{"id":33883,"date":"2021-09-01T10:15:41","date_gmt":"2021-09-01T09:15:41","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=33883"},"modified":"2024-01-15T21:25:15","modified_gmt":"2024-01-15T20:25:15","slug":"povelja-kulina-bana-simbol-nemoci-bosnjaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/povelja-kulina-bana-simbol-nemoci-bosnjaka\/","title":{"rendered":"Povelja Kulina bana – Simbol (ne)mo\u0107i Bo\u0161njaka"},"content":{"rendered":"\n

Historija pamti sve, i uspone i padove, historija \u0107e zapamtiti i nas. Odista, lako je zaboraviti, te\u0161ko je s pro\u017eivljenim \u017eivjeti, a kako historija pamti sve, tako \u0107e pamtiti i na\u0161e herojstvo, ali i kukavi\u010dluke, one koje potiskujemo, koje zaboravljamo, no u kona\u010dnici sve ispliva na povr\u0161inu. Historija je nagomilano znanje, a o\u010dito ga mi imamo mnogo jer na\u0161e trajanje je tisu\u0107uljetno, a opstanak se nekad doima i du\u017eim jer pomislim da smo prvo nau\u010dili opstajati, pa tek onda postojati. Tome u prilog govore mnoge \u010dinjenice, a ponajvi\u0161e usponi, a bilo ih je. Ipak, onaj prvi jedan je od najzna\u010dajnijih. Pri\u010dajmo o Povelji, o listu papira koji je postao na\u0161a zastava kojom smo se di\u010dili u inat onima koji su nas osporavali, u inat onima koji \u017eele da nestanemo.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

“Od Kulina bana i dobrijeh dana”, izreka je koja vijekovima odjekuje na\u0161om domovinom, podsje\u0107aju\u0107i nas na onda\u0161nji prosperitet srednjovjekovne Kulinove dr\u017eave<\/strong>. Od ekonomskog, administrativnog, dr\u017eavno-pravnog, vojnog, Bosna je tokom njegove vlasti do\u017eivjela progres u svim politi\u010dkim segmentima.<\/p>\n\n\n\n

Komentari\u0161u\u0107i tada\u0161nju banovinu, histori\u010dar Esad Kurtovi\u0107 navodi da “vladavina Kulina bana predstavlja prijelomno razdoblje bosanske regionalne i \u0161ire pojavnosti i prisutnosti.” U literaturi poznat i kao “Plemeniti”, politi\u010dkim stabiliziranjem Bosne, poticanjem kulturnog procvata i trgova\u010dke prevalencije, Kulin ban postavi\u0107e temelje za (naknadno) teritorijalno \u0161irenje Bosne tokom kralja Tvrtka I. Kotromani\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Povelja Kulina bana<\/strong> napisana je prije 832 godine, 29. augusta 1187. godine.<\/strong> Rodni list je na\u0161e domovine kao najstariji sa\u010duvani dokument pisan na bosan\u010dici<\/strong>. Svojim karakterom ukazuje na elemente saradnje izme\u0111u Bosne i Dubrovnika, sa akcentom na sigurnost kretanja ljudi i roba na teritoriji Bosne koju Kulin ban osigurava dubrov\u010danima.<\/p>\n\n\n\n

Zbog svoje sa\u017eetosti, Povelja Kulina bana proizvodi i odre\u0111ene dileme<\/strong>, te je i sama tema mnogih nau\u010dnih radova i u 21. stolje\u0107u. Koji stepen suverenosti je u\u017eivao Kulin ban, kako je organizirana tada\u0161nja bosanska dr\u017eava, <\/em>kao i koja je uloga Povelje danas<\/em>, neka su od pitanja koja se name\u0107u.<\/p>\n\n\n\n

KULIN BAN \u2013 BOSANSKI VLADAR<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Iako se smatra da je na \u010delo Bosne do\u0161ao kao bizantski vazal, sadr\u017eaj Povelje neupitno pokazuje Kulinovu suverenu vlast<\/strong> nad teritorijom Bosne. “Ja, ban bosanski Kulin, obe\u0107avam Tebi kne\u017ee Krva\u0161u i svim gra\u0111anima Dubrov\u010danima (…) koji hode kuda ja vladam, trguju\u0107i, gdje god se \u017eele kretati, gdje god koji ho\u0107e, s pravim povjerenjem i pravim srcem”, dio je koji to i potvr\u0111uje. Da Kulin ban nije imao de facto<\/em> vlast nad Bosnom, nikada ne bi mogao u svoje ime dopustiti promet ljudi i roba, kao \u0161to je to u\u010dinio Poveljom. Garancija o takvoj slobodnoj trgovini u dr\u017eavi Bosni, ukazuje da je rije\u010d o suverenom vladaru suverene dr\u017eave<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Iz tog razloga Povelju Kulina bana nazivamo rodnim listom bosanske dr\u017eavnosti<\/strong>. Ovakvu konstataciju va\u017eno je podcrtati zbog agresivnih hrvatskih i srpskih nacionalisti\u010dkih politika sa elementima iracionalnog prisvajanja Povelje i srednjovjekovne Bosne.<\/p>\n\n\n\n

Dr\u017eava <\/strong>se tokom Kulina prostirala teritorijom od Drine do Grme\u010da, uz oblasti Bosne, Usore, Soli i Donjih Krajima. Tada\u0161nja Bosna je bila izuzetno mirna, sa iznimkom jednog ratnog pohoda. Jaka i ure\u0111ena vlast, koja se sastojala od vladara i stanka (pripadnici vlastelinskog stale\u017ea), povoljne geografske prilike i mirni unutra\u0161nji uvjeti, omogu\u0107ili su\u00a0 prosperitet i razvoj srednjovjekovne Bosne. <\/p>\n\n\n\n

Trgovina sa Dubrovnikom, naro\u010dito bosanskim rudama, iz godine u godinu ja\u010dala je bosansku dr\u017eavu. Kulinova vlast \u0107e trajati do smrti 1204. kada ga nasle\u0111uje sin Stjepan<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Eklatantan dokaz historijske utemeljenosti bosanskog jezika<\/strong> i bosanskog pisma, kao i pismenosti, pokazuje i postojanje pisarske kancelarije<\/strong> na dvoru. Prisutnost vi\u0161ejezi\u010dne pismenosti Bo\u0161njana odra\u017eava se i u Povelja Kulina bana, koja je napisana na dva jezika i dva pisma: starobosanskim na bosan\u010dici, odnosno latinskim na latinici.<\/p>\n\n\n\n

POVELJA KAO SIMBOL NEMO\u0106I<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nadalje sa Poveljom, sva tri primjerka sa\u010duvana su do dana\u0161njeg dana i izvrstan su primjer komparacije<\/strong> diplomatske snage bosanske dr\u017eave iz XII vijeka i dana\u0161nje Bosne i Hercegovine. To najbolje predo\u010dava podatak da su, od tri originalna, dva primjerka sa\u010duvani u Dubrova\u010dkom arhivu, a tre\u0107i je u posjedu Ruske akademije nauka i umjetnosti. Dakle, niti jedan originalni primjerak “rodnog lista” na\u0161e domovine ne nalazi se u Bosni i Hercegovini<\/strong>. <\/p>\n\n\n\n

Premda su iz Bosne i Hercegovine upu\u0107eni zahtjevi za relokaciju Povelje Kulina bana, Rusija je zahtjeve odbila smatraju\u0107i da je dokument izrazito va\u017ean za o\u010duvanje slavenske historije. Posljedni takav poku\u0161aj desio se u decembru 2020. godine od strane Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine. Me\u0111utim, sasvim je jasno da ne postoji diplomatski uticaj institucija BiH za takav poduhvat, \u0161to pokazuje i to da Rusija do danas nije formalno odgovorila na spomenuti zahtjev.<\/p>\n\n\n\n

\u0160TA DANAS?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prije svega, mi smo nacija koja ima historiju, mi smo nacija koja ne treba ra\u0111ati zidine izmi\u0161ljenog svijeta zarad drugih, ne moramo jer ve\u0107 imamo istinu: opstajanje na\u0161eg naroda jeste istina, a mnogo je u hiljadugodi\u0161njoj tradiciji na\u0161 narod pre\u017eivio. Premda izostanak institucionalnog zbrinjavanja originalnog dokumenta, od va\u017enosti kao \u0161to je Povelja Kulina bana, Bosni i Hercegovini predstavlja ahilovu petu<\/strong>, zbilja takvom problemu valja pristupati oprezno i racionalno. <\/p>\n\n\n\n

Suludo<\/strong> je, kako se to u \u0161tampi moglo pro\u010ditati proteklih dana, smatrati da se nad Ruskom Federacijom mo\u017ee izvr\u0161iti intenzivni diplomatski presing, naro\u010dito kapacitetima kojima raspola\u017ee Bosna i Hercegovina. Ako se pri tome doda rusko negodovanje povodom pribli\u017eavanja Bosne i Hercegovine NATO-u, ali i pro\u0161logodi\u0161nji diplomatski skandal na relaciji Lavrov \u2013 D\u017eaferovi\u0107 i Kom\u0161i\u0107, da se zaklju\u010diti da odnosi Rusije i Bosne i Hercegovine nisu ba\u0161 sjajni. <\/p>\n\n\n\n

Stoga, Bosna i Hercegovina \u0107e se morati naoru\u017eati strpljenjem, ali i vr\u0161iti konstantni spoljnopoliti\u010dki aktivitet povodom povratka Povelje Kulina bana u Bosnu i Hercegovinu. Ta pobjeda \u0107e se sigurno desiti<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Autor: BELMIN DELI\u0106<\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Historija pamti sve, i uspone i padove, historija \u0107e zapamtiti i nas. Odista, lako je zaboraviti, te\u0161ko je s pro\u017eivljenim \u017eivjeti, a kako historija pamti sve, tako \u0107e pamtiti i na\u0161e herojstvo, ali i kukavi\u010dluke, one koje potiskujemo, koje zaboravljamo, no u kona\u010dnici sve ispliva na povr\u0161inu. Historija je nagomilano znanje, a o\u010dito ga mi […]<\/p>\n","protected":false},"author":57,"featured_media":33885,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[376,47,234,70,38],"tags":[],"class_list":{"0":"post-33883","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-featured","8":"category-historija","9":"category-politika","10":"category-razmisljam-naglas","11":"category-vijesti-iz-bih"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/33883","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/57"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=33883"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/33883\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33886,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/33883\/revisions\/33886"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/33885"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=33883"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=33883"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=33883"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}