\u201cNijedan put koji vodi do samoubojstva nije isti: krajnje je osoban, neshvatljiv i u\u017easan\u201d
(Kay Redfield Jamison)<\/p>\n\n\n\n
\u201c\u017divot je samo jad.\u201d<\/strong> Ry\u016bnosuke Akutagawa, poznati japanski pisac s po\u010detka 20. vijeka, napisao je te rije\u010di kratko prije nego \u0161to je izvr\u0161io samoubistvo. Me\u0111utim, ovoj re\u010denici prethodila je njegova izjava: \u201cNaravno, ja ne \u017eelim umrijeti, ali<\/strong><\/em> (…).\u201d<\/p>\n\n\n\n Poput Akutagawe, mnogi koji sebi oduzmu \u017eivot ne \u017eele toliko umrijeti, koliko ustvari \u017eele \u201cokon\u010dati to \u0161to se doga\u0111a\u201d, izjavio je jedan profesor psihologije. To pokazuju rije\u010di koje se obi\u010dno mo\u017ee pro\u010ditati u opro\u0161tajnim porukama samoubojica. Izjave kao \u0161to su: \u2018Nisam to vi\u0161e mogao podnijeti\u2019 ili \u2018\u010cemu \u017eivjeti?\u2019 svjedo\u010de o sna\u017enoj \u017eelji za bijegom od grube \u017eivotne stvarnosti. No, kao \u0161to je jedan stru\u010dnjak rekao, po\u010diniti samoubojstvo \u201cisto je \u0161to i lije\u010diti prehladu nuklearnom bombom\u201d.<\/p>\n\n\n\n Mada su razlozi zbog kojih se ljudi odlu\u010duju na samoubistvo razli\u010diti, odre\u0111ene \u017eivotne situacije obi\u010dno poslu\u017ee kao povod za samoubistvo.<\/p>\n\n\n\n Samoubistvo je zaokupljalo pa\u017enju i navodilo na razmi\u0161ljanje mnoge filozofe prije na\u0161e ere, a vremenom i sve\u0161tenike, knji\u017eevnike, psihijatre, sociologe, psihologe. Shvatanja samoubistva kao neljudskog\u00a0 ili sasvim ljudskog \u010dina smjenjivala su se kroz historiju. Stav da je samoubistvo nemoralan \u010din, kao i shvatanje da je samoubistvo najvi\u0161i izraz slobode, karakteristi\u010dni su za period prije na\u0161e ere.<\/p>\n\n\n\n Platon u Fedonu navodi Sokratov i Kebesov razgovor u kom Sokrat poredi \u010doveka koji je vlasni\u0161tvo Bogova sa “vojnikom na stra\u017ei, koji ne smije da napusti svoje mjesto. \u010covjek napu\u0161taju\u0107i svojevoljno ovaj svijet radi protiv bo\u017eijih zakona.”<\/p>\n\n\n\n Za Aristotela samoubistvo predstavlja zlo\u010din protiv dr\u017eave ili \u010din socijalne odgovornosti.<\/p>\n\n\n\n Stoici su poslije Sokratove smrti smatrali da je samoubistvo najpo\u017eeljniji i najrazumniji na\u010din odlaska sa ovog sveta. Kada unutra\u0161nja prinuda postane nepodno\u0161ljiva nije se postavljalo pitanje da li se treba ubiti, nego kako to uraditi sa \u0161to ve\u0107im dostojanstvom i hrabro\u0161\u0107u.<\/p>\n\n\n\n U XIX vijeku samoubistvo se smatralo bole\u0161\u0107u pojedinca i dru\u0161tva, pa tako imamo tradicionalni psihijatrijski i sociolo\u0161ki pristup ovoj pojavi. Psihijatri smatraju da je suicid povezan sa organskom osnovom i da je uvijek u pitanju patologija, dok sociolozi uzrok suicida vide, prije svega u djelovanju dru\u0161tvenih faktora (Biro 1982).<\/p>\n\n\n\n U XX vijeku se samoubistvo, po Radulovi\u0107u (1990), mo\u017ee ponovo posmatrati kao eti\u010dki problem i to zbog uni\u0161tavanja ljudskih \u017eivota i obezvrje\u0111ivanja ljudske egzistencije. Sredinom XX vijeka raste broj istra\u017eivanja i obnavlja se nau\u010dno interesovanje za ovu pojavu. Savremena istra\u017eivanja kre\u0107u se u pravcu multifaktorijalnog pristupa poku\u0161ajima i izvr\u0161enim suicidima. Sklop dru\u0161tvenih, psiholo\u0161kih, psihijatrijskih i porodi\u010dnih faktora, uz mogu\u0107u dominaciju jednog faktora nad drugim, imaju zna\u010dajnu ulogu u etiologiji ove pojave. Najve\u0107e mogu\u0107nosti za obja\u0161njenje samoubistva, po R. Petrovi\u0107 (1990), imaju one nauke koje se nalaze na granici gdje se individualno i dru\u0161tveno pro\u017eimaju.<\/p>\n\n\n\n Etiologija suicida i suicidalnog pona\u0161anja<\/strong><\/p>\n\n\n\n Zna\u010dajnim etiolo\u0161kim faktorima suicida kod mladih osoba smatraju se (prema Han\u010devi\u0107-Rajkovi\u0107 i sar.,1976; \u0160padijer \u2013 D\u017eini\u0107, 1988., Srna, 1996.godine):<\/p>\n\n\n\n 1. Konfliktni odnosi izme\u0111u roditelja Istra\u017eivanja pokazuju da mladi koji su poku\u0161ali suicid imaju dva puta vi\u0161e stresogenih \u017eivotnih doga\u0111aja od mladih koji nisu poku\u0161ali suicid.<\/p>\n\n\n\n Odre\u0111eni vaspitni obrasci mogu uticati na suicidalno pona\u0161anje mladih osoba. Po Hendinu (1964) u Danskoj je suicidalno pona\u0161anje vezano za probleme separacije, u \u0160vedskoj za probleme postignu\u0107a, u Norve\u0161koj za puritansko vaspitanje.<\/p>\n\n\n\n Savremene suicidolo\u0161ke teorije i dalje imaju u prvom planu pojedinca, dok je mali broj istra\u017eivanja o porodici suicidalne osobe kao cjeline (Srna, 1996).<\/p>\n\n\n\n Novije strane studije govore o zloupotrebi supstance (alkohola i droga) kao veoma zna\u010dajnim faktorima za suicid i preporu\u010duje se lije\u010denje od zloupotrebe supstance kao prevencija suicida.<\/p>\n\n\n\n Nezaposlenost je tako\u0111e u visokoj korelaciji sa poku\u0161ajima suicida.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanja govore i o povezanosti depresije kod mladih i vi\u0161estrukih poku\u0161aja suicida. U zemljama sjeverne Evrope broj poku\u0161aja suicida mladih, naro\u010dito mu\u0161karaca, zna\u010dajno je pove\u0107an posljednjih godina, \u0161to mo\u017ee uticati u budu\u0107nosti na pove\u0107anje nivoa izvr\u0161enih suicida.<\/p>\n\n\n\n Viktor Frankl za etiologiju suicidalnog pona\u0161anja smatra zna\u010dajnim nedostatak smisla \u017eivljenja. Frankl navodi istra\u017eivanja njegovog studenta na jednom ameri\u010dkom univerzitetu, po\u010detkom 80-ih godina, a dobijeni podaci govore da je od 60 studenata, koji su poku\u0161ali suicid, njih 85% izjavilo da je razlog tome “\u0161to im se \u017eivot \u010dini besmislenim”. Ispitanici su bili uspje\u0161ni studenti i imali su dobre odnose sa roditeljima. Po\u010detkom 80-ih godina XX vijeka ra\u0111eno je istra\u017eivanje u Americi na velikom uzorku od oko 180 000 ispitanika.<\/p>\n\n\n\n Drugo istra\u017eivanje obuhvatilo je oko 8000 studenata sa 48 fakulteta, a ra\u0111eno je od strane Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje u Americi i do\u0161lo se do podataka da oko 80% ispitanika isti\u010de kao svoj glavni cilj \u201epronala\u017eenje smisla \u017eivota”. Frankl smatra da ispitanici pate od nedostatka smisla \u017eivota, iako \u017eive u bogatom dru\u0161tvu i da dobar dru\u0161tveno-ekonomski polo\u017eaj nije u ovom slu\u010daju prevencija samoubistva. Navodi da u dana\u0161nje vreme ima sve vi\u0161e ljudi koji i pored dobrih \u017eivotnih uslova ne vide smisao za koji bi \u017eivjeli. Frankl koristi termin socio-genetska neuroza da bi objasnio mno\u0161tvo neuroza dana\u0161njice, \u010diji su uzroci ose\u0107anje besmislenosti ili “egzistencijalne praznine”, koju \u010dine poti\u0161tenost, agresivnost i zavisnost. Slabljenje uticaja tradicije vidi kao jedan od razloga u etiologiji egzistencijalne praznine mladih osoba (Frankl V., 2000).<\/p>\n\n\n\n Na osnovu \u0161estogodi\u0161njeg pra\u0107enja (u posljednjoj deceniji XX vijeka) osoba hospitalizovanih zbog poku\u0161aja suicida, u Institutu za neuropsihijatrijske bolesti “Dr Laza Lazarevi\u0107”, moglo bi se pretpostaviti da sljede\u0107i faktori imaju zna\u010daja u etiologiji poku\u0161aja suicida:<\/p>\n\n\n\n (1) Kod grupe mladih ( starosti od 15-24 godina ) primje\u0107uje se povezanost suicidalnog pona\u0161anja sa, prije svega, poreme\u0107enim porodi\u010dnim relacijama, tj. disfunkcionalnom primarnom porodicom; U etiologiji poku\u0161aja suicida starih osoba (preko 65 godina) moglo bi se izdvojiti osje\u0107anje usamljenosti, lo\u0161e relacije sa djecom, dru\u0161tvena anomija (veoma lo\u0161 materijalni polo\u017eaj i pad standarda do egzistencijalnog minimuma), smrt bliskih \u010dlanova porodice, depresija i demencija. <\/p>\n\n\n\n Starosnu kategoriju izme\u0111u ove dvije \u010dini srednja generacija kod koje se u etiologiji suicidalnog pona\u0161anja izdvaja alkoholizam, dru\u0161tvena anomija (koja je uslovila zna\u010dajan pad socijalnog statusa, poreme\u0107en sistem vrijednosti), lo\u0161i bra\u010dni, kao i porodi\u010dni odnosi, psihoza<\/p>\n\n\n\n Literatura spominje i sljede\u0107e motive samoubistva:<\/p>\n\n\n\n (1) Tra\u017eenje pomo\u0107i; Rizi\u010dni faktori<\/strong> predstavljaju stresne doga\u0111aje, situacije, ili uvjete \u017eivota koji pove\u0107avaju vjerojatnost da \u0107e osoba poku\u0161ati ili u\u010diniti samoubojstvo.<\/p>\n\n\n\n Oni mogu biti slijede\u0107i:<\/p>\n\n\n\n (1) Prethodni poku\u0161aji samoubistva;\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Prevencija suicida kod starijih i mladih osoba<\/strong><\/p>\n\n\n\n Prevencija suicida je jedan od veoma ozbiljnih problema (i do sada samo djelimi\u010dno rje\u0161avanih) koji se postavlja pred na\u0161e dru\u0161tvo, tj. sve institucije i organizacije koje bi u ovome trebalo da u\u010destvuju. Stopa suicida, koja iz godine u godinu raste i od niske stope se intenzivno kre\u0107e ka srednjoj, govori da su dosada\u0161nje mere prevencije dale skromne rezultate.<\/p>\n\n\n\n Uticaj spoljnih suicidalnih faktora nije zanemarljiv, naro\u010dito u posljednjoj deceniji XX vijeka kod nas, \u0161to pokazuje i ovo malo, ali upozoravaju\u0107e istra\u017eivanje o navedenoj pojavi. Ponovo postaje aktuelan Dirkemov stav da je samoubica duboko determinisan dru\u0161tvenom sredinom (Durkheim, 1997.; Taylor 1982).<\/p>\n\n\n\n Autori Gibbons (1988) i Barraclough sa saradnicima (1974) govore o rje\u0161avanju odre\u0111enih socijalnih problema kao mjeri prevencije samoubistva, dok Juel-Nielsen i Retterstol (1987) navode socijalnu integraciju kao odlu\u010duju\u0107i \u010dinilac smanjenja stope samoubistva (prema Opali\u0107, 1990). Prevencija suicida starijih osoba trebalo bi da se sastoji u ve\u0107oj i organizovanijoj brizi celog dru\u0161tva za ovaj rizi\u010dan za suicid deo populacije. Prevencija bi se odvijala djelom u otvorenoj zajednici gde bi ulogu u ovome imali: centri za socijalni rad, domovi zdravlja, mjesne zajednice, klubovi penzionera, zdravstvene terenske slu\u00fbbe, Crveni krst, Crkva, D\u017eamije, Sinagoge, tele-apel slu\u017ebe, psihijatrijski instituti…<\/p>\n\n\n\n Prevencija <\/strong>bi trebalo da se sastoji u:<\/p>\n\n\n\n (1) Pobolj\u0161anju materijalnog statusa; Organizacija prevencije suicidalnog pona\u0161anja mladih osoba trebalo bi da zapo\u010dne jo\u0161 u osnovnoj \u0161koli, i to edukativnim programima o bolestima zavisnosti, alkoholizmu i narkomaniji, da se nastavi u srednjoj \u0161koli i na fakultetu (do sada su poznati samo sporadi\u010dni poku\u0161aji da se ovo ostvari), kao i pobolj\u0161anjem materijalnog polo\u017eaja mladih zapo\u0161ljavanjem i mogu\u0107no\u0161\u0107u da se odvoje iz zajednice sa primarnom porodicom, ve\u0107om mogu\u0107no\u0161\u0107u anga\u017eovanja i u\u010de\u0161\u0107a u politi\u010dkom \u017eivotu.<\/p>\n\n\n\n Smatramo da je mladi dio na\u0161e populacije u poslednjih 10 godina XX vijeka najvi\u0161e o\u0161te\u0107en u smislu potpuno neadekvatnog sistema vrijednosti od strane dru\u0161tva i dijelom porodice, u\u010de\u0161\u0107em u ratu, invalidno\u0161\u0107u, izlo\u017eeno\u0161\u0107u \u010destim stresogenim situacijama, suo\u010davanjem sa lo\u0161om materijalnom situacijom, nezaposleno\u0161\u0107u, nebrigom dru\u0161tvenih institucija. Ovaj dio populacije \u0107e i u periodu tranzicije biti i dalje suo\u010den sa svim neda\u0107ama i problemima dru\u0161tva, pa bi pomo\u0107 u pronala\u017eenju smisla \u017eivljenja mladima bila neophodna.<\/p>\n\n\n\n Poznato je da su mladi vulnerabilniji dio populacije i da im je pomo\u0107 i podr\u0161ka porodice i dru\u0161tva potrebna da bi se dijelom smanjio do\u017eivljaj besperspektivnosti, usamljenosti, nedostatka bliskosti i topline.<\/p>\n\n\n\n Na\u010din organizacije prevencije suicidalnog pona\u0161anja mladih pored edukativnih programa o bolestima zavisnosti, podrazumijevao bi i grupni psihoterapijski i socioterapijski rad sa mladima koji su poku\u0161ali suicid, kontinuirano pra\u0107enje tj. osnivanje centara za prevenciju suicida, porodi\u010dnu i bra\u010dnu terapiju.<\/p>\n\n\n\n Mitovi<\/strong><\/p>\n\n\n\n (1) Ljudi koji pri\u010daju o samoubistvu ne\u0107e ga i po\u010diniti; Istina<\/strong><\/p>\n\n\n\n (1) Ljudi koji poku\u0161aju, ili po\u010dine samoubistvo prethodno jasno i direktno pri\u010daju o tome, ili iskazuju \u017eelju da budu mrtvi; VA\u017dNO:<\/strong> Ukoliko se vi, ili netko koga poznate nalazi u presuicidalnom stanju i treba pomo\u0107 kontaktirajte: prijatelja, \u010dlana obitelji, u\u010ditelja, psihologa, pedagoga, socijalnog radnika, lije\u010dnika, kolegu na poslu!!!<\/p>\n\n\n\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" \u201cNijedan put koji vodi do samoubojstva nije isti: krajnje je osoban, neshvatljiv i u\u017easan\u201d(Kay Redfield Jamison) \u201c\u017divot je samo jad.\u201d Ry\u016bnosuke Akutagawa, poznati japanski pisac s po\u010detka 20. vijeka, napisao je te rije\u010di kratko prije nego \u0161to je izvr\u0161io samoubistvo. Me\u0111utim, ovoj re\u010denici prethodila je njegova izjava: \u201cNaravno, ja ne \u017eelim umrijeti, ali (…).\u201d Poput […]<\/p>\n","protected":false},"author":57,"featured_media":33341,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[37,377],"tags":[1402,1400,1399,1397,1404],"class_list":{"0":"post-33340","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-vijesti","8":"category-zdravlje","9":"tag-istina","10":"tag-moderno-drustvo","11":"tag-pocast","12":"tag-samoubistvo","13":"tag-uzroci"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/33340","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/57"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=33340"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/33340\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":33345,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/33340\/revisions\/33345"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/33341"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=33340"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=33340"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=33340"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
2. Razvod roditelja
3. Lo\u0161i porodi\u010dni odnosi
4. Odlazak majke iz porodice
5. Nedostatak roditeljske ljubavi, kao i posesivna roditeljska ljubav
6. Smrt roditelja
7. Strah od neuspjeha i kazne
8. Migracije iz sela u grad
9. Nezaposlenost
10. Nesre\u0107na ljubav
11. Psihijatrijske bolesti
12. Prisustvo suicida u u\u017eoj i \u0161iroj porodici<\/p>\n\n\n\n
(2) Dru\u0161tvena anomija (nezaposlenost, poreme\u0107en sistem vrijednosti, lo\u0161a materijalna situacija) koja je uslovila osje\u0107anja besperspektivnosti, bezna\u0111a i psihoze.\u00a0<\/p>\n\n\n\n
(2) Bijeg iz nepodno\u0161ljive situacije;\u00a0
(3) Olak\u0161anje od te\u0161kih psihi\u010dkih boli;\u00a0
(4) Poku\u0161aj utjecanja na neku zna\u010dajnu drugu osobu;\u00a0
(5) Kako bi se pokazalo koliko se nekoga voljelo;\u00a0
(6) Olak\u0161avanje te\u0161ko\u0107a drugima;\u00a0
(7) Kako bi se druge ra\u017ealostilo;
(8) Kako bi se uvjerilo druge koliko je o\u010dajno bilo \u017eivjeti;\u00a0
(9) Otkriti jesu li zaista voljeni;
(10) Gubitak kontrol.<\/p>\n\n\n\n
(2) Trenutne suicidalne misli;
(3) Postojanje \u010dlanova obitelji koji su po\u010dinili samoubistvo;\u00a0
(4) Prethodne psihijatrijske hospitalizacije;
(5) Nedavni veliki stresovi, stresne situacije op\u0107enito, prekid veze s partnerom, gubitak zdravlja koji mo\u017ee biti stvaran ili imaginaran, gubitak posla, razaranje ili gubitak doma, gubitak povjerenja u sebe;
(6) Dru\u0161tvena izolacija;
(7) Ovisnost o drogama (droge smanjuju kontrolu nad vlastitim pona\u0161anjem ili prevladava impulzivno pona\u0161anje), ovisnost o alkoholu, kockanju;
(8) Izlo\u017eenost nasilju u domu ili dru\u0161tvenom okoli\u0161u;\u00a0
(9) Vatreno oru\u017eje u ku\u0107i, pristup vatrenom oru\u017eju.
Protektivni faktori<\/strong>\u00a0 (faktori koji smanjuju odluke i akcije za poku\u0161aj suicida):
(1) Vje\u0161tine svladavanja problema;\u00a0
(2) Planovi za budu\u0107nost;
(3) Porodi\u010dni anga\u017eman;\u00a0
(4) Religiozna ili duhovna vjerovanja;
(5) Kulturalni faktori.\u00a0<\/p>\n\n\n\n
(2) Pomo\u0107i u organizaciji slobodnog vremena pri klubovima penzionera i Mjesnim zajednicama;\u00a0
(3) Ve\u0107oj aktivnosti vjerskih institucija na ovom polju;
(4) Psihoterapijskom i socioterapijskom radu u psihijatrijskim institucijama i domovima zdravlja;\u00a0
(5) Edukativnom radu sa \u010dlanovima porodica starijih pri centrima za socijalni rad, domovima zdravlja i psihijatrijskim ustanovama;
(6) Obilazak starijih u njihovim domovima.<\/p>\n\n\n\n
MITOVI I ISTINE O SAMOUBISTVU<\/strong><\/p>\n\n\n\n
(2) Samoubistvo se doga\u0111a bez najave;
(3) Ve\u0107ina suicidalnih osoba je psihi\u010dki bolesna;
(4) Osobe koje jednom postanu suicidalne bit \u0107e takve cijeli \u017eivot;
(5) Samoubojstvo je uglavnom karakteristi\u010dno za bogatije osobe, ili (suprotno) isklju\u010divo se doga\u0111a me\u0111u siroma\u0161nima;
(6) Suicidalne osobe bez dvoumljenja \u017eele umrijeti;
(7) Razgovor o samoubistvu je opasan i poti\u010de na njegovo izvr\u0161enje;
(8) Neuspjeli poku\u0161aj samoubistva ne treba uzimati zaozbiljno;
(9) Kad mlada osoba pri\u010da o tome kako \u0107e se ubiti to zapravo zna\u010di da \u017eeli privu\u0107i pa\u017enju;
(10) Kad mlada osoba izvr\u0161i samoubistvo to je obi\u010dno plod impulzivnog pona\u0161anja.<\/p>\n\n\n\n
(2) Suicidalne osobe obi\u010dno daju mnogo znakova o svojim namjerama;
(3) Iako su suicidalne osobe duboko nesretne, nisu nu\u017eno i psihi\u010dki bolesne;
(4) Pojedinci koji razmi\u0161ljaju o samoubistvu uglavnom su suicidalni jedan odre\u0111en period \u017eivota;
(5) Samoubojstvo je zastupljeno proporcionalno unutar svih nivoa i skupina zajednice;
(6) Ve\u0107ina suicidalnih osoba je neodlu\u010dna ho\u0107e li nastaviti \u017eivjeti ili ne (\u0161to \u010dini mogu\u0107im da se samoubistvo sprije\u010di);
(7) Potpuno suprotno. Ne razgovarati o samoubistvu zna\u010di odustati od poku\u0161aja da se ono sprije\u010di. Razgovor o toj temi pokazuje da nam je do osobe stalo i da smo zabrinuti za probleme pojedinca;
(8) \u010cetiri od pet osoba koje su po\u010dinile samoubistvo poku\u0161ali su samoubojstvo bar jednom prije toga. Neuspjeli poku\u0161aj samoubistva treba uzeti veoma ozbiljno i takvoj osobi treba pru\u017eiti pomo\u0107;
(9) Razgovor je poziv u pomo\u0107 koju treba pru\u017eiti mladoj osobi;
(10) Za ve\u0107inu mladih osoba koje su poku\u0161ale ili su oduzele vlastiti \u017eivot utvr\u0111eno je kako su du\u017ee vrijeme razmi\u0161ljali o tome.<\/p>\n\n\n\n