{"id":32585,"date":"2021-07-11T08:39:04","date_gmt":"2021-07-11T07:39:04","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=32585"},"modified":"2024-01-15T21:27:26","modified_gmt":"2024-01-15T20:27:26","slug":"veliki-broj-osumnjicenih-za-genocid-u-srebrenici-jos-na-slobodi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/veliki-broj-osumnjicenih-za-genocid-u-srebrenici-jos-na-slobodi\/","title":{"rendered":"Veliki broj osumnji\u010denih za genocid u Srebrenici jo\u0161 na slobodi"},"content":{"rendered":"\n<p>Genocid u Srebrenici potvr\u0111en je brojnim presudama me\u0111unarodnih sudova, kao i sudova u regionu, kojima je sudski i \u010dinjeni\u010dno, a temeljeno na relevantnim dokumentima, svjedo\u010denjima i vje\u0161ta\u010denjima, verificiran najte\u017ei zlo\u010din po\u010dinjen na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata.<\/p>\n\n\n\n<p>Time je utrt put ka istini, sagledavanju razmjera i dokumentiranju brutalnih zlo\u010dina, po\u010dinjenih u julu 1995. godine, a izre\u010dene presude opomena su i trajni podsjetnik civiliziranom svijetu kako se ni\u0161ta sli\u010dno u budu\u0107nosti nikada i nikome ne bi dogodilo.<\/p>\n\n\n\n<p>Izme\u0111u ostalih, izvr\u0161enje genocida u i oko Srebrenice (Rezolucijom Vije\u0107a sigurnosti broj 819 od 16. aprila 1993. godine ustanovljena kao za\u0161ti\u0107ena zona UN-a) potvrdila je i najvi\u0161a sudska instanca u sistemu Organizacije ujedinjenih nacija (OUN) \u2013 Me\u0111unarodni sud pravde (ICJ) u Haagu presudom od 26. februara 2007. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Rje\u0161avaju\u0107i po tu\u017ebi Bosne i Hercegovine protiv Srbije&nbsp; (tu\u017eba pokrenuta 1993. godine protiv tada\u0161nje Savezne republike Jugoslavije), ICJ je utvrdio odgovornost Srbije zbog kr\u0161enja Konvencije o sprje\u010davanju i ka\u017enjavanju zlo\u010dina genocida, a istom presudom direktnim izvr\u0161iocima genocida ozna\u010deni su vojska i policija Republike Srpske.<\/p>\n\n\n\n<p>Presudom ICJ-a je, izme\u0111u ostalog, utvr\u0111eno \u201cda je Srbija prekr\u0161ila obavezu spre\u010davanja genocida iz Konvencije o sprije\u010davanju i ka\u017enjavanju zlo\u010dina genocida u vezi sa doga\u0111ajima u Srebrenici u julu 1995. godine, te da nije ispunila obaveze iz privremenih mjera koje je Sud naredio 8. aprila i 13. septembra 1993. godine u ovom predmetu, tako \u0161to je propustila poduzeti sve mjere koje je imala na raspolaganju da sprije\u010di genocid u Srebrenici\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>48 optu\u017eenika, vi\u0161e od 700 godina zatvora, pet do\u017eivotnih kazni<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Prema podacima Balkanske istra\u017eiva\u010dke mre\u017ee u BiH (BIRN BiH), Ha\u0161ki tribunal (ICTY), odnosno njegov sljednik Me\u0111unarodni mehanizam za krivi\u010dne sudove (MMKS), Sud Bosne i Hercegovine, te sudovi u Srbiji i Hrvatskoj dosada su osudili ukupno 48 optu\u017eenika na vi\u0161e od 700 godina zatvora i izrekli pet do\u017eivotnih kazni za genocid, zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti i druge zlo\u010dine po\u010dinjene u Srebrenici u julu 1995. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Najve\u0107i broj presuda za Srebrenicu izrekao je Sud BiH, osudiv\u0161i ukupno 26 osoba, u Haagu je osu\u0111eno 15 biv\u0161ih pripadnika vojske i policije Republike Srpske, dok je srbijansko pravosu\u0111e osudilo pet osoba za zlo\u010dine u Srebrenici, a u Hrvatskoj osu\u0111ena su dvojica biv\u0161ih pripadnika \u201c\u0160korpiona\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Za genocid u Srebrenici osu\u0111eni su i najvi\u0161i civilni i vojni du\u017enosnici RS-a \u2013 Radovan Karad\u017ei\u0107, prvi predsjednik Republike Srpske i vrhovni komandant Vojske RS (VRS), koji je u martu 2019. godine u Haagu osu\u0111en pravomo\u0107no na kaznu do\u017eivotnog zatvora za genocid u Srebrenici, te zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti i kr\u0161enje zakona i obi\u010daja ratovanja u drugim dijelovima BiH (1992-1995.). Karad\u017ei\u0107 je u maju ove godine iz Pritvorske jedinice u Haagu preba\u010den na izdr\u017eavanje kazne u zatvor u Velikoj Britaniji.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako\u0111er, biv\u0161i komandant Glavnog \u0161taba VRS-a Ratko Mladi\u0107 je na do\u017eivotni zatvor osu\u0111en pravomo\u0107no 8. juna ove godine, \u010dime je Apelaciono vije\u0107e MMKS-a potvrdilo prvostepenu kaznu, izre\u010denu za genocid, zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti, kr\u0161enje zakona i obi\u010daja ratovanja, odnosno, udru\u017eene zlo\u010dina\u010dke poduhvate, ubistva, progone, terorisanje civila i uzimanje talaca.<\/p>\n\n\n\n<p>Progla\u0161avaju\u0107i Mladi\u0107a krivim za genocid u Srebrenici, Ha\u0161ki tribunal je u prvostepenom postupku utvrdio da je imao genocidnu namjeru da uni\u0161ti Bo\u0161njake u Srebrenici kao zna\u010dajan dio za\u0161ti\u0107ene grupe, a dokaz za tu njegovu namjeru, po presudi, bila je poruka Srebreni\u010danima da \u201cmogu opstati ili nestati\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Mladi\u0107 je vi\u0161e puta izjavljivao da je do\u0161lo vrijeme za osvetu Turcima, kao i da bi Turaka davno nestalo da ih ne \u010duva me\u0111unarodna zajednica &#8211; re\u010deno je prilikom izricanja prvostepene presude u novembru 2017. godine, kojom je, kao i drugim presudama ICTY-ja i Suda BiH, utvr\u0111eno kako su pripadnici vojske i policije RS u julu 1995. izvr\u0161ili napad na tada za\u0161ti\u0107enu enklavu Srebrenicu, nakon \u010dega je vi\u0161e od 7.000 mu\u0161karaca i dje\u010daka ubijeno, a vi\u0161e od 40.000 \u017eena, djece i starijih protjerano.<\/p>\n\n\n\n<p>Apelaciono vije\u0107e MMKS-a potvrdilo je u kona\u010dnoj presudi Mladi\u0107u zaklju\u010dke Pretresnog vije\u0107a ICTY-a kako je u Srebrenici postojao udru\u017eeni zlo\u010dina\u010dki poduhvat (UZP) s ciljem uklanjanja bo\u0161nja\u010dkog stanovni\u0161tva ubistvima mu\u0161karaca i prisilnim iseljavanjem \u017eena, djece i starijih mu\u0161karaca. Potvr\u0111eno je da su od jutra 12. jula 1995. zlo\u010dini genocida, istrebljenja i ubistva postali dio sredstava za postizanje tog cilja.<\/p>\n\n\n\n<p>Mladi\u0107 je, kako je Apelaciono vije\u0107e potvrdilo, zna\u010dajno doprinio tom UZP-u i dijelio namjeru za postizanje zajedni\u010dkog cilja.<\/p>\n\n\n\n<p>Vije\u0107e je, tako\u0111er, nazna\u010dilo da nije ubije\u0111eno u navode Mladi\u0107eve \u017ealbe da je on djelovao u cilju evakuacije civila zbog humanitarnih razloga, potvrdiv\u0161i zaklju\u010dke iz prvostepene presude da civili koji su napustili Srebrenicu u julu 1995. nisu imali drugu mogu\u0107nost.<\/p>\n\n\n\n<p>Vije\u0107e nije prihvatilo ni navode iz \u017ealbe koji se odnose na dokaze o njegovom odsustvu iz Srebrenice, nepostojanju efektivne kontrole nad MUP-om, autenti\u010dnosti i pouzdanosti odre\u0111enih presretnutih razgovora, kao i njegovom znanju o zlo\u010dinima i nemogu\u0107nosti da kazni odgovorne.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Za genocid u Srebrenici prvi je osu\u0111en Radislav Krsti\u0107<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Hronolo\u0161ki posmatrano, prva presuda kojom je utvr\u0111en genocid u Srebrenici bila je ona koju je Radislavu Krsti\u0107u, biv\u0161em na\u010delniku \u0160taba\/zamjeniku komandanta Drinskog korpusa VRS-a, izrekao ICTY, a koji je 2004. godine pravomo\u0107no osu\u0111en na 35 godina zatvora.<\/p>\n\n\n\n<p>ICTY je onda konstatirao kako je zlo\u010din planiran s vrha, te da su najodgovorniji \u010dlanovi Glavnog \u0161taba VRS-a.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Vije\u0107e naziva masakr u Srebrenici njegovim pravim imenom \u2013 genocid. Oni koji su za njega odgovorni, nosit \u0107e \u017eig i on \u0107e slu\u017eiti kao upozorenje drugima koji pomisle da po\u010dine jedan tako jeziv \u010din &#8211; kazao je, izme\u0111u ostalog, sudija Theodor Meron na izricanju presude Krsti\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako se u toj presudi navodi, \u201eza \u010duvanje, prevoz i pogubljenje bosanskih muslimana anga\u017eovane su jedinice VRS-a, uklju\u010duju\u0107i pripadnike Zvorni\u010dke brigade te Desetog diverzantskog odreda. U\u010de\u0161\u0107e tako velikog broja jedinica pokazuje do koje je mjere proces bio isplaniran, a u\u010de\u0161\u0107e Diverzantskog odreda pokazuje da je u tu operaciju bio direktno umije\u0161an Glavni \u0161tab VRS-a\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Kada se radi o vojnom aspektu presuda za Srebrenicu, najvi\u0161e je osu\u0111enih iz Glavnog \u0161taba VRS-a i Zvorni\u010dke brigade, a kada se radi o policijskim strukturama, najve\u0107i broj biv\u0161ih pripadnika Drugog odreda Specijalne policije \u0160ekovi\u0107i i Centra za obuku \u201cJahorina\u201d MUP-a RS.<\/p>\n\n\n\n<p>Da je genocid u Srebrenici bio svjesno planiran dokazuje i dokument broj 283\/95 od 13. jula 1995., koji je potpisao tada\u0161nji na\u010delnik Centra javne bezbjednosti (CJB) Zvornik Dragomir Vasi\u0107, a radi se o dokumentu koji je ICTY-u dostavio jedan od \u010dlanova ekspertnog tima za istra\u017eivanje ratnih zlo\u010dina.<\/p>\n\n\n\n<p>Vasi\u0107 je, kao svjedok Tu\u017eiteljstva u Hagu, u procesu generalu Mom\u010dilu Peri\u0161i\u0107u, biv\u0161em na\u010delniku General\u0161taba Vojske Jugoslavije, svjedo\u010dio \u201cda je na\u010delnik bezbjednosti Glavnog \u0161taba VRS-a Ljubi\u0161a Beara dobio od generala Ratka Mladi\u0107a nare\u0111enje da pobije Muslimane zato\u010dene u Bratuncu nakon okupacije Srebrenice\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Ljubi\u0161i Beari je u ICTY-u na su\u0111enju za genocid 2010. godine izre\u010dena kazna do\u017eivotnog zatvora, 2015. godine, a ista kazna izre\u010dena je i Zdravku Tolimiru, na\u010delniku Sektora za obavje\u0161tajno-bezbjednosne poslove Glavnog \u0161taba VRS-a.<\/p>\n\n\n\n<p>Beara je 2017. godine preminuo tokom izdr\u017eavanja kazne u zatvoru u Njema\u010dkoj, a Tolimir godinu prije, u trenutku kada je \u010dekao upu\u0107ivanje na izdr\u017eavanje kazne.<\/p>\n\n\n\n<p>Na do\u017eivotni zatvor osu\u0111en je i potpukovnik Drinskog korpusa VRS Vujadin Popovi\u0107, koji je ogla\u0161en krivim za genocid, istrebljenje, ubistvo i progon Bo\u0161njaka.<\/p>\n\n\n\n<p>Biv\u0161em na\u010delniku uprave za operativno-nastavne poslove Glavnog \u0161taba Radivoju Mileti\u0107u je izre\u010dena zatvorska kazna u trajanju 18 godina, dok je \u010dlan Glavnog \u0161taba VRS-a Milan Gvero osu\u0111en na pet godina, ali je umro dok se nalazio na privremenoj slobodi.<\/p>\n\n\n\n<p>Pri Glavnom \u0161tabu VRS-a djelovao je 10. diverzantski odred, \u010dijih je \u0161est nekada\u0161njih pripadnika osu\u0111eno zbog pogubljenja na ekonomiji \u201cBranjevo\u201d, u blizini zvorni\u010dkog sela Pilica, gdje je ubijeno oko 800 mu\u0161karaca, od kojih su neki imali poveze na o\u010dima i rukama, a koji su prethodno dovezeni autobusima iz \u0161kole u ovom mjestu.<\/p>\n\n\n\n<p>Dra\u017een Erdemovi\u0107 je bio prvi koji je u ICTY-u priznao krivicu zbog sudjelovanja u ubistvima zarobljenih mu\u0161karaca i dje\u010daka, te je 1996. godine osu\u0111en na pet godina, dok je Marko Bo\u0161ki\u0107 priznao krivnju te je u Sudu BiH, po sklopljenom sporazumu, osu\u0111en na deset godina zatvora.<\/p>\n\n\n\n<p>Na dugotrajne kazne zatvora osu\u0111eni su \u2013 Franc Kos, koji je dobio 35 godina, Stanko Koji\u0107 32 i Zoran Goronja 30 godina, dok je Vlastimiru Golijaninu izre\u010dena zatvorska kazna u trajanju od 15 godina.<\/p>\n\n\n\n<p>Kosu, biv\u0161em komandiru Prvog bijeljinskog voda 10. diverzantskog odreda, izre\u010dena je do sada najstro\u017eija kazna u Sudu Bosne i Hercegovine zbog zlo\u010dina u Srebrenici.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Ubijali smo po deset ljudi koje je Vojna policija izvela iz autobusa. Zarobljenici iz prva dva autobusa imali su vezane ruke, a mislim da su ostalima i o\u010di bile vezane. Za strijeljanje ljudi iz jednog autobusa trebalo nam je do sat vremena &#8211; rekao je Kos tokom svjedo\u010denja.<\/p>\n\n\n\n<p>Srbija je donijela dvije presude za zlo\u010dine u Srebrenici. Jedna je donesena nakon \u0161to je s biv\u0161im pripadnikom 10. diverzantskog odreda Brankom Gojkovi\u0107em zaklju\u010den sporazum o priznavanju krivice kojim je osu\u0111en na zatvorsku kaznu u trajanju deset godina.<\/p>\n\n\n\n<p>Drugom presudom su \u010detvorica nekada\u0161njih pripadnika paravojne jedinice \u201c\u0160korpioni\u201d \u2013 Slobodan Medi\u0107, Branislav Medi\u0107, Pero Petra\u0161evi\u0107 i Aleksandar Medi\u0107 \u2013 osu\u0111eni na ukupno 53 godine zatvora za ubistva Srebreni\u010dana po\u010dinjena oko Trnova.<\/p>\n\n\n\n<p>U Hrvatskoj su, tako\u0111er, biv\u0161i pripadnici \u201c\u0160korpiona\u201d Milorad Momi\u0107 i Slobodan Davidovi\u0107 zbog zlo\u010dina kod Trnova osu\u0111eni na po 15 godina zatvora.<\/p>\n\n\n\n<p>Dosad je osu\u0111eno \u0161est nekada\u0161njih pripadnika Zvorni\u010dke brigade VRS-a, a najstro\u017eija kazna, od 35 godina, za pomaganje u genocidu izre\u010dena je na\u010delniku bezbjednosti u brigadi Dragi Nikoli\u0107u, dok je zamjenik komandanta Dragan Obrenovi\u0107 osu\u0111en na 17 godina nakon priznanja krivnje.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Kriv sam i za ono \u0161to nisam u\u010dinio, \u0161to nisam poku\u0161ao za\u0161tititi te zarobljenike, bez obzira na privremenost moje tada\u0161nje funkcije. Iznova sebi ponovo postavljam pitanje \u0161ta sam mogao da u\u010dinim, a \u0161ta nisam u\u010dinio. Hiljade nevinih \u017ertava je stradalo. Ostali su grobovi, izbjeglice, sve razoreno i nesre\u0107a op\u0161ta. Dio odgovornosti za to snosim i ja &#8211; kazao je Obrenovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Biv\u0161i komandant Zvorni\u010dke brigade Vinko Pandurevi\u0107 je osu\u0111en na 13 godina zatvora zato \u0161to nije sprije\u010dio i kaznio svoje podre\u0111ene koji su sudjelovali u zlo\u010dinima po\u010dinjenim u Srebrenici, a na\u010delnik in\u017einjerije u brigadi Dragan Joki\u0107 osu\u0111en je na devet godina.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Milorad Trbi\u0107 je prva osoba koju je Sud Bosne i Hercegovine osudio zbog genocida<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Pomo\u0107nik na\u010delnika za bezbjednost Milorad Trbi\u0107 je zbog genocida osu\u0111en na 20 godina, nakon \u0161to je Sud BiH zaklju\u010dio da je sudjelovao u udru\u017eenom zlo\u010dina\u010dkom poduhvatu i operacijama hvatanja, zatvaranja i pogubljenjima po prijekom postupku, te potom pokopavanja i prikrivanja tijela ubijenih Bo\u0161njaka iz Srebrenice.<\/p>\n\n\n\n<p>Trbi\u0107 je prva osoba koju je Sud Bosne i Hercegovine osudio zbog genocida, dok je Slavko Peri\u0107, pomo\u0107nik komandanta za bezbjednost Prvog bataljona Zvorni\u010dke brigade VRS-a, dobio 11 godina zatvora za pomaganje u genocidu.<\/p>\n\n\n\n<p>Veza izme\u0111u Glavnog \u0161taba VRS-a i policijskih jedinica na terenu u Srebrenici, prema presudama u ICTY-u, bio je Ljubi\u0161a Borov\u010danin, koji je od 10. jula 1995. bio komandant zdru\u017eenih snaga jedinica policije, a koji je u Haagu osu\u0111en na 17 godina zatvora.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako je sudski utvr\u0111eno, masovna ubistva Srebreni\u010dana nakon 11. jula vr\u0161ena su i u skladi\u0161tu Zemljoradni\u010dke zadruge u Kravici, za \u0161ta je osu\u0111eno ukupno devet nekada\u0161njih pripadnika Drugog odreda Specijalne policije \u0160ekovi\u0107i, od kojih su ve\u0107ina biv\u0161i pripadnici Tre\u0107eg voda Skelani ove jedinice.<\/p>\n\n\n\n<p>Tako su na po 20 godina zatvora osu\u0111eni \u017deljko Ivanovi\u0107, Brano D\u017eini\u0107 i Radomir Vukovi\u0107, a ista kazna je izre\u010dena komandiru Tre\u0107eg voda Skelani Milenku Trifunovi\u0107u te nekada\u0161njim pripadnicima tog voda Slobodanu Jakovljevi\u0107u, Branislavu Medanu, Aleksandru Radovanovi\u0107u i Petru Mitrovi\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako je presudama potvr\u0111eno, pripadnici Drugog odreda \u0160ekovi\u0107i sudjelovali su u zarobljavanju velikog broja Srebreni\u010dana, koji su sprovedeni u skladi\u0161te Zemljoradni\u010dke zadruge Kravica, gdje su ubijeni.<\/p>\n\n\n\n<p>U presudama je, tako\u0111er, navedeno da su Trifunovi\u0107, Radovanovi\u0107 i Mitrovi\u0107 iz automatskih pu\u0161aka pucali u zarobljene, D\u017eini\u0107 i Vukovi\u0107 su na njih bacali ru\u010dne bombe, a Jakovljevi\u0107, Medan i Ivanovi\u0107 su \u010duvali stra\u017eu kako bi sprije\u010dili bjekstvo zarobljenika kroz prozore skladi\u0161ta, u \u010demu im se, nakon \u0161to je ispalio hice, pridru\u017eio i Mitrovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedini biv\u0161i pripadnik Drugog odreda \u0160ekovi\u0107i koji je sporazumom priznao krivicu za sudjelovanje u pretresanju bo\u0161nja\u010dkih sela u Srebrenici, zarobljavanju i sprovo\u0111enju mu\u0161karaca do magacina u Kravici, a potom \u010duvanju stra\u017ee kako neko od napadnutih ne bi pobjegao, jeste Vaso Todorovi\u0107, koji je osu\u0111en na \u0161est godina.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim policajaca Drugog odreda \u0160ekovi\u0107i, za zlo\u010dine po\u010dinjene u Kravici osu\u0111eni su i pripadnici Centra za obuku \u201cJahorina\u201d pri MUP-u RS.<\/p>\n\n\n\n<p>Komandant ovog centra u julu 1995. Du\u0161ko Jevi\u0107 i komandant Prve \u010dete ove jedinice Mendeljev \u0110uri\u0107 osu\u0111eni su na po 20 godina zbog u\u010de\u0161\u0107a u ubistvima u Kravici i prisilnom premje\u0161tanju civilnog stanovni\u0161tva s podru\u010dja Srebrenice.<\/p>\n\n\n\n<p>U sudskoj odluci stoji \u201cda su njih dvojica, svjesni da \u0107e mu\u0161karci biti pogubljeni po prijekom postupku, naredili pripadnicima Prve \u010dete da sudjeluju u prisilnom premje\u0161tanju, odvajanju vojno sposobnih mu\u0161karaca, njihovom zatvaranju i dr\u017eanju u tkz. \u2018bijeloj ku\u0107i\u2019, te kasnijem masovnom ubijanju zarobljenih u skladi\u0161tu u Kravici\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p>Na istu kaznu od 20 godina je osu\u0111en Bo\u017eidar Kuvelja, kao pripadnik Drugog voda u Prvoj \u010deti, zbog sudjelovanja u prisilnom preseljenju i ubistvima mu\u0161karaca u Kravici.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Vije\u0107e je zaklju\u010dilo da je, nakon masovnog ubistva mu\u0161karaca u Kravici 13. jula 1995. godine, Kuvelja u jutarnjim satima narednog dana pucao iz pu\u0161komitraljeza u pre\u017eivjele koji su na prevaru pozvani da iza\u0111u iz skladi\u0161ta &#8211; navedeno je u presudi Kuvelji.<\/p>\n\n\n\n<p>\u010cak trojici biv\u0161ih pripadnika ove jedinice su kazne izre\u010dene po sporazumima o priznanju krivnje, te je Dragan Crnogorac osu\u0111en na 13 godina, a Milivoje \u0106irkovi\u0107 i Zoran Ku\u0161i\u0107 na po pet godina zatvora.<\/p>\n\n\n\n<p>\u0106irkovi\u0107 i Ku\u0161i\u0107 su priznali da su u blizini Zemljoradni\u010dke zadruge Kravica, po nare\u0111enju svojih starje\u0161ina, ubili po jednog zarobljenika bo\u0161nja\u010dke nacionalnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Zbog genocida i drugih zlo\u010dina u Srebrenici po\u010dinjenih nakon 11. jula 1995. godine, Apelaciono vije\u0107e Suda BiH je u oktobru 2018. osudilo Ostoju Stani\u0161i\u0107a, biv\u0161eg komandanta \u0160estog bataljona Zvorni\u010dke brigade VRS-a na pet godina zatvora za pomaganje u genocidu, smanjiv\u0161i mu prvobitnu kaznu od 11 godina zatvora.<\/p>\n\n\n\n<p>Vije\u0107e je zaklju\u010dilo kako su pripadnici \u0160estog bataljona VRS-a 14. i 15. jula 1995. godine pod nadzorom optu\u017eenog, sudjelovali u prihvatu i osiguranju vi\u0161e stotina zarobljenih mu\u0161karaca, koji su dr\u017eani u \u0161koli u zvorni\u010dkom selu Petkovci, a kasnije je njih vi\u0161e od 700 strijeljano na obli\u017enjoj brani.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8211; Optu\u017eeni je anga\u017eovao pripadnike \u0160estog bataljona da \u010duvaju zatvorenike pred \u0161kolom, mada je nesporno da su ih \u010duvali i drugi pripadnici VRS-a. Vije\u0107e je, tako\u0111er, zaklju\u010dilo da je Stani\u0161i\u0107 znao za plan ubijanja, ali nije moglo zaklju\u010diti da je dijelio genocidnu namjeru sa izvr\u0161iocima &#8211; re\u010deno je prilikom izricanja presude.<\/p>\n\n\n\n<p>Sud Bosne i Hercegovine je u proteklih godinu dana za genocid u Srebrenici izrekao samo prvostepenu presudu Sre\u0107ku A\u0107imovi\u0107u, nekada\u0161njem komandantu Drugog bataljona Zvorni\u010dke brigade VRS-a.<\/p>\n\n\n\n<p>A\u0107imovi\u0107 je 16. oktobra 2020. godine ogla\u0161en krivim za &nbsp;&nbsp;pomaganje u genocidu, konkretno, za pomaganje u zatvaranju bo\u0161nja\u010dkih mu\u0161karaca dovezenih u \u0161kolu u selu Ro\u0107evi\u0107, op\u0107ina Zvornik, i njihovim ubistvima na obali Drine kod Kozluka, te osu\u0111en na devet godina.<\/p>\n\n\n\n<p>\u017dalbe na tu presudu iznijeli su Tu\u017eiteljstvo BiH i Odbrana 7. juna o. g., a u narednom periodu se o\u010dekuje odluka Apelacionog vije\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Trenutno se vode \u010detiri prvostepena postupka za genocid i druge zlo\u010dine po\u010dinjene na podru\u010dju Srebrenice<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U Sudu BiH trenutno se vode \u010detiri prvostepena postupka za genocid i druge zlo\u010dine po\u010dinjene na podru\u010dju Srebrenice, a za godinu dana podignuta je samo jedna optu\u017enica, dok u prvoj polovici 2021. godine nije podignuta niti jedna optu\u017enica za ovo podru\u010dje.<\/p>\n\n\n\n<p>Uprkos spomenutim predmetima i izre\u010denim kaznama, dosada pred sudovima nije rasvijetljeno ko su bili direktni izvr\u0161ioci pogubljenja zarobljenih Bo\u0161njaka na podru\u010dju Orahovca, Petkovaca, Kozluka i u Domu kulture u Pilici u julu 1995. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Za 19. juli zakazano je izricanje prvostepene presude Radetu Gari\u0107u, biv\u0161em pripadniku Vlaseni\u010dke brigade, koji se po vi\u0161e ta\u010daka tereti za progon Bo\u0161njaka u Vlasenici 1992. godine, kao i za zlostavljanje grupe zarobljenih Bo\u0161njaka u selu Luke (op\u0161tina Vlasenica) u julu 1995.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon \u0161est godina od po\u010detka su\u0111enja, u aprilu ove godine okon\u010dano je izvo\u0111enje dokaza na su\u0111enju biv\u0161im policijskim rukovodiocima iz Bratunca i Zvornika \u2013 Miodragu Josipovi\u0107u, Branimiru Te\u0161i\u0107u, Dragomiru Vasi\u0107u, Danilu Zolji\u0107u i Radomiru Panti\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>Zavr\u0161ne rije\u010di u tom predmetu bile su preliminarno zakazane za maj, ali jo\u0161 nije po\u010delo njihovo izno\u0161enje.<\/p>\n\n\n\n<p>U Sudu BiH se vode jo\u0161 dva postupka protiv optu\u017eenih za genocid u Srebrenici.<\/p>\n\n\n\n<p>Naime, u toku je saslu\u0161anje svjedoka Tu\u017eiteljstva na su\u0111enju Milomiru Sav\u010di\u0107u, nekada\u0161njem komandantu 65. za\u0161titnog motorizovanog puka Glavnog \u0161taba VRS-a, kao i Miletu Kosori\u0107u, biv\u0161em komandantu Vlaseni\u010dke brigade, i Mom\u010dilu Te\u0161i\u0107u, biv\u0161em vojnom policajcu.<\/p>\n\n\n\n<p>Od jula 2020. godine Tu\u017eiteljstvo BiH podiglo je samo jednu optu\u017enicu \u2013 protiv Zorana Malini\u0107a, koji je u svojstvu komandanta Bataljona vojne policije 65. za\u0161titnog motorizovanog puka optu\u017een za pomaganje u genocidu.<\/p>\n\n\n\n<p>Malini\u0107 je nastanjen u Beogradu i dr\u017eavljanin je Srbije. U maju se nije pojavio na ro\u010di\u0161tu zakaznom za izja\u0161njenje o krivici i jedan je od vi\u0161e optu\u017eenih za zlo\u010dine u Srebrenici, koji su nastanjeni u Srbiji i nisu dostupni pravosu\u0111u BiH.<\/p>\n\n\n\n<p>Neki od predmeta ustupljeni su susjednoj dr\u017eavi, a pred sudom u Beogradu u toku je su\u0111enje osmorici nekada\u0161njih pripadnika policije optu\u017eenih za strijeljanja u Kravici, a radi se o postupku koji traje od 2016. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Na\u017ealost, ni do danas, 26 godina nakon genocida po\u010dinjenog u Srebrenici, nisu prona\u0111ene sve \u017ertve, niti su pred lice pravde privedeni brojni po\u010dinitelji i naredbodavci brutalnih zlo\u010dina.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema raspolo\u017eivim podacima, do pro\u0161le godine u Memorijalnom centru Poto\u010dari sahranjeno je 6.652 posmrtnih ostataka \u017ertava genocida. Do danas je identificirano 6.900 prona\u0111enih \u017ertava sa oko 570 razliitih lokaliteta i brojnih masovnih grobnica, a samo u Srebrenici i susjednim op\u0107inama otkrivene su 94 masovne grobnice.<\/p>\n\n\n\n<p>Fena<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Genocid u Srebrenici potvr\u0111en je brojnim presudama me\u0111unarodnih sudova, kao i sudova u regionu, kojima je sudski i \u010dinjeni\u010dno, a temeljeno na relevantnim dokumentima, svjedo\u010denjima i vje\u0161ta\u010denjima, verificiran najte\u017ei zlo\u010din po\u010dinjen na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata. Time je utrt put ka istini, sagledavanju razmjera i dokumentiranju brutalnih zlo\u010dina, po\u010dinjenih u julu 1995. godine, [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":32587,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[43,376,37],"tags":[],"class_list":{"0":"post-32585","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-bih","8":"category-featured","9":"category-vijesti"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/32585","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=32585"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/32585\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32591,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/32585\/revisions\/32591"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/32587"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=32585"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=32585"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=32585"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}