{"id":34016,"date":"2021-09-18T09:50:52","date_gmt":"2021-09-18T08:50:52","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=34016"},"modified":"2024-01-15T21:24:58","modified_gmt":"2024-01-15T20:24:58","slug":"sta-bi-za-gradjane-i-gradjanke-fbih-znacilo-proglasavanje-interneta-javnim-mjestom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/sta-bi-za-gradjane-i-gradjanke-fbih-znacilo-proglasavanje-interneta-javnim-mjestom\/","title":{"rendered":"\u0160ta bi za gra\u0111ane i gra\u0111anke FBiH zna\u010dilo progla\u0161avanje interneta javnim mjestom?"},"content":{"rendered":"\n

Irfan \u010cengi\u0107, poslanik u Predstavni\u010dkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (PD PFBiH), dostavio je 6.9.2021. godine PD PFBiH i vladama kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) inicijativu za dono\u0161enje izmjena i dopuna zakona koji reguli\u0161u odr\u017eavanje javnog reda i mira u FBiH. Cilj podno\u0161enja inicijative je progla\u0161avanje internet-platformi u ovom bh. entitetu javnim mjestom, \u0161to bi navodno omogu\u0107ilo sankcionisanje nasilja na internetu.<\/em><\/p>\n\n\n\n

\u201cAko vas vrije\u0111am i napadam ovdje, pozvat \u0107ete mi policiju i bit \u0107u ka\u017enjen. Ako odem na Facebook gdje imam 25.000 pratitelja i ka\u017eem sve najgore o vama i prijetim vam, meni ne mo\u017ee niko ni\u0161ta jer se internet ne tretira kao javno mjesto. Mnogo mladih \u017eena i marginaliziranih skupina je suo\u010den s uvredama i prijetnjama i govorom mr\u017enje. Policija je izjavila na na\u0161oj Komisiji za sigurnost da ne mogu reagovati na online vrije\u0111anje i prijetnje.\u201d<\/p>\n\n\n\n

Irfan \u010cengi\u0107<\/a>, 7.9.2021.<\/p>\n\n\n\n

Odmah nakon njenog podno\u0161enja, ova inicijativa<\/a> izazvala je ogroman interes javnosti. Jedni smatraju da \u0107e pomo\u0107i u rje\u0161avanju problema cyberbullyinga<\/em>, dok drugi smatraju da progla\u0161avanje interneta javnim mjestom nije rje\u0161enje za govor mr\u017enje i nasilje na internet-platformama, te da \u0107e ugroziti slobodu izra\u017eavanja.<\/p>\n\n\n\n

Sadr\u017eaj inicijative<\/strong><\/h3>\n\n\n\n

Inicijativom se tra\u017ei progla\u0161avanje internet-platformi i dru\u0161tvenih mre\u017ea javnim mjestom kako bi se prekr\u0161aji protiv javnog reda i mira (ve\u0107 propisani pozitivnim zakonodavstvom) odnosili i na njih. Kao opravdanje za ovakav zahtjev, poslanik \u010cengi\u0107 je naveo \u010dinjenicu da je nasilje na internetu u FBiH sve ve\u0107i sigurnosni problem, te da su najve\u0107e \u017ertve ovakvog nasilja mladi, \u017eene i marginalizovane grupe. Tako\u0111er je istakao da bi se usvajanjem izmjena i dopuna kantonalnih zakona u ovoj oblasti stvorila jedinstvena praksa u cijeloj Bosni i Hercegovini, koja bi, pak, dovela do sankcionisanja nasilja na internet-platformama i dru\u0161tvenim mre\u017eama. Dodatno, isti\u010de da inicijativa ne spre\u010dava slobodu izra\u017eavanja, ne ulazi u domen pravne regulacije klevete niti uti\u010de na krivi\u010dna djela propisana krivi\u010dnim zakonima u BiH. On tako\u0111er navodi i da ova inicijativa nije u suprotnosti s legislativom Evropske unije, ve\u0107 je zapravo u skladu s politikama za\u0161tite od nasilja i zaustavljanja govora mr\u017enje. Dodaje i da Republika Srpska i Hrvatska tretiraju internet kao javni prostor, \u0161to navodi kao razlog vi\u0161e da bi sli\u010dno zakonsko rje\u0161enje trebala imati i FBiH.<\/p>\n\n\n\n

Na koncu, inicijativa daje pregled odredbi kojima je definisan javni prostor u zakonima o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira u svih deset kantona u FBiH, kao i prijedlog njihovih izmjena.<\/p>\n\n\n\n

Me\u0111utim, kako je poslanik \u010cengi\u0107 u medijima i izjavio<\/a>, nasilje na internetu se ovom inicijativom ne mo\u017ee potpuno zaustaviti, jer su policiji vezane ruke da djeluje kada su u pitanju prekr\u0161aji po\u010dinjeni od anonimnih lica, \u010diji je identitet nemogu\u0107e utvrditi. Ipak, on smatra da bi izmjene i dopune zakona o odr\u017eavanju javnog reda i mira u FBiH mogle pomo\u0107i barem u slu\u010dajevima kada neko pod svojim punim imenom i prezimenom uznemirava i \u0161iri govor mr\u017enje na internetu.<\/p>\n\n\n\n

Inicijativa je dostavljena resornim ministrima u vladama kantona zadu\u017eenim za unutra\u0161nje poslove koji su, kako u samoj inicijativi pi\u0161e, u skladu s Ustavom FBiH, nadle\u017eni za dono\u0161enje zakona iz oblasti odr\u017eavanja javnog reda i mira. Me\u0111utim, zapravo su skup\u0161tine kantona nadle\u017ene za dono\u0161enje zakona o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira, a gradska ili op\u0161tinska\/op\u0107inska vije\u0107a za dono\u0161enje odluka kojima se detaljnije utvr\u0111uju prekr\u0161aji protiv javnog reda i mira na njihovim podru\u010djima. <\/p>\n\n\n\n

Trenutna pravna rje\u0161enja u FBiH u ovoj oblasti<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

Svaki kanton u FBiH ima svoj zakon o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira, kojim je definisano \u0161ta se smatra javnim mjestom. Trenutna zakonska rje\u0161enja su, ipak, u svim kantonima vrlo sli\u010dna, pa se za primjer mo\u017ee uzeti samo jedan od njih. Primjerice, \u010dl. 4. stav (1) Zakona o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira<\/a> u Kantonu Sarajevo defini\u0161e javno mjesto kao mjesto na kojem je slobodan pristup:<\/p>\n\n\n\n

  1. neodre\u0111enom broju lica bez ikakvih uslova (primjerice, ulice, trgovi, javni putevi, parkovi, izleti\u0161ta, \u010dekaonice, ugostiteljske, trgovinske i zanatske radnje, sredstva i objekti javnog prevoza i sl.); ili<\/li>
  2. pod odre\u0111enim uslovima (sportski stadioni i igrali\u0161ta, kino, pozori\u0161ne i koncertne sale, izlo\u017ebene prostorije i sl.); te<\/li>
  3. druga mjesta koja u odre\u0111enom vremenskom periodu slu\u017ee za ovakve svrhe (zemlji\u0161ta ili prostorije u kojima se odr\u017eavaju javni skupovi, takmi\u010denja i sl).<\/li><\/ol>\n\n\n\n

    U stavu (2) istog \u010dlana navodi se da \u0107e se prekr\u0161ajem smatrati svaka radnja koja je izvr\u0161ena na javnom mjestu, ali tako\u0111er i radnja izvr\u0161ena na mjestu koje se u smislu stava (1) ne smatra javnim mjestom, ali je takvo mjesto dostupno vidiku s javnog mjesta (primjerice, balkoni, terase, hodnici, dvori\u0161ta i sl) \u2013 ili ako je posljedica nastupila na javnom mjestu.<\/p>\n\n\n\n

    \u0160ta predstavlja prekr\u0161aj tako\u0111er je definisano ovim zakonima. Spomenuti zakon u Kantonu Sarajevo utvr\u0111uje da je prekr\u0161aj protiv javnog reda i mira svako djelo kojim se na nedozvoljen na\u010din remeti mir, rad i normalan na\u010din \u017eivota gra\u0111ana\/ki, stvara neraspolo\u017eenje, uznemirenost ili ometa kretanje gra\u0111ana\/ki na ulicama i drugim javnim mjestima ili ometa ostvarivanje njihovih prava i du\u017enosti, odnosno vrije\u0111a moral. Prekr\u0161ajem protiv javnog reda i mira smatra se i ometanje vr\u0161enja ili nepostupanje po zakonitim mjerama dr\u017eavnih ili drugih nadle\u017enih organa, kao i omalova\u017eavanje takvih mjera, ugro\u017eavanje op\u0161te sigurnosti ljudi i imovine, te vrije\u0111anje dr\u017eavnih organa, preduze\u0107a i drugih pravnih lica. Zakon tako\u0111er navodi da prekr\u0161aj mo\u017ee biti i svaki drugi na\u010din naru\u0161avanja javnog reda i mira gra\u0111ana\/ki utvr\u0111en spomenutim zakonom. <\/p>\n\n\n\n

    Isti zakon utvr\u0111uje i koji je organ nadle\u017ean u ovoj oblasti (nadle\u017eni policijski organ u kantonu, odnosno uprava policije i ministarstvo unutra\u0161njih poslova), kao i koje sankcije slijede u slu\u010daju u\u010dinjenog prekr\u0161aja (nov\u010dana kazna ili za\u0161titna mjera). U skladu sa Zakonom, nov\u010dana kazna zavisi od prekr\u0161aja i lica koje ju je po\u010dinilo. Tako se nov\u010dana kazna za fizi\u010dka lica kre\u0107e u rasponu od 100,00 KM (npr. za vlasnika\/cu \u010dija je \u017eivotinja svojim glasanjem naru\u0161ila javni red i mir) \u2013 do 1.500,00 KM (npr. za lice koje ne postupi po naredbi nadle\u017enog organa kojim se propisuju mjere za za\u0161titu stanovni\u0161tva od zaraznih bolesti). Nov\u010dane kazne za pravna lica i odgovorna lica u pravnom licu su ne\u0161to vi\u0161e, te se kre\u0107u od 300,00 KM za odgovorno lice i 2.000,00 KM za pravno lice (npr. ako oni na javnom mjestu, bez odobrenja nadle\u017enog organa, prodaju ili nude na prodaju ulaznice za sportske i druge priredbe u ve\u0107oj koli\u010dini ili po cijenama vi\u0161im od ozna\u010denih) \u2013 sve do 1.500,00 KM i 12.000,00 KM (ako druge navode na prostituciju ili iznajme, odnosno ustupe prostorije za vr\u0161enje prostitucije). \u0160to se ti\u010de za\u0161titnih mjera, one mogu podrazumijevati vanbolni\u010dko lije\u010denje od ovisnosti (za lice koje je u\u010dinilo prekr\u0161aj pod odlu\u010duju\u0107im djelovanjem ovisnosti od alkohola ili opojnih droga), zabranu vr\u0161enja ugostiteljske djelatnosti u periodu do \u0161est mjeseci (za preduze\u0107e ili drugo pravno lice ili lice koje se bavi ugostiteljskom djelatno\u0161\u0107u, njihovom odgovornom licu ili licu kojem je povjereno vo\u0111enje radnje \u2013 kada u\u010dine neki od prekr\u0161aja navedenih u Zakonu) ili za\u0161titnu mjeru oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvr\u0161enje prekr\u0161aja ili su nastali njegovim izvr\u0161enjem.<\/p>\n\n\n\n

    Ipak, ni ovi zakoni ni neki drugi zakon u FBiH (ali ni BiH generalno) ne reguli\u0161u pona\u0161anje u online sferi zasebno u kontekstu zabrane uznemiravanja i \u0161irenja govora mr\u017enje. Postoje akti koji se odnose na novinare\/ke i koji ukazuju da su elektronski mediji za svoj rad odgovorni Regulatornoj agenciji za komunikacije (RAK), te da se i na ove medije odnose zakoni o za\u0161titi od klevete. Zakoni o za\u0161titi od klevete<\/a>, pak, utvr\u0111uju gra\u0111ansku odgovornost za \u0161tetu nanesenu ugledu fizi\u010dkog ili pravnog lica izno\u0161enjem ili preno\u0161enjem neistinitih \u010dinjenica. Dalje, postoje akti u odre\u0111enim oblastima (primjerice, izbori<\/a>, mediji i javno informisanje<\/a>) koji zabranjuju podsticanje na nasilje i \u0161irenje mr\u017enje, odnosno zabranjuju izazivanja narodnosne, rasne ili vjerske mr\u017enje, razdora ili netrpeljivosti (krivi\u010dni zakoni<\/a>). Na \u010dinjenicu da su zakonodavna tijela u BiH svjesna mogu\u0107ih posljedica govora mr\u017enje ukazuje i usvajanje deklaracija<\/a> kojima se isti\u010de zna\u010daj borbe protiv njega. Me\u0111utim, jo\u0161 uvijek ne postoji zaseban zakonski akt koji reguli\u0161e zabranu govora mr\u017enje na internetu ili van njega. Bilo je poku\u0161aja da se takav akt<\/a> usvoji u Kantonu Sarajevo po\u010detkom septembra ove godine, ali je taj prijedlog na kraju povu\u010den u Skup\u0161tini. No, usvojen je zaklju\u010dak kojim se pitanje ka\u017enjavanja govora mr\u017enje uputilo na federalni i dr\u017eavni nivo.<\/p>\n\n\n\n

    Praksa, pak, pokazuje kontinuirani<\/a> porast<\/a> \u0161irenja<\/a> govora mr\u017enje i uznemiravanja u online prostoru, posebice u komentarima posjetilaca\/teljki na portalima te na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Iako je Vije\u0107e za \u0161tampu zadu\u017eeno da prati govor mr\u017enje, izme\u0111u ostalog i na internetu, ono zapravo samo mo\u017ee konstatovati<\/a> da neko izra\u017eavanje predstavlja govor mr\u017enje, te preporu\u010diti online mediju preduzimanje odre\u0111enih mjera, odnosno uklanjanje takvih izjava. Neke slu\u010dajeve ovo tijelo uputi i policiji radi preduzimanja istra\u017enih radnji, ali nema mogu\u0107nost efikasnog sankcionisanja portala koji omogu\u0107ava govor mr\u017enje. Uvi\u0111aju\u0107i zna\u010daj borbe protiv govora mr\u017enje i klevete te u cilju spre\u010davanja njihovog \u0161irenja u anonimnim komentarima posjetilaca\/teljki na portalima, Vije\u0107e za \u0161tampu je jo\u0161 2010. godine pokrenulo<\/a> akciju \u201cNiste nevidljivi\u201c. Glavna ideja je bila da se policija i tu\u017eila\u0161tvo uklju\u010de u lociranje IP adresa korisnika\/ca koji na portalima ostavljaju anonimne komentare koji sadr\u017ee govor mr\u017enje. Sli\u010dnim temama bavila se i Linija za pomo\u0107 novinarima Udru\u017eenja\/Udruge \u201cBH novinari\u201c, koja je u prvih sedam mjeseci ove godine zabilje\u017eila<\/a> nekoliko slu\u010dajeva govora mr\u017enje i prijetnji na internetu, koji su na kraju rije\u0161eni u korist novinara\/ki, odnosno u kojima su po\u010dinioci sankcionisani. Neki od tih slu\u010dajeva su govor mr\u017enje na internetu usmjeren protiv Martine Mlinarevi\u0107 (uslovna kazna zatvora tri mjeseca), napad na novinara Eldina Had\u017eovi\u0107a (disciplinska sankcija, odnosno povreda vojne discipline i godina nenapredovanja u karijeri), prijetnje Branimiru Gali\u0107u (uslovna osuda na \u0161est mjeseci), te prijetnje i napad govorom mr\u017enje na novinarku Zinaidu \u0110elilovi\u0107 (tromjese\u010dno smanjenje plate za 15%). <\/p>\n\n\n\n

    Kako su drugi entitet i druge dr\u017eave uredili ovu oblast, te \u0161ta ka\u017eu me\u0111unarodni standardi?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

    Narodna skup\u0161tina Republike Srpske (RS) usvojila je 5.2.2015. godine novi tekst Zakona o javnom redu i miru<\/a>, jer su u primjeni Zakona iz 2007. godine uo\u010deni<\/a> odre\u0111eni nedostaci i nedore\u010denosti, kao i prevazi\u0111enost pojedinih odredbi. Iako novi zakon u svom tekstu ne progla\u0161ava internet javnim mjestom, \u010dl. 2. st. (4) utvr\u0111uje da je javno mjesto u smislu ovog zakona svako mjesto na kojem je po\u010dinjen prekr\u0161aj, a posljedica nastupila na javnom mjestu. Tako\u0111er, u obrazlo\u017eenju<\/a> Prijedloga zakona obja\u0161njeno je da se pod ovim pro\u0161irenjem definicije javnog mjesta prvenstveno mislilo na \u201cdru\u0161tvene mre\u017ee preko kojih se vr\u0161e organizovanja odre\u0111enih prekr\u0161aja javnog reda i mira\u201d.<\/p>\n\n\n\n

    Hrvatska ima Zakon o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira<\/a> koji uop\u0161te ne defini\u0161e javno mjesto. To sudovima u praksi stvara niz pote\u0161ko\u0107a. Generalni stav<\/a> sudova je da postoje \u201crealna\u201d i \u201cfiktivna\u201d javna mjesta, gdje \u201cfiktivna javna mjesta\u201d po svojoj namjeni zapravo nisu javna mjesta, ali pod odre\u0111enim uslovima to mogu postati. Me\u0111utim, ovo je bitna okolnost koju tokom postupka pred sudom treba dokazati, a tu\u017eioci\/teljice moraju odlu\u010dne okolnosti koje takva mjesta \u010dine fiktivnim javnim mjestima navesti u \u010dinjeni\u010dnom opisu djela prekr\u0161aja. Potom sudije\/tkinje prosu\u0111uju javnost takvih mjesta prema posljedici koja je nastupila. Ipak, ova odredba se uglavnom odnosi na mjesta van online sfere, koja generalno nisu dostupna javnosti, ali sa kojih lica mogu uznemiravati javni red i mir (primjerice, glasno pu\u0161tanje muzike iz vlastitog stana). No, u julu ove godine, u saborsku proceduru upu\u0107en je Prijedlog zakona o elektroni\u010dkim medijima, s ciljem spre\u010davanja govora mr\u017enje u komentarima \u010ditalaca\/teljki ispod tekstova na portalima. Prema ovom prijedlogu, vlasnik\/ca medija odgovoran\/a je za cjelokupni objavljeni sadr\u017eaj, uklju\u010duju\u0107i i sadr\u017eaj koji je proizveo korisnik\/ca, ukoliko ne registruje korisnika\/icu, te na jasan i lako uo\u010dljiv na\u010din ne upozori na pravila komentarisanja i kr\u0161enje odredbi zakona. Kriti\u010dari\/ke ovog prijedloga ukazuju<\/a> da on ne utvr\u0111uje suodgovornost medija da moderira sadr\u017eaj na svojoj platformi, odnosno ne utvr\u0111uje da su pru\u017eaoci\/teljice elektroni\u010dkih informacija suodgovorni\/e za sadr\u017eaj koji generi\u0161u korisnici\/e ako taj sadr\u017eaj propuste bez odga\u0111anja ukloniti i ograni\u010diti \u0161irenje govora mr\u017enje odmah u trenutku kada postanu svjesni\/e nezakonitog sadr\u017eaja na njihovom portalu \u2013 \u0161to je standard koji zagovara ESLJP<\/a>.<\/p>\n\n\n\n

    Srbija, pak, ima Zakon o javnom redu i miru<\/a> koji javno mjesto defini\u0161e kao prostor dostupan neodre\u0111enom broju lica (\u010diji identitet nije unaprijed odre\u0111en) pod istim uslovima ili bez posebnih uslova. Smatra se da su prekr\u0161aj ili krivi\u010dno djelo iz tog zakona izvr\u0161eni na javnom mjestu i onda kada je radnja izvr\u0161ena na mjestu koje se ne smatra javnim mjestom \u2013 ukoliko je to mjesto dostupno pogledu ili \u010dujnosti s javnog mjesta, ili je posljedica nastupila na javnom mjestu. S obzirom na mogu\u0107nost velikog broja razli\u010ditih situacija koje se ne mogu unaprijed predvidjeti, sudskom praksom je utvr\u0111eno<\/a> da sudija\/tkinja u svakom konkretnom slu\u010daju treba zasebno ocjenjivati da li ima elemenata javnosti u smislu Zakona o javnom redu i miru, a onda (u skladu s tom procjenom) donijeti odluku u konkretnom postupku. Srbija, nadalje, nema zaseban zakonski akt koji reguli\u0161e govor mr\u017enje na internetu, ali ima medijske zakone koje primjenjuje na situacije koje uklju\u010duju govor mr\u017enje. No, prema tim zakonima. internet-forumi, blogovi, internet-prezentacije, dru\u0161tvene mre\u017ee i druge online platforme ne spadaju<\/a> u medije. <\/p>\n\n\n\n

    Situacija u drugim dr\u017eavama je razli\u010dita, uz tendenciju usvajanja<\/a> akata<\/a> koji se bave uznemiravanjem na internetu, ali s akcentom na ulogu i odgovornost velikih tehnolo\u0161kih kompanija (poput Facebooka) u takvim situacijama. Pojedine evropske dr\u017eave (poput Danske, Francuske, Njema\u010dke i Ujedinjenog Kraljevstva) propisuju<\/a> krivi\u010dno gonjenje zbog djela koja uklju\u010duju govor mr\u017enje na internetu.<\/p>\n\n\n\n

    Me\u0111unarodni standardi, pak, isti\u010du da ista prava koja ljudi u\u017eivaju van interneta \u2013 moraju biti<\/a> za\u0161ti\u0107ena i na internetu, gdje je posebno istaknuta sloboda izra\u017eavanja. Ova sloboda je zagarantovana brojnim me\u0111unarodnim i regionalnim aktima, izme\u0111u ostalog \u010dl. 19. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima<\/a>, \u010dl. 10. EKLJP<\/a>, \u010dl. 19. i 20. Me\u0111unarodnog pakta o gra\u0111anskim i politi\u010dkim pravima<\/a>, te \u010dl. 5. Me\u0111unarodne konvencije o eliminaciji svih oblika rasne diskriminacije<\/a>. S druge strane, nemali je i broj akata koji reguli\u0161u govor mr\u017enje (izme\u0111u ostalog i na internetu). Tako Okvirna odluka o borbi protiv rasizma i ksenofobije<\/a> Vije\u0107a Evropske unije (EU) utvr\u0111uje da je krivi\u010dno djelo svako javno poticanje na nasilje ili mr\u017enju protiv grupe lica ili \u010dlana\/ice takve grupe na osnovu njene rase, boje ko\u017ee, vjeroispovijesti, porijekla, te nacionalne ili etni\u010dke pripadnosti i onda kada se de\u0161ava na internetu. Nadalje, Evropska komisija i velike tehnolo\u0161ke kompanije (kao \u0161to su Facebook, Microsoft, Twitter i YouTube), u cilju borbe protiv \u0161irenja govora mr\u017enje na internetu, 2016. godine su predstavile Kodeks postupanja za borbu protiv nezakonitog govora mr\u017enje na internetu<\/a>, kojem su se kasnije pridru\u017eile i druge velike kompanije (izme\u0111u ostalih Instagram, Google+ i Snapchat). Va\u017ean je i Dodatni protokol uz Konvenciju o cyber kriminalu Vije\u0107a Evrope<\/a>, koji kriminalizuje rasisti\u010dki i ksenofobni govor po\u010dinjen na internetu, kao i Preporuka (97)20<\/a> Vije\u0107a Evrope. Me\u0111utim, bitno je ista\u0107i da nijedan od ovih akata nije uperen protiv i ne smije se koristiti za zastra\u0161ivanje gra\u0111ana\/ki i\/ili organizacija koje promi\u010du demokratiju. Njihova osnovna svrha jeste za\u0161tita od onih koji zaista remete javni red i mir, \u0161ire govor mr\u017enje i uznemiravaju u online sferi. Stoga, primjerice, Preporuka (2016)5<\/a> Vije\u0107a Evrope isti\u010de da se zakoni o govoru mr\u017enje ili o za\u0161titi javnog reda, javnog morala i sl. ne\u0107e primjenjivati na na\u010din da onemogu\u0107avaju javnu debatu.<\/p>\n\n\n\n

    Dakle, iako osnovno, sloboda izra\u017eavanja nije neograni\u010deno ljudsko pravo. Ona mo\u017ee biti<\/a> ograni\u010dena<\/a> u odre\u0111enom obimu, i to radi za\u0161tite javne sigurnosti, teritorijalnog integriteta i nacionalne sigurnosti, te za\u0161tite ljudskih prava drugih lica, \u0161to sud prosu\u0111uje<\/a> na osnovu svrhe, sadr\u017eaja i konteksta izra\u017eavanja (govora). Kako i \u010dl. 17. EKLJP-a utvr\u0111uje, ni\u0161ta u toj konvenciji ne mo\u017ee se tuma\u010diti na na\u010din da podrazumijeva pravo bilo koga da se upusti u neku djelatnost ili izvr\u0161i neki \u010din koji je usmjeren na poni\u0161tavanje bilo kojeg od prava i sloboda ili ograni\u010davanje prava i sloboda u ve\u0107oj mjeri od one koja je predvi\u0111ena Konvencijom. Niko se ne smije pozivati na za\u0161titu slobode izra\u017eavanja kako bi poticao mr\u017enju protiv drugih. Stoga je va\u017eno da zakonski akti koji reguli\u0161u ovu materiju sadr\u017ee dovoljno precizne i jasne odredbe, kako bi se moglo razumjeti koja djela predstavljaju kr\u0161enje zakona, a koja su dozvoljena. <\/p>\n\n\n\n

    Kako na internetu ograni\u010diti govor mr\u017enje bez \u0161tetnih posljedica po slobodu izra\u017eavanja?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

    Internet je mjesto koje daje mogu\u0107nost pristupa informacijama i platformu za djelovanje koji su se ranije smatrali nezamislivim. Me\u0111utim, ovakva platforma, ako je ostavljena bez kontrole, mo\u017ee dovesti i do razli\u010ditih vrsta zloupotreba \u0161to, opet, mo\u017ee biti pogubno, posebno za grupe koje su i ina\u010de marginalizovane (\u017eene<\/a>, LGBTI lica<\/a> i migranti<\/a>). Istra\u017eivanja pokazuju da je online uznemiravanje sve u\u010destalije i koordinisanije, te da zapravo ne postoji<\/a> internet-platforma koja je po\u0161te\u0111ena govora mr\u017enje. Naj\u010de\u0161\u0107e se takav govor i uznemiravanje koriste za u\u0107utkivanje i zastra\u0161ivanje manjinskih grupa, ali i svih onih koji se ne sla\u017eu s odre\u0111enim narativom koji se \u017eeli nametnuti. Posebno je zastra\u0161uju\u0107e \u0161to govor mr\u017enje vrlo brzo i vrlo lako stvara okru\u017eenje u kojem kr\u0161enje ljudskih prava (opet, posebice, prava marginalizovanih grupa) postaje mogu\u0107e i po\u010dinje da se de\u0161ava i u praksi<\/a>. Dodatno, internet omogu\u0107ava po\u010diniocima\/teljkama nasilja i onima koji\/e \u0161ire govor mr\u017enje da \u010desto za takve aktivnosti pro\u0111u ne samo neka\u017enjeno nego i potpuno anonimno. Sve to \u010dini inicijativu poslanika \u010cengi\u0107a izuzetno pravovremenom. Kako bi se pru\u017eio u\u010dinkovit odgovor na opasnosti internetskog diskursa, potrebno je regulisati ovu oblast, odnosno utvrditi pravila i odgovornosti za pona\u0161anje na internetu, tj. za kreiranje i dijeljenje sadr\u017eaja. U prevenciji prekr\u0161aja va\u017ena je i sama \u010dinjenica da postoji zakon, jer mo\u017ee uticati na svijest korisnika\/ca interneta u smislu da \u0107e paziti kakve stvari pi\u0161u, jer \u0107e znati da mogu biti sankcionisani\/e. <\/p>\n\n\n\n

    Me\u0111utim, neprecizne i previ\u0161e \u0161iroko postavljene odredbe zakona mogu dovesti do zloupotreba, ali i autocenzure, u smislu obeshrabrivanja gra\u0111ana i gra\u0111anki da primaju i \u0161alju informacije na internetu \u2013 u strahu od mogu\u0107ih posljedica \u010dak i onda kada narativ koji \u0161ire nije govor mr\u017enje. Stoga, imperativ je da odredbe u ovoj oblasti budu precizne i jasne, kako bi onemogu\u0107ile proizvoljno tuma\u010denje i zloupotrebe u praksi. <\/p>\n\n\n\n

    Pri tome se mora uzeti u obzir nekoliko klju\u010dnih stvari.<\/p>\n\n\n\n

    Prvo, uznemiravanje na internetu mo\u017ee se manifestovati na razli\u010ditim platformama \u2013 od dru\u0161tvenih mre\u017ea, preko portala i blogova, do razli\u010ditih aplikacija. Zakonom je potrebno jasno definisati na koje platforme se on odnosi \u2013 primjerice, da li \u0107e se primjenjivati i na privatne poruke upu\u0107ene e-mailom ili putem aplikacija kao \u0161to su Viber, WhatsApp, Signal ili Telegram. Klju\u010dni element vladavine prava upravo i jesu zakoni koji su formulisani dovoljno precizno kako bi omogu\u0107ili pravnu sigurnost.<\/p>\n\n\n\n

    Drugo, uznemiravanje i zlostavljanje na internetu mo\u017ee se manifestovati u razli\u010ditim oblicima. Nasiljem se mogu i trebaju smatrati ne samo prijetnje, uznemiravanje i hakovanje (kra\u0111a identiteta, kra\u0111a podataka, neovla\u0161teno kori\u0161tenje ra\u010duna i sl) nego i dijeljenje li\u010dnih podataka, dijeljenje fotografija ili drugih dokumenata bez pristanka vlasnika\/ce, uho\u0111enje, diskriminatorni narativi i sl. S druge strane, nije svaka uvreda takvog karaktera da ju je potrebno zabraniti i sankcionisati. ESLJP u svojoj praksi nagla\u0161ava<\/a> da je ve\u0107ina komentara na internetu \u010desto trivijalna i ograni\u010denog dometa te ne mo\u017ee izazvati zna\u010dajnu \u0161tetu ugledu nekog lica. Oni\/e koji\/e \u0107e sprovoditi ovaj zakon moraju znati da se spektar govora mr\u017enje prote\u017ee<\/a> od govora koji, prema me\u0111unarodnom pravu ljudskih prava, nema za\u0161titu (npr. poticanje na krivi\u010dna djela), preko govora koji, u zavisnosti od postojanja i te\u017eine niza kontekstualnih varijabli, mo\u017ee, ali i ne mora imati za\u0161titu (npr. izuzetno uvredljivo izra\u017eavanje) \u2013 sve do izra\u017eavanja koje bi trebalo biti za\u0161ti\u0107eno uprkos njegovom (ponekad za ve\u0107inu \u0161okantnom) karakteru. Sloboda izra\u017eavanja odnosi se na svaki govor, ma koliko bio \u0161okantan, i neprihvatljiv stav koji autor\/ica propagira \u2013 ako ne poziva na nasilje i ne \u0161iri mr\u017enju. Dakle, mora se jasno razlikovati<\/a> govor mr\u017enje od uznemiravaju\u0107eg govora \u2013 koji ipak ne predstavlja kr\u0161enje slobode izra\u017eavanja. Tako\u0111er, prag tolerancije je, prema me\u0111unarodnim standardima, mnogo vi\u0161e postavljen ako je rije\u010d o govoru\/pisanju o javnim du\u017enosnicima\/ama i politi\u010darima\/kama nego o \u201cobi\u010dnim\u201d gra\u0111anima\/kama \u2013 \u0161to proisti\u010de iz prirode djelatnosti kojima se bave.<\/p>\n\n\n\n

    Tre\u0107e, pojmovi koji su va\u017eni za regulisanje ove oblasti vrlo su \u0161iroki i mogu biti razli\u010dito tuma\u010deni.  Primjerice, ve\u0107 spomenuti Zakon o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira u Kantonu Sarajevo utvr\u0111uje da su prekr\u0161aji protiv javnog reda i mira, izme\u0111u ostalog, djela kojima se \u201cstvara neraspolo\u017eenje, uznemirenost ili ometa kretanje gra\u0111ana na ulicama i drugim javnim mjestima\u201d, \u201cvrije\u0111a moral\u201d, \u201cvrije\u0111aju dr\u017eavni organi, preduze\u0107a i druga pravna lica\u201d. Tuma\u010dene od lica koje nisu dovoljno upoznata s me\u0111unarodnim standardima u ovoj oblasti i oblasti me\u0111unarodnog prava ljudskih prava, ovakve odredbe mogu biti zloupotrijebljene da bi se, primjerice, kr\u0161ila prava LGBTI lica ili sprije\u010dila kritika lica na vlasti. Stoga je neophodna edukacija nadle\u017enih organa kako ovakve odredbe ne bi predstavljale rizik za pogre\u0161no tuma\u010denje i zloupotrebe u ostvarivanju slobode izra\u017eavanja na internetu.<\/p>\n\n\n\n

    Razlikovanje izme\u0111u sankcionisanja nasilja i govora mr\u017enje na internetu, s jedne strane, i kr\u0161enja slobode izra\u017eavanja i cenzure politi\u010dkih ili drugih protivnika\/ca, s druge strane, ovdje je od ogromne va\u017enosti. Linija izme\u0111u kriti\u010dkog i ilegalnog govora mo\u017ee biti vrlo tanka, te zabrana govora mr\u017enje ne smije predstavljati sinonim za op\u0161ti nadzor nad i uklanjanje legalnog ali ne\u017eeljenog sadr\u017eaja s interneta. \u010cinjenica da je govor mr\u017enje na razli\u010dite na\u010dine<\/a> definisan u me\u0111unarodnim i regionalnim instrumentima o ljudskim pravima doprinosi mogu\u0107nostima zloupotreba. Zbog toga dolazi i do razlika u svakodnevnom kori\u0161tenju ovog izraza i zna\u010denju koje mu se pridaje. No, spre\u010davanje govora mr\u017enje na internetu ne smije pre\u0107i u cenzuru<\/a> kojom<\/a> \u0107e<\/a> se<\/a> pogre\u0161no targetirati odre\u0111ena lica ili grupe. Neprecizni i previ\u0161e op\u0161ti zakoni mogu dovesti u rizik politi\u010dke protivnike\/ce, branitelje\/ice ljudskih prava i druge koji\/e se protive zloupotrebama lica na vlasti, korupciji i\/ili izvje\u0161tavaju o pitanjima o kojima vlast ne \u017eeli da se izvje\u0161tava. Zabrana govora mr\u017enje ne smije se<\/a>, dakle, zloupotrebljavati da bi se u\u0107utkale manjine i suzbila kritika zvani\u010dne politike, politi\u010dka opozicija ili vjerska uvjerenja. <\/p>\n\n\n\n

    Nadalje, va\u017eno je definisati odgovornosti svih aktera u kreiranju i \u0161irenju govora mr\u017enje na na\u010din da i portali i drugi mediji odgovaraju za nespre\u010davanje i neuklanjanje govora mr\u017enje sa svojih platformi. S obzirom na to da istra\u017eivanja ukazuju<\/a> da su govor mr\u017enje i uznemiravanje naj\u010de\u0161\u0107i na platformama koje omogu\u0107avaju komunikaciju bez registracije, potrebno je djelovati u pravcu otklanjanja ovog problema. Mogu\u0107e je, s jedne strane, uvesti obaveznu registraciju na takvim portalima da bi korisnici\/ce uop\u0161te mogli komunicirati ali je, s obzirom na to da je anonimnost na internetu samo prividna<\/a>, mogu\u0107e i dati ovla\u0161tenja i osposobiti nadle\u017ene organe da otkrivaju identitete lica koja \u017eele da pod pla\u0161tom anonimnosti \u0161ire govor mr\u017enje. Ovo, ipak, treba u\u010diniti uz uva\u017eavanje osnovne misije medija (preno\u0161enje informacija i ideja o pitanjima od javnog interesa), na \u0161ta ukazuje i ve\u0107 spomenuta Preporuka (97)20.<\/p>\n\n\n\n

    Da li inicijativa o progla\u0161avanju interneta javnim mjestom mo\u017ee rije\u0161iti problem cyberbullyinga<\/em>?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n

    Borba protiv uznemiravanja na internetu klju\u010dna je za osiguravanje potpunog u\u017eivanja svih prava i sloboda na ovoj platformi, te su poku\u0161aji da se internet u\u010dini sigurnijim mjestom za sve njegove korisnike i korisnice uvijek dobrodo\u0161li. Mnoge vanredne situacije (kakva je, primjerice, i pandemija) potvr\u0111uju navedeno, ukazuju\u0107i na zna\u010daj postojanja sigurnog i za\u0161ti\u0107enog interneta. Me\u0111utim, u borbi za internet bez zlostavljanja i diskriminacije potreban je<\/a> jedan holisti\u010dki pristup, koji \u0107e predstavljati kombinaciju politi\u010dke posve\u0107enosti za\u0161titi ljudskih prava, sna\u017enog pravnog i politi\u010dkog okvira, te sveobuhvatne implementacije naprijed navedenog. Taj pristup mora podrazumijevati koordinisano i fokusirano djelovanje u promicanju prava na slobodu izra\u017eavanja, s jedne strane, i stvaranja tolerantnog, pluralisti\u010dkog i raznolikog demokratskog dru\u0161tva, s druge. Me\u0111unarodni standardi i garancije slobode izra\u017eavanja pru\u017eaju okvir za rje\u0161avanje ovog problema. <\/p>\n\n\n\n

    Prvi korak podrazumijeva obavezu dr\u017eave da usvoji mjere za za\u0161titu i unapre\u0111enje prava na slobodu izra\u017eavanja i borbu protiv uznemiravanja na internetu, koje ve\u0107 postoje na me\u0111unarodnom planu. Naredni korak podrazumijeva prilago\u0111avanje tih propisa unutra\u0161njem pravnom poretku. Posljednji korak jeste implementacija svih maloprije navedenih koraka i usvojenih normi. U svakom ovom koraku od velike koristi mo\u017ee biti civilno dru\u0161tvo, u smislu da radi na dodatnom promicanju va\u017enosti borbe protiv govora mr\u017enje i nasilja na internetu, te da istra\u017euje korijene predrasuda i diskriminacije. Jednakost se, naime, ponekad mo\u017ee bolje promovisati i \u0161tititi pozitivnim mjerama koje pove\u0107avaju razumijevanje i toleranciju, a ne cenzurom.<\/p>\n\n\n\n

    BiH se nalazi negdje izme\u0111u drugog i tre\u0107eg koraka. Izmjene i dopune zakona o prekr\u0161ajima protiv javnog reda i mira moraju biti uskla\u0111ene, s jedne strane, sa pozitivnim zakonskim propisima BiH te, s druge strane, s me\u0111unarodnim i regionalnim standardima u ovoj oblasti. Va\u017eno je uspostaviti ravnote\u017eu izme\u0111u efikasnih mjera protiv uznemiravanja na internetu i prava pojedinaca da slobodno izraze svoje mi\u0161ljenje. Mo\u017eda bi trenutno najispravnije rje\u0161enje bilo organizovati opse\u017ene konsultacije sa svim zainteresovanim stranama kako bi se izradile odredbe koje \u0107e adekvatno odgovoriti na potrebu borbe protiv govora mr\u017enje, ali i na potrebu za\u0161tite slobode izra\u017eavanja i su\u010deljavanja razli\u010ditih mi\u0161ljenja na internetu.<\/p>\n\n\n\n

    (javnarasprava.ba)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Irfan \u010cengi\u0107, poslanik u Predstavni\u010dkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (PD PFBiH), dostavio je 6.9.2021. godine PD PFBiH i vladama kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) inicijativu za dono\u0161enje izmjena i dopuna zakona koji reguli\u0161u odr\u017eavanje javnog reda i mira u FBiH. Cilj podno\u0161enja inicijative je progla\u0161avanje internet-platformi u ovom bh. entitetu javnim […]<\/p>\n","protected":false},"author":57,"featured_media":34017,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[43,376,234,37],"tags":[1531,1530],"class_list":{"0":"post-34016","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-bih","8":"category-featured","9":"category-politika","10":"category-vijesti","11":"tag-inicijativa","12":"tag-javno-mjesto"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/34016","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/57"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=34016"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/34016\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34047,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/34016\/revisions\/34047"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/34017"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=34016"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=34016"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=34016"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}