Na mjestu dana\u0161nje Skup\u0161tine u Beogradu nekada se nalazila jedna od monumentalnijih gra\u0111evine Srbije, Batal d\u017eamija koja je izgra\u0111ena 1585. godine od strane Ejnehan bega. D\u017eamija je sve do 1789. godine nosila ime po spomenutom graditelju, kada dobija naziv Batal d\u017eamija. Lokacija je odabrana na izuzetno strate\u0161kom mjestu, koji je bio te\u0161ko osvojiv pa je tako i d\u017eamija bila sigurna od mogu\u0107eg ru\u0161enja. To potvr\u0111uje i jedan austrijski izvje\u0161taj sa kraja XVIII stolje\u0107a u kome se precizno navodi da je d\u017eamija \u201c1 000 koraka daleko od onog gradskog bedema koji je opasivao varo\u0161\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Tako\u0111er, brojni putopisci zapisuju da je d\u017eamija svojih izgledom i monumentalno\u0161\u0107u mamila uzdahe svih. Bila je izgra\u0111ena od tesanog kamena pje\u0161\u010dara koji je vremenom dobio crvenkasto \u2013 sivu boju. Visina joj je iznosila 18 metara, dok su bo\u010dni zidovi imali 15 metara. Unutra\u0161njost je osvjetljivalo 20 prozora koji su zavr\u0161avali za\u0161iljenim lukovima. Na sjevernoj strani su se nalazila ulazna vrata. Iznad mihraba postojali su brojni dekorativni motivi, dok je mihrab bio izgra\u0111en na pijedastalu od osam strana. Zidovi su obilovali mnogobrojnim dekoracijama i orijentalnim motivima. Uz d\u017eamiju nalazio se i mezaristan na kojem su se sahranjivali ugledni gra\u0111ani. Bila je to centralna beogradska d\u017eamija.<\/p>\n\n\n\n
Zbog brojnih prevrata ova d\u017eamija je do\u017eivjela nekoliko ru\u0161enja i obnavljanja. Prvi put je popravljena tek 1766. godine, a ve\u0107 1789. godine te\u0161ko je o\u0161te\u0107ena. Tada je i dobila svoj naziv Batal d\u017eamija, \u0161to je na turskom zna\u010dilo \u201czapu\u0161tena\u201d. Prvo o\u0161te\u0107enje do\u017eivjela je 1717. godine kada je Osmansko carstvo bilo u ratu sa Austrijancima. Tom prilikom vojskovo\u0111a Eugen Savojski okupirao je dijelove dana\u0161nje Srbije, uklju\u010duju\u0107i Beograd. Pod Austrijskom okupacijom Beograd je ostao do 1739. godine, a tokom tog perioda d\u017eamija je slu\u017eila kao skladi\u0161te uniformi austrijske vojske. Me\u0111utim, nakon \u0161to su Osmanlije u novom ratu protiv Austrijanaca, porazili njihovu vojsku kod Grocke 1739. godine oslobo\u0111en je i Beograd. Tim \u010dinom otpo\u010dela je i obnova d\u017eamija i vra\u0107anje njezine prvobitne svrhe. Radovi su zavr\u0161eni tek 1766. godine, a u tu svrhu potro\u0161eno je 7 000 gro\u0161a.<\/p>\n\n\n\n
D\u017eamija nije dugo zadr\u017eala svoj obnovljeni sjaj, pa je tokom borbi za Beograd 1789. godine izme\u0111u Osmanlija i Austrijanaca, ponovo o\u0161te\u0107ena. Naime, glavnokomanduju\u0107i austrijske vojske mar\u0161al Laudon, je prema minaretu usmjeravao i odre\u0111ivao pravac pje\u0161adijskog i artiljerijskog napada. Austrijanci su tada po tre\u0107i put od Osmanlija preuzeli Beograd, ali su se u njemu zadr\u017eali samo dvije godine.<\/p>\n\n\n\n
Nije pro\u0161lo puno vremena do nove katastrofe po Batal d\u017eamiju. Naime, tokom borbi za oslobo\u0111enje Beograda 1806. godine tokom Prvog srpskog ustanka, d\u017eamija je te\u0161ko o\u0161te\u0107ena nakon \u0161to ju je Kara\u0111or\u0111eva artiljerija pogodila u minaret. Tokom Drugog srpskog ustanka ustanici su u d\u017eamiju postavili stra\u017eu kako bi kontrolisali dunavsku stranu Beograda i Vidin kapiju.<\/p>\n\n\n\n
Po okon\u010danju borbi vezir Jusuf pa\u0161a imao je namjeru obnoviti d\u017eamiju, obavjestiv\u0161i kneza Milo\u0161a 20. juna 1836. godine. Tada mu je pisao da je \u201cin\u017einjer Ethem bej vidio kako stoka ulazi u ovu d\u017eamiju, zbog \u010dega su joj zazidana vrata\u2026\u201d Uzalud je pa\u0161a obja\u0161njavao da mu je poslato 50 000 gro\u0161a, dva zlatna polumjeseca alema i ferman kojim mu se nare\u0111uje popravka Batal d\u017eamije, da \u201c\u2026 na\u0161 Car\u2026 ima veliku \u017eelju za popravljanjem zadu\u017ebine\u201d, i isticao da bi \u201cpopravku trebalo izvr\u0161iti kako bi nizami, koji \u0107e vje\u017ebati na Va\u010daru, mogli kad do\u0111e vrijeme namaza klanjati u d\u017eamiji\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Knez Milo\u0161 odbio je dati saglasnost za renoviranjem istakav\u0161i da je taj dio u srpskim rukama i u blizini palilulske crkve. Knez je smatrao da popravak d\u017eamije zna\u010di \u0161irenje osmanske vlasti van granica beogradske varo\u0161i koja je u srpskim rukama. Milo\u0161 je naredio da se oko Batal d\u017eamije postavi vi\u0161e pandura, spali Savamala, naselje oko Batal d\u017eamije i da se na tom mjestu izgradi sto\u010dna pijaca.<\/p>\n\n\n\n
Kada je Kara\u0111or\u0111e zauzeo Beograd, \u0161erefe i vrh minareta ve\u0107 su bili sru\u0161eni, ali je centralni dio d\u017eamije opstao. Tada\u0161nji upravnik biblioteke Janko \u0160afarik je imao ideju da se Batal d\u017eamija pretvori u Srpski narodni muzej, a knez Mihailo zagovarao je njenu popravku i smje\u0161tanje u Dr\u017eavne arhive u nju.<\/p>\n\n\n\n
Kako je u to vrijeme zapravo izgledala d\u017eamije zapisuje K.N. Hristi\u0107: \u201cUnutra\u0161njost d\u017eamije bila je smetlji\u0161te, za \u010ditavu okolinu, puno svakojake ne\u010disti. Glavni joj je ulaz bio sa sjeverne strane prema varo\u0161i, ali su joj svi prozori unaokolo bili razvaljeni, gotovo do zemlje, te je izgledala kao da stoji na svodovima. Vrh u minareta bio je podrubljen\u2026 Po dupljama na d\u017eamiji legli su se, na hiljade, vrapci i \u010davke, a uve\u010de su je oblijetala \u010ditava jata slijepih mi\u0161eva. Krov, godinama zasipan zemljom i pra\u0161inom, bio je pokriven trnjem i travuljinom. \u010cak je iz onih pukotina nikao jedan mali dud crnog roda, oko koga su vrapci d\u017eaveljali, da vam \u010dak u\u0161i zaglu\u0161nu.\u201d<\/p>\n\n\n\n
U kona\u010dnici, ubrzo nakon odlaska Osmanlija 1867. godine, kada je jo\u0161 samo osmanska zastava na beogradskoj tvr\u0111avi bila pokazatelj osmanske vlasti, stara Batal d\u017eamija je 1869. godine (ili 1878. godine), po nare\u0111enju namjesnika Blaznavca, sravnjena sa zemljom. Ru\u0161enje su obavili Cincari za 230 dukata koje je isplatio kafed\u017eija Pan\u0111alo, pi\u0161e BOSNAE<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Na mjestu dana\u0161nje Skup\u0161tine u Beogradu nekada se nalazila jedna od monumentalnijih gra\u0111evine Srbije, Batal d\u017eamija koja je izgra\u0111ena 1585. godine od strane Ejnehan bega. D\u017eamija je sve do 1789. godine nosila ime po spomenutom graditelju, kada dobija naziv Batal d\u017eamija. Lokacija je odabrana na izuzetno strate\u0161kom mjestu, koji je bio te\u0161ko osvojiv pa je […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":30969,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[47],"tags":[],"class_list":{"0":"post-30956","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-historija"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/30956","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=30956"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/30956\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30958,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/30956\/revisions\/30958"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/30969"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=30956"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=30956"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=30956"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}