U tom smislu Kurt\u0107ehaji\u0107 je ukazao da je danas u svijetu dominantan francuski koncept koji razlikuje naciju i narod i prema tom konceptu nacija je zajednica gra\u0111ane jedne dr\u017eave a narod zajednica koja ima povezanost kroz zajedni\u010dku tradiciju, kulturu, historiju, osje\u0107aj pripadnosti i sl. Ve\u0107ina dr\u017eava u savremenom svijetu \u017eivi po tom konceptu.<\/p>\n\n\n\n
Drugi je isto\u010dni koncept mada mnogi smatraju da je njegov izvor germanski koncept etnonacije. Prema tom konceptu narod i nacija su sinonimi.<\/p>\n\n\n\n
Na prostoru ex Jugoslavije vladao je isto\u010dni koncept nacije. Jugoslavija je imala \u0161est naroda odnosno nacija. Raspadom Jugoslavije ni\u0161ta se nije promijenilo u tom pogledu. Svi njeni narodi Srbi, Hrvati, Crnogorci, Makedonci, Slovenci i Muslimani, a od 1993. godine Bo\u0161njaci postali su i narodi i nacije ne samo u svojim mati\u010dnim dr\u017eavama nego i van njih. Nijedna od dr\u017eava nastala raspadom Jugoslavije nije u tom smislu jednonacionalna. Tako recimo Srbija koja ima skoro 80% Srba ima dvadeset dvije nacije prema zadnjem popisu od pro\u0161le godine. Hrvatska i Crna Gora imaju sli\u010dnu situaciju s tim \u0161to su u Hrvatskoj Hrvati kojih ima 92% nacija a ostali su nacionalne manjine Na popisu u Srbiji stajalo je kod izja\u0161njavanja nacionalnost pa se svako upisivao prema svom osje\u0107aju pripadnosti. U Crnoj Gori stajalo je na popisnom listi\u0107u nacija\/etnos.
<\/p>\n\n\n\n
U Bosni i Hercegovini je stajalo etnos\/nacija da se jasnije uka\u017ee da je to jedan isti pojam mada u Ustavu Bosne i Hercegovine nigdje ne postoji pojam nacije ve\u0107 samo naroda i trebalo je insistirati da samo stoji narod ili etnos. \u010cesto se govori o vitalnom nacionalnom interesu u Domu naroda Parlamentarne skup\u0161tine BiH ali u Ustavu jasno stoji vitalni interes naroda. I u preambuli Ustava BiH samo se pominju narodi.<\/p>\n\n\n\n
Neki na\u0161i akademici i univerzitetski profesori smatraju da je rje\u0161enje jednostavno. Bosanci su nacija a Bo\u0161njaci, Srbi, Hrvati i drugi da su narodi te da se Bosanci i Bo\u0161njaci ne prepli\u0107u jer su to dva odvojena identiteta. Bilo bi lijepo da je to tako ali na\u017ealost nije. U \u0160vicarskoj su svi nacionalno \u0160vicarci ili stranci. Tako je i u SAD, Francuskoj, Belgiji, Danskoj, Kanadi, Australiji i mnogim drugim zemljama ali kod njih je u jednom momentu postojao konsenzus da to budu. Kod nas ni u jednoj dr\u017eavi ex Jugoslavije se to ne prihvata. U Hrvatskoj ne \u017eele u ve\u0107ini Srbi, Bo\u0161njaci, Talijani, Ma\u0111ari, \u010cesi, Albanci i drugi da budu nacionalno Hrvati. U Srbiji ne \u017eele Bo\u0161njaci, Albanci, Ma\u0111ari, Romi i drugi da su nacionalno Srbi. U Crnoj Gori ne \u017eele Srbi, Bo\u0161njaci, Albanci i drugi da su nacionalno Crnogorci pa sasvim jasno ni ve\u0107ina Srba i Hrvata u Bosni i Hercegovini ne \u017eele da su nacionalno Bosanci. Oni jedino prihvataju dr\u017eavljanstvo svoje dr\u017eave i ono \u0161to je za francuski koncept nacija to je za njih dr\u017eavljanstvo. Shodno realnosti koju imamo moramo shvatiti da ne \u017eivimo po konceptu nacije kao zajednice gra\u0111ana jedne dr\u017eave i tra\u017eiti rje\u0161enja u okviru na\u0161e stvarnosti.<\/p>\n\n\n\n
Polaze\u0107i od te \u010dinjenice kao na\u0161e realnosti Kurt\u0107ehaji\u0107 dalje u svom diskursu isti\u010de da svi narodi ex Jugoslavije imaju naziv naroda\/nacije izveden iz naziva dr\u017eave samo su u Bosni i Hercegovini Bosanci u kategoriji ostalih i zbog niza razloga a prije svega navo\u0111enog popisu bilo ih je na zadnjem popisu nepunih 2%.<\/p>\n\n\n\n
Kurt\u0107ehaji\u0107 smatra da je velika gre\u0161ka napravljena najprije 1991. godine \u0161to bosanski muslimani nisu promijenili naziv Musliman sa nazivom Bosanac koji je otvoren za sve religije i ateizam i uz to je prvi, najbli\u017ei, najlogi\u010dniji i uz to suvremen naziv koji je izveden iz naziva na\u0161e dr\u017eave. Da je tada to ura\u0111eno danas bi mo\u017eda imali od 70-80% Bosanaca a i pozicija Bosne i Hercegovine bi u jugoslovenskoj krizi i raspadu koji je slijedio bila mnogo bolja.<\/p>\n\n\n\n
Druga gre\u0161ka prema Kurt\u0107ehaji\u0107u u\u010dinjena je 1993. godine kada se za etni\u010dko i nacionalno ime uzeo naziv Bo\u0161njak koji ima svoje historijsko opravdanje jer je to bio naziv za bosanski narod tokom XIX stolje\u0107a ali ne prije kako neki navode. Me\u0111utim Kurt\u0107ehaji\u0107 smatra da je to bio ugarski naziv za bosanca najvjerovatnije preuzet u doma\u0107u upotrebu preko dalmatinskih franjevaca te kao tu\u0111inski ne bi smio da bude kori\u0161ten u va\u017enim obilje\u017ejima dr\u017eave kao \u0161to je ime naroda i nacije. Drugi razlog je da su iz tog naziva ve\u0107 u drugoj polovini XIX stolje\u0107a iza\u0161li bosanski pravoslavci i katolici te da je to postao naziv samo za dio bosanskog naroda i to onog koji je islamski vezan a tome su pogodovale struje u bo\u0161nja\u010dkom narodu sa parolama: nacija Bo\u0161njak, vjera islam, jezik bosanski.<\/p>\n\n\n\n
Naziv Bosanac koji je otvoren za sve religije i ateiste kao ime za pripadnost bosanskom narodu je bio mnogo bolji i uz to je jedini dr\u017eavotvoran. Danas bi imali mnogo bolju i funkcionalniju Bosnu i Hercegovinu da se to uradilo. Me\u0111utim na Bo\u0161nja\u010dkom saboru pod sporednom ta\u010dkom dnevnog reda bez neke diskusije i glasanja aklamacijom je usvojen naziv Bo\u0161njak a da se gra\u0111ani BiH uop\u0161te nisu pitali koji naziv \u017eele za svoje etni\u010dko i nacionalno ime. Da je provedena i minimalna anketa me\u0111u gra\u0111anima nesumnjivo je da bi izbor bio naziv Bosanac.<\/p>\n\n\n\n
Danas imamo Bosnu i Hercegovinu duboko podijeljenu izme\u0111u tri etnonacijsko religijska identiteta a naziv Bosanac koji je dr\u017eavotvoran i uz to najbolji za pripadnost bosanskom narodu je u kategoriji ostalih. Mnogi gra\u0111ani Bosne i Hercegovine bi htjeli da iza\u0111u iz ove duboke podijeljenosti i smatraju da je afirmacija bosanskog naroda i nacije najva\u017eniji integrativni faktor za o\u010duvanje jedine dr\u017eave koju imaju i spremni su da na sljede\u0107em popisu budu Bosanci ali tra\u017ee da popis ne mo\u017ee biti navo\u0111en \u0161to je jedino kod nas ura\u0111eno jer je na popisnom listi\u0107u stajalo u rubrici etnos\/nacija: Bo\u0161njak, Srbin, Hrvat i ne izja\u0161njava se tako da je to djelovalo sugestivno kako da se pi\u0161u \u0161to nije u skladu sa nau\u010dnom metodologijom i evropskim vrijednostima. Kod na\u0161ih susjeda nije bilo navo\u0111enja ve\u0107 samo npr., u Srbij nacionalnost i onda se upisujete prema vlastitom osje\u0107aju pripadnosti. Isto tako je bilo i u Crnoj Gori i Hrvatskoj.<\/p>\n\n\n\n
Ideja afirmacije bosanstva koje je u srcima bosanskog \u010dovjeka i samo \u010deka da se ispolji nai\u0161la je na veliki otpor Bo\u0161njaka posebno onih sa jakim islamskim identitetom sa argumentacijom da \u0107e se najvi\u0161e Bo\u0161njaci podijeliti na Bo\u0161njake i Bosance a mnogo manje Srbi i Hrvati u Bosni i Hercegovini \u0161to Kurt\u0107ehaji\u0107 smatra da je ta\u010dno. Ali on isti\u010de da Bo\u0161njaci bez obzira na brojnost nisu bolje pozicionirani u vlasti od Hrvata kojih je prema zadnjem popisu tri i po puta manje od Bo\u0161njaka. S druge strane korist koja bi se dobila sa Bosancima u zavidnom kapacitetu kao novom politi\u010dkom kategorijom bi bila neuporedivo ve\u0107a jer Dejtonski ustav ne bi mogao vi\u0161e biti odr\u017eiv. Morala bi se promjena napraviti u vidu vi\u0161e segmenata u pogledu u\u010de\u0161\u0107a Bosanaca u vlasti koja bi postepeno BiH vodila u pravcu gra\u0111anske dr\u017eave. A takvu promjenu bi u tom slu\u010daju sna\u017eno podr\u017eale EU i SAD. Vremenom Bosanci bi postajali okosnica Bosne i Hercegovine jer \u0161ta \u0107e neko ko razmi\u0161lja da \u017eivi u Bosni, da mu djeca i unuci \u017eive u Bosni biti nego Bosanac bez obzira na religiju i raniju etni\u010dku i nacionalnu pripadnost. U po\u010detku \u0107e to i\u0107i sporije kod bosanskih pravoslavaca i katolika ali \u0107e se vremenom taj proces razvijati na na\u010din na koji se sve vi\u0161e muslimana u Hrvatskoj i Crnoj Gori pi\u0161u Hrvatima i Crnogorcima islamske vjere. Pravo na naziv Bosanac imaju i svi oni u cijelom svijetu bez obzira na religiju koji osje\u0107aju da im pripada taj naziv jer oni svoje korijenske veze sa Bosnom i Hercegovinom vuku iz srednjevjekovne Bosne, Bosanskog sand\u017eaka, Bosanskog pa\u0161aluka te Bosanskog vilajeta<\/p>\n\n\n\n
Budu\u0107nost svih dr\u017eava ex Jugoslavije \u0107e i\u0107i u pravcu izgradnje nacionalne dr\u017eave po francuskom konceptu nacije dr\u017eavljana kao konceptu budu\u0107nosti svih dr\u017eava u svijetu samo \u0107e Bosna i Hercegovina bez Bosanaca \u010dak i ako opstane i izdr\u017ei ovu duboku etnonacijsko religijsku podijeljenost biti ni na nebu ni na zemlji jer ona ne mo\u017ee nikada postati ni bo\u0161nja\u010dka ni srpska ni hrvatska nacionalna dr\u017eava ve\u0107 samo bosanska. A to ne mo\u017ee bez Bosanaca.<\/p>\n\n\n\n
Zato akademik Kurt\u0107ehaji\u0107 smatra da trebamo skinuti koprenu sa o\u010diju, prihvatiti historijske gre\u0161ke i resetovati se na prirodne postavke: Bosna i Hercegovina, bosanski narod, bosanska nacija i bosanski jezik a kad se stvore uslovi razmi\u0161ljati i o vra\u0107anju jedinog pravog imena za na\u0161 geopoliti\u010dki prostor Bosna umjesto kolonijalnog Bosna i Hercegovina koje nam je uvela AustroUgarska na Berlinskom kongresu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U tom smislu Kurt\u0107ehaji\u0107 je ukazao da je danas u svijetu dominantan francuski koncept koji razlikuje naciju i narod i prema tom konceptu nacija je zajednica gra\u0111ane jedne dr\u017eave a narod zajednica koja ima povezanost kroz zajedni\u010dku tradiciju, kulturu, historiju, osje\u0107aj pripadnosti i sl. Ve\u0107ina dr\u017eava u savremenom svijetu \u017eivi po tom konceptu. Drugi je […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":34325,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"gallery","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[43,376,37,38],"tags":[],"class_list":{"0":"post-34316","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-gallery","5":"has-post-thumbnail","7":"category-bih","8":"category-featured","9":"category-vijesti","10":"category-vijesti-iz-bih","11":"post_format-post-format-gallery"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/34316","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=34316"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/34316\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35490,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/34316\/revisions\/35490"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/34325"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=34316"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=34316"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=34316"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}