Kona\u010dna presuda Ratku Mladi\u0107u, prvostepeno osu\u0111enom ratnom zlo\u010dincu, pred Me\u0111unarodnim rezidualnim mehanizmom za krivi\u010dne sudove (MMKS) u Hagu bit \u0107e objelodanjena 8. juna. Presuda dolazi sedmicu nakon \u0161to je u Bosni i Hercegovini obilje\u017een Dan bijelih traka, podsje\u0107anje na zlo\u010dine nad vi\u0161e od tri hiljade nesrpskih civila ubijenih u Prijedoru 1992. godine, me\u0111u kojima je, prema podacima Saveza logora\u0161a BiH, bilo 102 djece.<\/p>\n\n\n\n
Prvostepenom presudom Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog suda za biv\u0161u Jugoslaviju (MKSJ) prije \u010detiri godine Mladi\u0107 je osu\u0111en na do\u017eivotni zatvor za genocid u Srebrenici, zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti u 15 op\u0107ina u Bosni i Hercegovini, opsadu, snajpersko djelovanje i terorisanje gra\u0111a Sarajeva od 1992. do 1995. i dr\u017eanje pripadnika mirovne misije UN-a kao talaca tokom NATO bombardovanja.<\/p>\n\n\n\n
Od 11 ta\u010daka optu\u017enice, Mladi\u0107 nije osu\u0111en po jednoj, za genocid u \u0161est bosanskohercegova\u010dkih op\u0107ina u kojima su u ratnom periodu jedinice pod njegovom komandom imale kontrolu i \u010dinile zlo\u010dine nad nesrpskim stanovni\u0161tvom. Me\u0111u tim op\u0107inama je i Prijedor.<\/p>\n\n\n\n
Na prvostepenu presudu od 22. novembra 2017. godine \u017ealili su se i Ha\u0161ko tu\u017eila\u0161tvo i Mladi\u0107eva odbrana. \u017dalbeni postupak proveden je u augustu pro\u0161le godine.<\/p>\n\n\n\n
Odbrana je, u skladu s pona\u0161anjem branjenika tokom sudskog postupka u kojem je sve vrijeme negirao navode optu\u017enice, predlo\u017eila da se poni\u0161ti presuda do\u017eivotnog zatvora ili da se ide u novo su\u0111enje.<\/p>\n\n\n\n
Ha\u0161ko tu\u017eila\u0161tvo je zatra\u017eilo da Apelaciono vije\u0107e proglasi krivim Mladi\u0107a za genocid nad Muslimanima i Hrvatima u op\u0107inama Fo\u010da, Kotor-Varo\u0161, Prijedor, Sanski Most, Klju\u010d i Vlasenica. Radi se o jedinoj ta\u010dki optu\u017enice po kojoj Mladi\u0107 nije progla\u0161en krivim u prvostepenoj presudi.<\/p>\n\n\n\n
– Od prve optu\u017enice do hap\u0161enja u Srbiji –<\/strong><\/p>\n\n\n\n MKSJ je 25. jula 1995. objavio prvu optu\u017enicu protiv Ratka Mladi\u0107a i Radovana Karad\u017ei\u0107a, koji kaznu do\u017eivotnog zatvora za genocid i ratne zlo\u010dine po\u010dinjene u BiH po\u010detkom 90-ih godina izdr\u017eava u zatvoru u Velikoj Britaniji. Ta optu\u017enica teretila ih je za genocid i zlo\u010dine protiv \u010dovje\u010dnosti na podru\u010dju Bosne i Hercegovine, za zlo\u010dine protiv civilnog stanovni\u0161tva i za kampanju snajperskog djelovanja po civilima u Sarajevu, kao i za dr\u017eanje pripadnika mirovnih snaga, UNPROFOR-a, kao talaca i njihovog kori\u0161tenja kao \u017eivog \u0161tita.<\/p>\n\n\n\n Tu\u017eilac Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog suda za biv\u0161u Jugoslaviju (MKSJ) Richard J. Goldstone podigao je i drugu optu\u017enicu protiv Karad\u017ei\u0107a i Mladi\u0107a i ona je potvr\u0111ena 16. novembra 1995, a odnosi se na genocid i druge zlo\u010dine na podru\u010dju Srebrenice.<\/p>\n\n\n\n Pretresno vije\u0107e MKSJ je 11. jula 1996. godine izdalo me\u0111unarodni nalog za hap\u0161enje Ratka Mladi\u0107a i Radovana Karad\u017ei\u0107a, kojim je nalo\u017eeno dr\u017eavnim i pravosudnim organima svih zemalja \u010dlanica i svim njihovim slu\u017ebenim licima i predstavnicima, da odmah revnosno reaguju kako bi izvr\u0161ili hap\u0161enje, pritvaranje i transfer na Me\u0111unarodni sud.<\/p>\n\n\n\n Ratko Mladi\u0107 uhap\u0161en je u Srbiji 26. maja 2011. godine. Skrivao se 16 godina od podizanja prve optu\u017enice Ha\u0161kog tu\u017eila\u0161tva. \u010cetiri dana nakon hap\u0161enja, Mladi\u0107 je preba\u010den u Pritvorsku jedinicu Ujedinjenih naroda u holandskom Hagu, gdje se nalazi i danas.<\/p>\n\n\n\n Mladi\u0107 je prilikom prvog stupanja pred sud, 3. juna 2011, odbio da se izjasni o krivici, kao i prilikom drugog izlaska pred ha\u0161ke sudije mjesec dana kasnije, 4. jula, te je u skladu s pravilima suda uz njegovo ime u spis uneseno da se ne osje\u0107a krivim.<\/p>\n\n\n\n Pretresno vije\u0107e MKSJ je na prijedlog tu\u017eila\u0161tva donijelo operativnu optu\u017enicu protiv Mladi\u0107a 16. decembra 2011. godine. Ovom optu\u017enicom smanjen je broj zlo\u010dina i op\u0161tina u vezi s kojima se Mladi\u0107 tereti.<\/p>\n\n\n\n Izno\u0161enjem uvodne rije\u010di tu\u017eila\u0161tva, skoro godinu dana od hap\u0161enja i pritvaranja, 16. maja 2012, po\u010delo je su\u0111enje Ratku Mladi\u0107u.<\/p>\n\n\n\n – Zahtjev za pu\u0161tanje na slobodu –<\/strong><\/p>\n\n\n\n Dvije godine kasnije, Mladi\u0107eva odbrana zatra\u017eila je osloba\u0111anje od krivice i izricanje osloba\u0111aju\u0107e presude. Ovaj zahtjev je odbijen 15. aprila 2014. godine.<\/p>\n\n\n\n U odluci kojom je odbijen zahtjev Mladi\u0107eve odbrane, Pretresno vije\u0107e je navelo da je biv\u0161i komandant Glavnog \u0161taba vojske bosanskih Srba (VRS), optu\u017een za genocid i brojne druge zlo\u010dine po\u010dinjene nad bosanskim Muslimanima, bosanskim Hrvatima i drugim nesrpskim civilima u BiH od maja 1992. do kraja 1995. godine. Odbijen je zahtjev odbrane da se Mladi\u0107 oslobodi optu\u017ebi po dvije ta\u010dke za genocid, kao i za optu\u017ebe za vi\u0161e pojedina\u010dnih zlo\u010dina obuhva\u0107enih drugim ta\u010dkama optu\u017enice.<\/p>\n\n\n\n “U odnosi na ta\u010dke 1 i 2 optu\u017enice, Vije\u0107e je utvrdilo da ‘postoje dokazi da je po\u010dinjeno djelo genocida’ u 15 op\u0161tina u BiH kako je navedeno u optu\u017enici, kao i u Srebrenici, te da navedeni dokazi tako\u0111e pru\u017eaju informacije u vezi s genocidnom namjerom po\u010dinilaca\u201c. Tako\u0111er, Vije\u0107e je utvrdilo da postoje dokazi \u201ena osnovu kojih bi, ukoliko se prihvate, van razumne sumnje moglo biti utvr\u0111eno da je postojao udru\u017eeni zlo\u010dina\u010dki poduhvat, \u010diji u\u010desnici su, izme\u0111u ostalih, bili \u010dlanovi rukovodstva bosanskih Srba i VRS-a, uklju\u010duju\u0107i Radovana Karad\u017ei\u0107a i optu\u017eenog, a koji je imao za cilj trajno uklanjanje bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata sa teritorije na koju su bosanski Srbi polagali pravo putem \u010dinjenja krivi\u010dnih djela navedenih u optu\u017enici\u201c te da je Mladi\u0107 zna\u010dajno doprinio \u010dinjenju tih djela.<\/p>\n\n\n\n Zavr\u0161ne rije\u010di na su\u0111enju su podnesene 5. do 15. decembra 2016. godine, nakon \u010detiri godine su\u0111enja.<\/p>\n\n\n\n Na kaznu do\u017eivotnog zatvora Ratko Mladi\u0107 je prvostepeno osu\u0111en 22. novembra 2017. godine.<\/p>\n\n\n\n – Prvostepena presuda –<\/strong><\/p>\n\n\n\n Progla\u0161en je krivim za genocid na podru\u010dju Srebrenice 1995. godine i za progon, istrebljivanje, ubistvo, deportaciju, nehumana djela (prisilno premje\u0161tanje), terorisanje, protivpravne napade na civile i uzimanje talaca.<\/p>\n\n\n\n Pretresno vije\u0107e zaklju\u010dilo je da je Mladi\u0107 po\u010dinio te zlo\u010dine putem u\u010de\u0161\u0107a u \u010detiri udru\u017eena zlo\u010dina\u010dka poduhvata. Prvi UZP uklju\u010divao je zajedni\u010dki plan s ciljem da se bosanski Muslimani i bosanski Hrvati trajno uklone s podru\u010dja u BiH na koja su bosanski Srbi polagali pravo, i to \u010dinjenjem zlo\u010dina za koje se teretio u optu\u017enici. Drugi UZP imao je za cilj \u0161irenje terora me\u0111u civilnim stanovni\u0161tvom putem kampanje snajperskog djelovanja i granatiranja. Cilj tre\u0107eg UZP bio je eliminisanje bosanskih Muslimana iz Srebrenice, dok je \u010detvrti UZP imao za cilj da se pripadnici UN-a uzmu za taoce kako bi se sprije\u010dilo da NATO izvede zra\u010dne napade na vojne ciljeve bosanskih Srba.<\/p>\n\n\n\n Prvostepenom presudom Mladi\u0107 je oslobo\u0111en krivice za genocid u pet op\u0107ina u BiH \u2013 Prijedor, Kotor-Varo\u0161, Sanski Most, Vlasenica, Fo\u010da. I pored ovakve sudske odluke, u presudi se opisuje te\u017eina i karakter zlo\u010dina \u010dinjenih u tim op\u0107inama, ali okarakterisani su kao zlo\u010dini protiv \u010dovje\u010dnosti i kr\u0161enja prava i obi\u010daja ratovanja.<\/p>\n\n\n\n U presudi se navodi zlo\u010din nad grupom mu\u0161karaca koje su snage bosanskih Srba okupile u blizini Vrpoljskog mosta u op\u0107ini Sanski Most 31. maja 1992, pri \u010demu su \u010detvorica ubijena na putu do mosta. Kad su stigli na most ostale su prisilili da jedan po jedan ska\u010du u rijeku, a potom su otvorili vatru na njih i ubili najmanje 28 ljudi, me\u0111u kojima jednog maloljetnika i dva starija \u010dovjeka.<\/p>\n\n\n\n Oko 25. jula 1992. godine policija i pripadnici VRS-a su uperili mitraljez na ulaz u prostoriju broj 3 u logoru Keraterm u kojoj se nalazio veliki broj zatvorenika. Tokom no\u0107i u prostoriju je uba\u010deno neko hemijsko sredstvo, \u0161to je me\u0111u zatvorenicima prouzrokovalo paniku i nagnalo neke od njih da poku\u0161aju iza\u0107i. Prostorija je osvijetljena reflektorima, a vojnici i stra\u017eari su na zatvorenike koji su izlazili otvorili vatru iz automatskog oru\u017eja i mnoge ubili. Zatim su pucali i na zatvorenike u prostoriji, a te no\u0107i ubijeno je 190 do 220 zatvorenika.<\/p>\n\n\n\n Sudsko vije\u0107e MKSJ konstatovalo je da su u mnogim op\u0107inama po\u010dinjeni deportacija i prisilno premje\u0161tanje kao zlo\u010dini protiv \u010dovje\u010dnosti, u op\u0107inama Banjaluka, Bijeljina, Fo\u010da, Ilid\u017ea, Klju\u010d, Kotor-Varo\u0161, Novi Grad, Pale, Prijedor, Rogatica, Sanski Most, Sokolac, Vlasenica.<\/p>\n\n\n\n Mnoge \u017ertve su bile podvrgnute protivpravnom zato\u010denju i okrutnom i ne\u010dovje\u010dnom postupanju na politi\u010dkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi. Presuda navodi da su bili u\u017easni uslovi u zato\u010deni\u010dkim logorima, nedostatak hrane i vode \u0161to je u odre\u0111enim slu\u010dajevima dovelo do pothranjenosti i smrti, dozvoljavanje da zatvorenici sanitarne prostorije koriste samo jednom dnevno. Zatvorenici su premla\u0107ivani predmetima poput mesinganih boksera i \u017eeljeznih \u0161ipki, nije bilo adekvatne medicinske njege.<\/p>\n\n\n\n “Zato\u010denici su bili primoravani da jedan drugog siluju i da me\u0111usobno vr\u0161e druge poni\u017eavaju\u0107e polne radnje\u2026\u201c, a “mnoge Muslimanke koje su bile protivpravno zato\u010dene, silovane su\u201c. Naprimjer, u Karamanovoj ku\u0107i u op\u0107ini Fo\u010da “redovno i brutalno je silovano nekoliko grupa \u017eena i djevoj\u010dica, od kojih su neke imale tek 12 godina\u2026\u201c<\/p>\n\n\n\n – Zlo\u010dini Sarajevsko-romanijskog i Drinskog korpusa VRS-a –<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sudsko vije\u0107e zaklju\u010dilo je da je Mladi\u0107 komandovao i rukovodio jedinicama VRS-a, a nekim od njih dao je zadatak da sara\u0111uju s MUP-om, da je bio u direktnom kontaktu s \u010dlanovima rukovodstva u Srbiji i \u010dlanovima General\u0161taba Savezne Republike Jugoslavije kako bi osigurao da budu zadovoljene vojne potrebe, kao i da se obratio nekoliko puta Skup\u0161tini bosanskih Srba.<\/p>\n\n\n\n Prvostepena presuda navodi kako su Mladi\u0107eva \u201edjela u tolikoj mjeri doprinijela po\u010dinjenju zlo\u010dina da, bez njih, ti zlo\u010dini ne bi bili po\u010dinjeni na takav na\u010din\u201c.<\/p>\n\n\n\n “Vije\u0107e je uzelo u obzir zna\u010dajan doprinos optu\u017eenog u ostvarenju cilja sveobuhvatnog udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog poduhvata, a posebno njegovo \u010desto kori\u0161tenje pogrdnih izraza za bosanske Muslimane i bosanske Hrvate, te njegovog izra\u017eavanja privr\u017eenosti ideji etni\u010dki homogene republike bosanskih Srba, i to \u010dak i na teritorijama na kojima je ranije postotak stanovnika nesrpske nacionalnosti bio velik\u201c, pi\u0161e u prvostepenoj presudi. Dodaje se da je Mladi\u0107 “bio svjestan\u201c da \u0107e nad bosanskim Muslimanima i Hrvatima “biti po\u010dinjena krivi\u010dna djela deportacije, prisilnog premje\u0161tanja kao nehumanog djela, ubistva, istrebljivanja i progona i da je namjeravao da ta krivi\u010dna djela budu po\u010dinjena\u201c.<\/p>\n\n\n\n U presudi Mladi\u0107u navodi se kako su u\u010desnici u udru\u017eenom zlo\u010dina\u010dkom poduhvatu vezanom za snajpersku kampanju i granatiranje Sarajeva od 1992. do 1995. bili pripadnici vojske i politi\u010dkog rukovodstva bosanskih Srba, a me\u0111u njima: Radovan Karad\u017ei\u0107. Stanislav Gali\u0107, Dragomir Milo\u0161evi\u0107, Mom\u010dilo Kraji\u0161nik, Biljana Plav\u0161i\u0107 i Nikola Koljevi\u0107. Zlo\u010dine je po\u010dinio Sarajevsko-romanijski korpus VRS-a, kojim je kao vrhovni zapovjednik VRS-a komandovao Ratko Mladi\u0107. Osim u\u010de\u0161\u0107a u osnivanju i komandovanja SRK-om, Pretresno vije\u0107e je konstatovalo kako je Mladi\u0107 rokom opsade primao vojnu pomo\u0107 od vojske SRJ, nare\u0111ivao proizvodnju i kori\u0161tenje modifikovanih avionskih bombi u napadima na Sarajevo\u2026, izdavao nare\u0111enja za organi\u010davanje humanitarne pomo\u0107i Sarajevu i nije u\u010dinio ni\u0161ta da istra\u017ei i kazni po\u010dinioce krivi\u010dnih djela onih nad kojima je imao efektivnu kontrolu.<\/p>\n\n\n\n Presuda navodi da je Mladi\u0107 li\u010dno rukovodio granatiranjem Sarajeva 28. maja 1992, birao ciljeve i preusmjeravao vatru s podru\u010dja na kojima su \u017eivjeli Srbi, te komandovao SRK-om. On je 6. septembra 1995. naredio komandi SRK-a da prekine snabdijevanje Sarajeva vodom i strujom “\u0161to je stanovnike prisililo da iza\u0111u iz svojih domova i da budu izlo\u017eeni snajperskoj vatri i granatiranju\u201c. Utvr\u0111ena je Mladi\u0107eva namjera da pokrene i provede kampanju snajperskog djelovanja i granatiranja civila u Sarajevu i \u0161irenja terora.<\/p>\n\n\n\n Prvostepeno sudsko vije\u0107e u sa\u017eetku presude koji govori o genocidu i zlo\u010dinima u Srebrenici, navodi da je postojao udru\u017eeni zlo\u010dina\u010dki poduhvat s primarnom svrhom da se bosanski Muslimani iz Srebrenice elimini\u0161u ubijanjem mu\u0161karaca i dje\u010daka, kao i prisilnim premje\u0161tanjem \u017eena, djece i dijela starijih mu\u0161karaca. Taj UZP po\u010deo je nekoliko dana prije 11. jula 1995, a trajao je barem do oktobra 1995. kada su izvr\u0161ena ponovna pokopavanja u op\u0161tinama Zvornik i Bratunac, odnosno premje\u0161tanja masovnih grobnica sa ubijenim bo\u0161nja\u010dkim civilima.<\/p>\n\n\n\n U genocidu u Srebrenici ubijeno je oko 8.000 Bo\u0161njaka, mahom mla\u0111ih mu\u0161karaca me\u0111u kojima je bilo i dje\u010daka. Deportovano je oko 40.000 \u017eena, djece i starijih osoba.<\/p>\n\n\n\n Me\u0111u u\u010desnicima tog UZP-a u presudi Mladi\u0107u navode se Radovan Karad\u017ei\u0107, Radislav Krsti\u0107, Vujadin Popovi\u0107, Zdravko Tolimir, Ljubomir Borov\u010danin, Svetozar Kosori\u0107, Radivoje Mileti\u0107, Radoslav Jankovi\u0107, Ljubi\u0161a Beara, Milenko \u017divanovi\u0107, Vinko Pandurevi\u0107 i Vidoje Blagojevi\u0107. Zlo\u010dine su po\u010dinile jedinice Drinskog korpusa VRS-a ili Glavnog \u0161taba.<\/p>\n\n\n\n Mladi\u0107 je od 11. jula do 11. oktobra 1995. izdao vi\u0161e nare\u0111enja u vezi s operacijom u Srebrenici i oko nje, 11. i 12. jula 1995. izdavao nare\u0111enja i komandantu MUP-a Borov\u010daninu, u julu i augustu 1995. davao obmanjuju\u0107e informacije o zlo\u010dinima i propustio da preduzme odgovaraju\u0107e korake kako bi zlo\u010dini bili sprije\u010deni, a po\u010dinioce istra\u017eilo i kaznilo, navodi se. Presuda govori i o Mladi\u0107evom pona\u0161anju i naredbama tokom zauzimanja UN-ove za\u0161ti\u0107ene enklave Srebrenica u julu 1995, primjerice sastanku 13. jula 1995. u Bratuncu na kojem se govorilo o likvidaciji muslimanskih mu\u0161karaca u blizini Konjevi\u0107-Polja, na kojem je uz ostalo izjavio kako bosanski Muslimani iz Srebrenice mogu \u201eostati ili nestati\u201c i \u201eopstati ili nestati\u201c. Tu su i nare\u0111enja 12. jula o razdvajanju mu\u0161karaca, bosanskih Muslimana, od \u017eena, djece i starijih i njegovo prisustvo tokom odvajanja mu\u0161karaca u Poto\u010darima 12. i 13. jula.<\/p>\n\n\n\n Prilikom ulaska jedinica koje je predvodio u Srebrenicu u julu 1995. godine, izjavio je: “Ovaj grad dajemo na poklon srpskom narodu\u2026 kona\u010dno, nakon pobune dahija, do\u0161lo je vrijeme da se osvetimo Turcima ovog kraja\u201c.<\/p>\n\n\n\n Prvostepenom presudom utvr\u0111eno da je Mladi\u0107 “imao namjeru da uni\u0161ti bosanske Muslimane Srebrenice kao zna\u010dajan dio za\u0161ti\u0107ene grupe Muslimana u Bosni i Hercegovini. Shodno tome, Vije\u0107e je konstatovalo da je optu\u017eeni imao namjeru da ostvari cilj udru\u017eenog zlo\u010dina\u010dkog poduhvata vezanog za Srebrenicu po\u010dinjenjem krivi\u010dnog djela genocida i da je bio u\u010desnik tog UZP-a\u201c.<\/p>\n\n\n\n UZP uzimanja pripadnika UNPROFOR-a za taoce postojao je od 25. maja. Kad su zapo\u010deli zra\u010dni udari NATO-a, do 24. juna 1995, kad su na slobodu pu\u0161teni zarobljeni pripadnici mirovnih snaga UN-a.<\/p>\n\n\n\n – Ko je Mladi\u0107? –<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ratko Mladi\u0107 ro\u0111en je 1943. godine u selu Bo\u017eanovi\u0107i kod Kalinovika, u Bosni i Hercegovini. U Beogradu je zavr\u0161io Vojnu akademiju Jugoslovenske narodne armije i Komandno-\u0161tabnu akademiju kopnene vojske, a slu\u017ebovao je na nekoliko mjesta u tada\u0161njoj jugoslovenskoj republici Makedoniji, kasnije i u Pri\u0161tini.<\/p>\n\n\n\n U junu 1991. godine poslan je u Knin u Hrvatskoj gdje je dobio komandu nad 9. korpusom JNA. Pobunjene srpske snage su ovo podru\u010dje ubrzo odvojile od ostatka Hrvatske i formirale tzv. Srpsku autonomnu oblast Krajina. Tokom ljeta predvodio je napad na selo Kijevo, kako bi deblokirao SAO. Selo je skoro potpuno uni\u0161teno, a sud u \u0160ibeniku je naredne 1992. za taj zlo\u010din Mladi\u0107a osudio na 20 godina zatvora. Ha\u0161ka optu\u017enica nije teretila Mladi\u0107a za zlo\u010dine po\u010dinjene na teritoriji Hrvatske.<\/p>\n\n\n\n Mladi\u0107 je 9. maja 1992. godine preuzeo mjesto komandanta Druge vojne oblasti JNA u Sarajevu. Kad je 12. maja nelegalna skup\u0161tina pobunjenih bosanskih Srba izglasala formiranje tzv. Vojske srpske Republike, postavljen je za njenog komandanta i na tom mjestu je bio do decembra 1996. godine.<\/p>\n\n\n\n Nakon 15 godina bijega i skrivanja, Mladi\u0107 je prona\u0111en i uhap\u0161en 26. maja 2011. godine u selu Lazarevo na sjeveru Srbije, skrivao se pod imenom Milorad Komadi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Uhap\u0161en je nakon pada re\u017eima Slobodana Milo\u0161evi\u0107a u Srbiji, \u010diju za\u0161titu je u\u017eivao, kao i poja\u010danog pritiska zapadnih sila na Srbiju da donese zakon o saradnji s MKSJ-om i preda osumnji\u010dene za ratne zlo\u010dine, pi\u0161e Senita \u0160eher\u010dehaji\u0107 za AA.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kona\u010dna presuda Ratku Mladi\u0107u, prvostepeno osu\u0111enom ratnom zlo\u010dincu, pred Me\u0111unarodnim rezidualnim mehanizmom za krivi\u010dne sudove (MMKS) u Hagu bit \u0107e objelodanjena 8. juna. Presuda dolazi sedmicu nakon \u0161to je u Bosni i Hercegovini obilje\u017een Dan bijelih traka, podsje\u0107anje na zlo\u010dine nad vi\u0161e od tri hiljade nesrpskih civila ubijenih u Prijedoru 1992. godine, me\u0111u kojima je, […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":30551,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[76],"tags":[],"class_list":{"0":"post-30550","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-kolumne"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/30550","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=30550"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/30550\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30554,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/30550\/revisions\/30554"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/30551"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=30550"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=30550"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=30550"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}