Tokom ju\u010dera\u0161njeg dana internet su preplavile fotografije stanovnika iz vi\u0161e gradova Bosne i Heregovine koji su primjetili neobi\u010dan prizor na nebu.<\/p>\n\n\n\n
Naime, pojavio se veliki oblak \u010dudnog oblika, \u0161to je nekome bilo zanimljivo drugima je stvaralo jezu.<\/p>\n\n\n\n
Bakir Krajinovi\u0107, meteorolog Federalnog hidrometeorolo\u0161kog zavoda, objasnio je o \u010demu se zapravo radi.<\/p>\n\n\n\n
– Glavnu ulogu u formiranju bilo kakvog oblaka, pa i kumulonimbusa, imaju temperatura i vodena para. Pojedini dijelovi zemljine povr\u0161ine, zbog svog sastava, materijala, oblika i boje, absorbuju vi\u0161e Sun\u010deve svjetlosti i toplote od drugih. Polja p\u0161enice se sporije zagrijavaju od tamne oranice, ali mnogo br\u017ee od jezera i drugih vodnih povr\u0161ina. U zoru, najve\u0107i dio zemljine povr\u0161ine ima pribli\u017eno istu temperaturu. Kako Sunce po\u010dne da grije, neke oblasti se br\u017ee zagrijavaju i imaju vi\u0161u temperaturu od drugih. Po\u0161to su toplije, vi\u0161e zagrijavaju okolni zrak. Topliji zrak se, kao lak\u0161i, brzo podi\u017ee navi\u0161e i \u0161iri se. Time atmosfera postaje nestabilna. Ovakvo vertikalno kretanje toplijeg zraka u meteorologiji se zove konvekcija. Kako se zrak podi\u017ee, on se hladi jer predaje dio svoje toplote okolnom, hladnijem zraku. \u0160to se vi\u0161e podi\u017ee, vi\u0161e se i hladi.<\/p>\n\n\n\n
U meteorologiji ima mnogo fascinantnih pojava. Jedna od njih je, svakako, i kumulonimbus \u2013 oblak koji je odgovoran za jake vjetrove, sna\u017ene pljuskove, grad, gromove i munje, govori Krajinovi\u0107 o oblaku koji se pojavio na nebu iznad BiH.<\/p>\n\n\n\n
– Kada topliji zrak po\u010dne da se podi\u017ee navi\u0161e, on sadr\u017ei odre\u0111enu koli\u010dinu vlage. Kada je lijep, vedar dan, voda je u obliku nevidljive vodene pare. Koliko \u0107e vodene pare zrak sadr\u017eati zavisi od njegove temperature. Ista zapremina toplijeg zraka ima vi\u0161e vodene pare od hladnijeg zraka. Pri podizanju zraka se, pored \u0161irenja zbog toga \u0161to pritisak opada sa visinom, sve vi\u0161e hladi i u nekom trenutku dostigne temperaturu na kojoj sadr\u017ei najve\u0107u mogu\u0107u koli\u010dinu vodene pare \u2013 postaje zasi\u0107en. Ako zrak nastavi da se podi\u017ee i hladi, vi\u0161ak vodene pare \u0107e se kondenzovati, formiraju\u0107i mikroskopske kapljice vode. Oblaci su uglavnom sastavljeni od takvih kapljica (izuzetak su oblaci na velikim visinama koji se sastoje od malih ledenih kristala). Kada se vodena para kondenzuje, osloba\u0111a se latentna toplota koja dodatno zagrijava zrak i ubrzava konvekciju, pa se zrak jo\u0161 vi\u0161e podi\u017ee i oblak raste u svim smjerovima. Kondenzacija je sve intenzivnija \u0161to oblak vi\u0161e raste i \u0161to mu je vrh na ve\u0107oj visini \u2013 obja\u0161njava Krajinovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Kumulonimbus (lat. cumulus: gomila, hrpa + nimbus: oblak; me\u0111unarodna kratica Cb) je veliki, debeli i gusti oblak koji se uzdi\u017ee okomito uvis, katkada i iznad 10 kilometara.<\/p>\n\n\n\n
Donji mu je dio tamne, olovnosive boje, a gornji sadr\u017ei vlaknaste strukture, ispod kojih se \u010desto pojavljuju tamni rastrgani oblaci. Prema obliku mo\u017ee biti \u0107elav (calvus) i kosmat (capillatus).<\/p>\n\n\n\n
Debljina mu varira po godi\u0161njem dobu: zimi je debljine 3-5 km, ljeti 8-10 km, a ponekad i 15 km. Gornji dio oblaka \u010desto se razvla\u010di vodoravno pa oblak poprima oblik nakovnja (incus). Ako je podnica razvijenoga kumulonimbusa na temperaturi iznad 0 \u00b0C, sastoji se od kapljica vode.<\/p>\n\n\n\n
Iznad podnice nalazi se sloj pothla\u0111enih kapljica (kapljica vode na temperaturama ni\u017eim od 0 \u00b0C), u ve\u0107im visinama nalazi se mje\u0161avina ledenih kristali\u0107a i pothla\u0111enih kapljica vode, a u najgornjem dijelu kumulonimbusa nalaze se samo kristali leda. Pod podnicom kumulonimbusa, ima \u010desto niskih, \u010dupavih oblaka koji su spojeni sa njom ili ne i katkad daju oborine u obliku virga. Kad im se zaledi gornji dio, nazivamo ih olujnim oblacima.<\/p>\n\n\n\n
Ubraja se u konvekcijske oblake, jer nastaje razvojem kumulusa u nestabilnoj atmosferi. Zbog burnih procesa u kumulonimbusu sa velikim okomitim brzinama (vi\u0161e od 20 m\/s) te jakim silaznim strujama na dijelu podru\u010dja ispod oblaka, katkada je uzrokom vremenskih nepogoda (grad, jakih udara vjetra, munje, kratkotrajnih no vrlo sna\u017enih pljuskova, a zimi gustih i krupnih snje\u017enih pahulja).<\/p>\n\n\n\n