{"id":30018,"date":"2021-05-30T10:41:58","date_gmt":"2021-05-30T09:41:58","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=30018"},"modified":"2024-01-15T21:34:49","modified_gmt":"2024-01-15T20:34:49","slug":"ove-bh-firme-su-nekada-harale-regionom-ali-i-svijetom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/ove-bh-firme-su-nekada-harale-regionom-ali-i-svijetom\/","title":{"rendered":"Ove bh. firme su nekada harale regionom, ali i svijetom"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>U Sarajevu nema vi\u0161e proizvodnih privrednih giganta koji su zapo\u0161ljavali stotine hiljada radnika, i sve se svodi na mala i srednja preduze\u0107a koji ne mogu zaposliti veliki broj radnika, ali razvijaju se dvije privatne firme koje zapo\u0161ljavaju na stotine radnika.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Predratna industrija u Sarajevu bila je me\u0111u najja\u010dim u SR Bosni i Hercegovini. Prednja\u010dila je namjenska industrija u oblasti naoru\u017eanja i vojnih vozila i opreme. Za njom nisu zaostajale ni druge grane industrije, tvornice namje\u0161taja, gra\u0111evinske firme, metalska industrija, koje su radile po cijelom svijetu. Mnogi od privrednih giganata koji su imali svoje sjedi\u0161te u Sarajevu su poslije agresije na Bosnu i Hercegovinu ili nakon privatizacije u potpunosti propali, a neki se nalaze na samom rubu propasti.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema pro\u0161logodi\u0161njim podacima Privredne komore Kantona Sarajevo u privredi je zaposleno 53.017 ili 36.9 posto, a u vanprivredi 90.674 ili 63.1 posto. U predratno vrijeme kada su radili giganti u industriji Energoinvest, \u0160ipad, Hidrogradnja, Vranica, Tvornica automobila Sarajevo (TAS), Famos, Unis, Pretis, Energopetrol, Zora Sarabon, radile su stotine hiljada radnika i omjer je bio \u010detiri radnika u proizvodnji na jednog u administraciji.<\/p>\n\n\n\n<p>Kako se vidi prema ovim podacima Privredne komore KS, pitanje je dana kada privreda ne\u0107e vi\u0161e mo\u0107i pla\u0107ati administraciju u Kantonu Sarajevo.<\/p>\n\n\n\n<p>Te\u0161ko da \u0107e se nekada stvoriti novi privredni giganti u Sarajevu, a od predratnih velikih proizvodnih preduze\u0107a jo\u0161 \u017eivotari Energoinvest, ka\u017ee Muamer Mahmutovi\u0107, predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>Gra\u0111evinska firma Euro-asfalt ima \u0161anse da postane velika firma i ve\u0107 radi projekte u Sloveniji, Crnoj Gori i okru\u017eenju. ASA Holding je firma je koja ve\u0107 poznata u svijetu jer proizvodi za njema\u010dku autoindustriju. Ima jo\u0161 doma\u0107ih firmi koje se uspje\u0161no razvijaju, koje kupuju stranci, pa se jo\u0161 br\u017ee razvijaju. Rat je najvi\u0161e doprinio \u0161to su propali sarajevski privredni giganti jer je uglavnom sve razru\u0161eno i pokradeno. Privatizacija onog \u0161to je ostalo tako\u0111er je bila lo\u0161a. Me\u0111unarodna zajednica insistirala je na razvoju malih i srednjih preduze\u0107a, tako da su zanemarena velika preduze\u0107a. Bilo je tu mnogo nesnala\u017eenja jer ni privredne komore nisu adekvatno reagovale i na kraju dejtonsko ure\u0111enje BiH uz lo\u0161e politi\u010dke poteze doprinjelo je umiranju privrede \u2013 smatra Mahmutovi\u0107.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p><strong>FAMOS<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Fabrika motora Sarajevo (FAMOS) jo\u0161 jedan je od industrijskih giganata iz \u010dijih su pogona tokom i nakon rata rastavljene i pokradene ma\u0161ine za proizvodnju motora, oklopnih vojnih vozila i tenkovskih transmisija.<\/p>\n\n\n\n<p>Ova grupacija prije rata je zapo\u0161ljavalo 12.000 radnika u 12 fabrika \u0161irom BiH, a \u010dak polovina ih je bila zaposlena u proizvodnom kompleksu u Hrasnici kod Sarajeva. Godi\u0161nja prodaja bila je vrijedna 400 miliona dolara.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/static.hayat.ba\/2021\/05\/famos.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-422749\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>Mediji proteklih godina iznosili su brojne podatke o pusto\u0161enju ovog industrijskog giganta, navode\u0107i da je u agresiji na Bosnu i Hercegovinu ve\u0107ina ma\u0161ina iz Hrasnice zavr\u0161ila u pogonima FAMOSA u Lukavici, u Isto\u010dnom Sarajevu, ali i da je jedan dio otpremljen u tada\u0161nju SR Jugoslaviju, u tvornice oru\u017eja u Beogradu, Priboju, Kru\u0161evcu, Kragujevcu i Nik\u0161i\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>U prilog \u0161okantnoj potvrdi propasti nekada\u0161nje mo\u0107ne industrijske grupacije ide i \u010dinjenica da je 2007. godine FAMOS u Hrasnici brojao tek 50-ak radnika.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Pretis<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Tvornica namjenske industrije Pretis Vogo\u0161\u0107a danas proizvodi razne vrste municije za tr\u017ei\u0161ta Malezije, Pakistana, Afganistana, Srbije, Egipta, te Banglade\u0161a.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/static.hayat.ba\/2021\/05\/unis-pretis.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-422750\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>Osnovana je nedugo po zavr\u0161etku Drugog svjetskog rata, a 1967. godine postaje lider namjenske industrije u tada\u0161njoj Jugoslaviji. Tih godina holding Pretis je zapo\u0161ljavao oko 5.000 radnika, te proizvodio milion granata godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n<p>Krajem rata u BiH sudbina skupocjenih ma\u0161ina iz Pretisa sli\u010dna je onoj kakva je zadesila imovinu FAMOS-a. Dijelom uni\u0161tena u ratnim razaranjima, dijelom pokradena u povla\u010denju vojske RS-a iz Vogo\u0161\u0107e.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>TAS<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Tvornica automobila Sarajevo (TAS), nastala je 1969. godine, sklapanjem partnerstva s velikim Volkswagenom, a suradnja je po\u010dela monta\u017eom \u201cbube\u201d, tada najpoznatijeg VW-ovog modela. Tvornica je bila sa 51 posto u vlasni\u0161tvu UNIS-a i 49 posto u vlasni\u0161tvu VW-a.<\/p>\n\n\n\n<p>Fabrika je provcat do\u017eivjela sredinom 70-ih godina pro\u0161log vijeka, kada se u njoj po\u010dinje sklapati legendarni \u201cgolf\u201d. Narednih godina sklapalo se i do 15.000 vozila godi\u0161nje, a rast TAS-a doveo je do procvata i drugih fabrika, me\u0111u njima i tvornice autostakala u Bosanskom \u0160amcu, \u010dija je godi\u0161nja proizvodnja za 100.000 automobila dostizala vrijednosti od 30 miliona maraka, ili Tesle koji je isporu\u010divao akumulatore u vrijednosti od 15 miliona maraka.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/static.hayat.ba\/2021\/05\/tas.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-422751\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>Nakon osam godina vladavine prve generacije \u201cgolfa\u201d, krajem 1985. dolazi na red \u201cgolf dvojka\u201d. Proizvodnja se ustalila na oko 25.000 vozila godi\u0161nje, a izvoz na osnovu kooperacije iz TAS-a pred rat je iznosio od 250-300 miliona maraka, uz plan da se popne na pola milijarde. Bazirana na uspje\u0161noj sedmogodi\u0161njoj masovnoj produkciji, pripremana je proizvodnja od, i za dana\u0161nje uvjete fantasti\u010dnih, 40.000 vozila. A onda su do\u0161le devedesete i rat.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon rata u pogonima nekada\u0161nje Tvornice automobila Sarajevo, obnovljenima uz pomo\u0107 Volkswagena i \u0160kode, obavljala se najjednostavnija monta\u017ea automobila, tzv. SKD monta\u017ea. Ti su automobili u BiH stizali gotovo kompletirani u mati\u010dnim tvornicama u Njema\u010dkoj, odnosno \u010ce\u0161koj.<\/p>\n\n\n\n<p>No, zbog Sporazuma o stabilizaciji i pridru\u017eivanju BiH i EU, po\u010detkom pro\u0161le godine potpuno su ukinute carinske takse na uvoz novih automobila, te su tako vozila koja izlaze iz vogo\u0161\u0107anskih pogona prestala biti jeftinija od uvoznih, a samim tim i konkurentna na bh. tr\u017ei\u0161tu. Apsurdno, ali ta\u010dno \u2013 jeftinije ih je uvoziti iz mati\u010dnih tvornica u Njema\u010dkoj i \u010ce\u0161koj, nego proizvoditi u BiH.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u0160IPAD<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u0160IPAD je bio najve\u0107a kompanija za trgovinu proizvodima u ex Jugoslaviji od drveta i preradu. U SRBiH u svom sastavu imao je 25 radnih organizacija sa 239 OOUR-a i 29 radnih zajednica, te \u0160IPAD \u2013 BANKU, u kojima ukupno radilo 84.500 radnika, u Bosni i Hercegovini i \u0161irom ex Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n<p>Reputacija kompanije i njena tr\u017ei\u0161na pozicija u zemlji i inostranstvu izgra\u0111ena je zahvaljuju\u0107i bogatoj tradiciji, \u0161irokoj prodajnoj mre\u017ei, oko 200 vlastitih prodajnih objekata i 170 unajmljenih objekata, stalnoj vezi sa 191 proizvo\u0111a\u010dem iz oblasti \u0161umarstva prerade drveta i proizvodnje namje\u0161taja unutar velike \u0160IPAD porodice u Bosni i Hercegovine, kroz poslovne veze sa drugim indstrijama u biv\u0161oj Jugoslaviji i inostranstvu i zahvaljuju\u0107i svojim kvalificiranim kadrovima. Jedno vrijeme bio je najve\u0107i evropski izvoznik namje\u0161taja u Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave i Australiju.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/static.hayat.ba\/2021\/05\/sipad-1024x690.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-422752\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>Gra\u0111evinski sektor u BiH nekada je bio jedan od najzna\u010dajnih grana privrede, a najve\u0107e gra\u0111evinske firme bile su u Sarajevu.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema broju uposlenih, prije rata gra\u0111evinarstvo je u\u010destvovalo sa deset posto od ukupno uposlenih u privredi, odnosno sa otprilike 100.000 uposlenih radnika u ovoj grani privrede.<\/p>\n\n\n\n<p>Prijeratni gra\u0111evinski giganti u BiH su na koljenima. Radnici gladuju i \u0161trajkuju, novi vlasnici kr\u010dme imovinu firmi, a veliki gra\u0111evinski poslovi dodjeljuju se stranim kompanijama. Za propast, radnici krive vlasti. Dozvolile su da se ugase gra\u0111evinska preduze\u0107a u kojima je nekada radilo i po nekoliko hiljada radnika \u0161irom svijeta.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Hidrogradnja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Gra\u0111evinsko industrijski kombinat Hidrogradnja prije rata zapo\u0161ljavao je 5.000 radnika i godi\u0161nje zara\u0111ivao 300 miliona dolara, od \u010dega \u010dak oko 200 miliona u inostranstvu.<\/p>\n\n\n\n<p>Od 1967. godine Hidrogradnja je najvi\u0161e poslovala u Libiji, a od 1975. u Iraku. Kasnije se poslovanje pro\u0161irilo i u Njema\u010dkoj, Gr\u010dkoj i Tunisu. Kompanija je rat u BiH pre\u017eivjela. Iako je izgubila doma\u0107e, nastavila je poslovati na inostranom tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/static.hayat.ba\/2020\/03\/hidrogradnja.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-128315\"\/><figcaption>Nezavisne novine<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Imovina nekada\u0161njeg gra\u0111evinskog giganta preduze\u0107a Hidrogradnja iz Sarajeva, koje je za vrijeme biv\u0161e Jugoslavije gradilo autoputeve, mostove, imalo stalni anga\u017eman u mnogim zemljama Afrike i Azije, ogla\u0161ena je za prodaju.<\/p>\n\n\n\n<p>Hidrogradnja je u ste\u010daju od 2017. godine zbog enormnih dugova i sada se rasprodaje imovina ovog preduze\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Vranica<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Nekada\u0161nji gra\u0111evinski gigant Privredno dru\u0161tvo za in\u017einjering u gra\u0111evinarstvu Vranica d.d. Sarajevo, \u010diji su radnici tokom \u0161est proteklih decenija podizali objekte \u0161irom svijeta, danas je u ste\u010daju, a imovina koja joj je preostala data je na prodaju.<\/p>\n\n\n\n<p>Op\u0107inski sud u Sarajevu oglasio je prvu prodaju nepokretne imovine preduze\u0107a Vranica iz Sarajeva.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/static.hayat.ba\/2021\/05\/vranica-1024x682.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-422753\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>Ogla\u0161ena je prodaja hale, radionice, skladi\u0161ta, portirnica, upravne zgrade, gradili\u0161ta, ekonomskog dvori\u0161a u Donjem Butmiru kao i pa\u0161njaci, oranice, \u0161ljunkare, njive, gradili\u0161ta u katastraskoj op\u0107ini Hrasnica i dvori\u0161te, poslovna zgrada u op\u0107ini Dolac.<\/p>\n\n\n\n<p>Vrijednost svih nekretnina je procijenjena na vi\u0161e od 46 miliona maraka.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>UNIS<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Preduze\u0107e UNIS Sarajevo nastalo je 1968. god. integracijom zainteresovanih proizvodnih preduze\u0107a sa tradicijom u proizvodnji du\u017eom od 50 godina.<\/p>\n\n\n\n<p>Tokom vi\u0161e od tri decenije svoga razvoja i rasta, UNIS je postao jedna od vode\u0107ih firmi u biv\u0161oj Jugoslaviji, koja je djelovala u razli\u010ditim oblastima proizvodnje i usluga kao \u0161to su proizvodnja automobila i dijelova za motorna vozila, bicikla, metaloprera\u0111iva\u010dka industrija, repromaterijali i hemijska industrija, ma\u0161inogradnja i industrija alata, namjenska industrija, telekomunikacije, elektronika,te hotelijerstvo, ugostiteljstvo, turizam i rent-a-car usluge.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon rata, razaranja i ogromnih ukupnih ratnih \u0161teta, od \u010dega su samo \u0161tete na osnovnim sredstvima iznosile vi\u0161e od 700 miliona maraka, preduze\u0107e je otpo\u010delo proces poslovnog, organizacionog i vlasni\u010dkog restrukturiranja \u0161to je rezultiralo da UNIS danas funkcionira kao Holding grupa.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>ENERGOPETROL<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Sarajevski Energopetrol je naftna kompanija osnovana 1960. godine kao dio korporacije Energoinvest, koju je privatizovao me\u0111unarodni naftni konzorcij INA\/MOL.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/static.hayat.ba\/2021\/05\/energopetrol.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-422755\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>Proces privatizacije nekad uspje\u0161ne bh. firme predmet je istra\u017enih, tu\u017eila\u010dkih organa Bosne i Hercegovine.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Zora Sarabon<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Krajem 2006. godine sarajevska tvornica slatki\u0161a Sarabon oti\u0161la je u ste\u010daj, agonija oko prodaje ovog nekada\u0161njeg konditorskog giganta jo\u0161 traje.<\/p>\n\n\n\n<p>Sarabon, koji je prije nosio ime Zora, privatiziran je 2000. Vlasnici su postali bra\u0107a Vahidin i Bahrudin \u010comor, plativ\u0161i firmu 2,8 miliona maraka \u2013 uglavnom certifikatima. Bra\u0107a su tada postali vlasnici 45,9 posto dr\u017eavnog kapitala, a ostatak dionica pripao je radnicima fabrike.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/static.hayat.ba\/2021\/05\/sarabon.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-422754\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>\u010comori su u kratkom roku kompletnu imovinu Sarabona kreditno zadu\u017eili kod Hypo Alpe Adria banke. Dug firme u kona\u010dnici iznosi 18 miliona KM, uz \u0161est miliona KM potra\u017eivanja koja su bila osporena. Privatizacija je kasnije poni\u0161tena, ali novca ni do danas nema.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo preduze\u0107e je u ste\u010daju ve\u0107 nekoliko godina, potra\u017eivanja radnika nikad nisu napla\u0107ena, a njegova imovina je do sada bezuspje\u0161no nu\u0111ena na prodaju 13 puta.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Energoinvest<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Dana 19. travnja 1951. Vlada Socijalisti\u010dke Republike Bosne i Hercegovine u aprilu 1951. godine donijela je odluku o osnivanju poduze\u0107a Elektroprojekt, koje se bavilo projektovanjem hidro i termoenergetskih objekta \u0161irom ex Jugoslavije. Za direktora tog tada jo\u0161 malog projektnog biroa imenovan je Emerik Blum koji je i zagovarao osnivanje Energoinvesta, te se on zbog toga danas smatra osniva\u010dem te kompanije. Razlog osnivanja bila je sve ve\u0107a industrijalizacija Jugoslavije.<\/p>\n\n\n\n<p>Godine 1954. Emerik Blum formirao je Energoinvestov Laboratorij za zavarivanje i defektoskopiju, a kasnije je osnovao i dru\u0161tvo za zavarivanje Bosne i Hercegovine i \u0161kolu zavarivanja. Laboratorij je priznao jugoslavenski LOYD, registar bodova, njema\u010dki LOYD i postao je redoviti \u010dlan Me\u0111unarodnog instituta za zavarivanje u Parizu. Najve\u0107i posao koji je Energoinvestov laboratorij za zavarivanja i defetoskopiju dobio bio je 1970. kad je \u0161vedsko preduze\u0107e ACEA-ATOM zaklju\u010dilo ugovor sa Energoinvestovom institutom za ispitavanje gorivnog elementa za nuklearna postrojenja.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/static.hayat.ba\/2020\/11\/vlada_hitna_web_foto-energoinvest.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-289391\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>U narednim godinama Energoinvest po\u010dinje obavljati poslove \u0161irom Jugoslavije, a od 1958. po\u010dinje postajanje izvozno orijentirane kompanije \u0161ire\u0107i svoje tr\u017ei\u0161te na vi\u0161e od 20 zemalja \u0161irom svijeta od Meksika do Malezije. Pored toga, i broj zaposlenih postaje sve ve\u0107i. Tako je 1952. Energoinvest zaposlio tek 120 in\u017eenjera i tehni\u010dara, dok se taj broj kasnije popeo na 1.500.<\/p>\n\n\n\n<p>Godine 1987. Energoinvest je postao najve\u0107i jugoslavenski izvoznik s oko 42.000 zaposlenih i milijarde dolara prometa, te je time ta kompanija dostigla svoj poslovni vrhunac.<\/p>\n\n\n\n<p>Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu Energoinvest je pretrpio ogromnu \u0161tetu. Ve\u0107ina fabrika, pa \u010dak i upravna zgrada na Pofali\u0107ima u Sarajevu, tokom rata su o\u0161te\u0107ene i sada je jedan dio zgrade izdat Vladi Federacije BiH. Osim toga, nakon rata je stvaranjem entiteta na podru\u010dju Bosne i Hercegovine imovina Energoinvesta podijeljena, pa je tako imovina u entitetu Federacija BiH ostala kod Energoinvesta, dok je imovina u entitetu Republika Srpska otcijepljena od Energoinvesta, pa su tako Energoinvestove fabrike u entitetu RS postale samostalna poduze\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon kraja rata u Bosni i Hercegovini ve\u0107ina Energoinvestovih fabrika bile su jako o\u0161te\u0107ene. Privatizacija Energoinvestovih fabrika po\u010dela je 2000. godine, nakon koje je gotovo u potpunosti uga\u0161ena proizvodnja, radnici su otpu\u0161teni, mada je nekoliko firmi ipak opstalo.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon niza svih tih poteza, od giganta proizvodnje energetske opreme i in\u017eenjeringa s oko 42.000 zaposlenih i oko milijardu ameri\u010dkih dolara (na svom vrhuncu 1987. godine) ostala je samo jo\u0161 jedna in\u017eenjerska kompanija bez proizvodnih kapaciteta s oko 500 zaposlenih u mati\u010dnom preduze\u0107u.<\/p>\n\n\n\n<p>U aprilu 2010. formira se preduze\u0107e Energoinvest Group. Sastoji se ve\u0107inom od biv\u0161ih Energoinvestovih fabrika i firmi koje su postale samostalne. Energoinvest tim potezom \u017eeli ponovo posti\u0107i svoju proizvodnu mre\u017eu i postati konkurentniji.<\/p>\n\n\n\n<p>Energoinvest i dalje dobija relativno velike poslove, najvi\u0161e u afri\u010dkim zemljama, a posebno arapskim, kao \u0161to su Al\u017eir i Libija. Trenutno najvi\u0161e poslova dobija od Kosova, Albanije, Al\u017eira i Etiopije. Uz to se bavi i uvozom gasa iz Rusije, pi\u0161e&nbsp;<a href=\"https:\/\/faktor.ba\/vijest\/od-predratnih-sarajevskih-privrednih-giganata-nije-ostalo-nista-a-novi-se-tek-razvijaju\/126419\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Faktor.<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U Sarajevu nema vi\u0161e proizvodnih privrednih giganta koji su zapo\u0161ljavali stotine hiljada radnika, i sve se svodi na mala i srednja preduze\u0107a koji ne mogu zaposliti veliki broj radnika, ali razvijaju se dvije privatne firme koje zapo\u0161ljavaju na stotine radnika. Predratna industrija u Sarajevu bila je me\u0111u najja\u010dim u SR Bosni i Hercegovini. Prednja\u010dila je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":30019,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[42],"tags":[],"class_list":{"0":"post-30018","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-ekonomija"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/30018","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=30018"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/30018\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30021,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/30018\/revisions\/30021"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/30019"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=30018"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=30018"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=30018"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}