{"id":29965,"date":"2021-05-29T09:45:02","date_gmt":"2021-05-29T08:45:02","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=29965"},"modified":"2024-01-15T21:34:56","modified_gmt":"2024-01-15T20:34:56","slug":"nova-ekspedicija-explorera-japanski-nacin-istrazivanja-utjecaja-sume-i-dendroflore-na-zdravlje-covjeka-kroz-bh-sume","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/nova-ekspedicija-explorera-japanski-nacin-istrazivanja-utjecaja-sume-i-dendroflore-na-zdravlje-covjeka-kroz-bh-sume\/","title":{"rendered":"Nova ekspedicija Explorera: Japanski na\u010din istra\u017eivanja utjecaja \u0161ume i dendroflore na zdravlje \u010dovjeka kroz bh. \u0161ume"},"content":{"rendered":"\n<p>Udru\u017eenje za upoznavanje i istra\u017eivanje kulturnih i prirodnih rijetkosti Explorer Sarajevo je neprofitno nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dko udru\u017eenje osnovano osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, me\u0111u prvim udru\u017eenjima biv\u0161e Jugoslavije tog tipa.<\/p>\n\n\n\n<p>Udru\u017eenje se bavi isklju\u010divo nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkim radom, organizovanjem nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkih, odnosno novinarskoistra\u017eiva\u010dkih ekspedicija sa naglaskom na istra\u017eivanja kulturnih i prirodnih rijetkosti u zemlji i svijetu.<\/p>\n\n\n\n<p>U hronici Udru\u017eenja EXPLORER ostale su zabilje\u017eene brojne nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dke i novinarske ekspedicije, koje su proteklih decenija izazivale pa\u017enju biv\u0161e jugoslovenske i bosanske javnosti i medija.<\/p>\n\n\n\n<p>Neke od njih su Put del Mare obalom Mediterana od Port Saida do Istanbula, Egipat, Palestina, Izrael, Libanon, Sirija, Turska, Filipini, Jerusalem, Iran, Saudijska Arabija, Hong Kong, Indija, Ka\u0161mir, Pakistan, oto\u010dje Galapagos, Papua Nova Gvineja, Meksiko i Jukatan, Peru, Bolivija, \u010cile, Uskr\u0161nji otok, Francuska Polinezija, Melanezija, Mikronezija, Indonezija&#8230;<\/p>\n\n\n\n<p>Adi Krd\u017eali\u0107 advokat, koji prou\u010dava obi\u010dajno pravo zaostalih zajednica \u010dlan je Udru\u017eenja Explorer iz Sarajeva koje je osnovano i aktivno vi\u0161e od trideset i pet godina od \u010duvenih bosanskohercegova\u010dkih istra\u017eiva\u010da kao \u0161to su Ahmed Bosni\u0107, Enver Imamovi\u0107, Josip Svoboda, Boris Kova\u010devi\u0107 I drugih.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;U kontinuitetu vr\u0161imo nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dke ekspedicije \u0161irom svijeta. Zbog pandimije koronavirusa iskoristili smo ovaj vremenski period da istra\u017eimo ono \u0161to mo\u017eemo istra\u017eiti. Rije\u010d je o jednoj na\u0161oj staroj temi za koju se vise od godinu dana pripremamo ne samo mi iz udru\u017eenja nego i vanjski suradnici. Na\u0161e istra\u017eivanje temelji se na jednom najnovijem japanskom istra\u017eivanju, a koje se odnosi na ulogu \u010detinara, odnosno uop\u0161te \u0161umske dendroflore na zdravlje \u010dovjeka. O tome se vrlo malo zna. Dana\u0161nja nauka se bazira na istra\u017eivanju o \u010distom zraku, me\u0111utim to je samo jedan dio studije koji \u0107emo mi poku\u0161ati da istra\u017eimo na podru\u010dju Bosne I Hercegovine&#8221;, ka\u017ee u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Krd\u017eali\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Isti\u010de da su upravo na bazi jednog specifi\u010dnog istra\u017eivanja u Japanu do\u0161li do tih nau\u010dnika koji su taj dio istra\u017eivanja usavr\u0161ili na svjetskom nivou, a poznato je da Japan kao dr\u017eava gaji kult \u0161ume.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Za razliku od Bosne i Hercegovine gdje se \u0161uma sama obnavlja, u Japanu oni sade \u0161umu, a to je i dio na\u0161e misije da doka\u017eemo uticaj uop\u0161te \u0161umske dendroflore na zdravlje \u010dovjeka u na\u0161oj zemlji. Dobili smo sofisticiranu opremu, mjerit \u0107emo konkretno uticaj hemijskih supstanci \u2013 fitoncida tj. njihovoj ulozi na pove\u010danju takozvanih NK- \u0107elija koje na\u0161 organizam posjeduje. To su najja\u010de \u0107elije koje \u010dovjek posjeduje I koje imaju defanzivnu ulogu u gotovo svim oboljenjima. Izme\u0111u ostalog radi\u0107emo i istra\u017eivanje starosti na\u0161ih \u0161uma. Posjedujemo ure\u0111aje koji mogu ustanoviti starost debla I do nekoliko hiljada godina&#8221;, istakao je Krd\u017eali\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Ekspediciju ka\u017ee \u010dine profesor doktor emeritus Enver Imamovi\u0107, novinar i publicista Ahmed Bosni\u0107, filolog i poliglot Josip Svoboda, \u010dovjek koji je prvi boravio me\u0111u narodima Hunza ina\u010de poznatim kao najdugovje\u010dnijim narodima u svijetu, koji \u017eive preko sto dvadeset godina i vi\u0161e. Tus su i producent Sami Abadan i na\u0161 najnoviji \u010dlan Yunus Demirba\u0161, dron-operator I fotograf.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ekspedicija \u0107e se odvijati prema uputama japanskih stru\u010dnjaka u period kada se priroda budi, odbosno od maja do septembra. U tom se periodu u bosanskohercegova\u010dkim \u0161umama, kojih ima pedeset i sedam odsto od ukupnog zemlji\u0161ta, de\u0161avaju ti \u010dudesni procesi koje \u0107emo mi poku\u0161ati da istra\u017eimo. Kada zavr\u0161imo sa tim eksperimentom, uradit \u0107emo i na\u0161e ljekarske nalaze krvi prije i poslije kako bi utvrdili aktivnosti NK-\u0107elije \u0161to \u0107emo objaviti na kraju i u na\u0161em dokumentarnom filmu&#8221; ka\u017ee Krd\u017eali\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Ahmed Bosni\u0107 \u010ditav svoj \u017eivotni vijek posvetio je istra\u017eiva\u010dkom novinarstvu, a publikovao je to sve kroz vise od pedeset knjiga i desetke dokumentarnih filmova. Svoja istra\u017eivanja kao mladi novinar sarajevskog Oslobo\u0111enja u biv\u0161oj Jugoslaviji ostvario je kroz Explorer sa svojim prijateljima suradnicima, iako danas u mirovini nastavlja jednako sa istim elanom istra\u017eivanja diljem svijeta.<\/p>\n\n\n\n<p>O najnovijoj ekspediciji Explorera u BiH za AA Bosni\u0107 ka\u017ee:<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Nakon trideset i pet godina lutanja po svijetu \u010dlanovi ekspedicije Explorer na\u0161li su se u centru Bosne I Hercegovine na Vla\u0161i\u0107u. Moji prijatelji i ja u proteklim godinama obi\u0161li smo gotovo sve \u0161ume svijeta, Bili smo u pra\u0161umama Amazona, bili smo u ki\u0161nim \u0161umama Bornea, Papue Nove Gvineje, bili smo u Mikroneziji na otocima na koji ljudska noga jo\u0161 nije stizala. Na\u0161a iskustva sa \u0161umama I prirodom na\u0161e planete gotovo da su potpuna. Sada smo ovdje da bi smo istra\u017eili I dokazali da zapravo ono \u0161to Bosna i Hercegovina ima da to malo koja zemlja na ovoj planeti posjeduje. Na\u0161 je cilj da gledaocima u dokumentarnom serijalu predstavimo \u201czelenu\u201d Bosnu i Hercegovinu, njenu prirodu, a njena priroda zaista zaslu\u017euje jedno op\u0161te znanstveno istra\u017eivanje&#8221;, navodi Bosni\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Krenut \u0107e ka\u017ee sa Vla\u0161i\u0107em, a zapravo mo\u017eda zavr\u0161e na Peru\u0107ici, a mo\u017eda u \u0161umama izme\u0111u Glamo\u010da i Grahova, za koje mnogi smatraju da su \u0161ume koje pamte neka vremena od prije tri stotine ili \u010detiri stotine godina, vrijeme kada se bosna nazivala \u201ctera incognito\u201d \u2013 nepoznata zemlja u Evropi.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Na\u0161 cilj je da sve to pribli\u017eimo gledaocima u Bosni i Hercegovini i da zainteresiramo sve one koji smatraju da zapravo priroda Bosne i Hercegovine zaslu\u017euje mnogo bolji tretman i ve\u0107u pa\u017enju nego \u0161to joj danas pridajemo&#8221;, ka\u017ee Bosni\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Emeritus profesor doktor Enver Imamovi\u0107, histori\u010dar i arheolog i jedan je od osniva\u010da ovog Udru\u017eenja Explorer stalni je \u010dlan ekspedicija Explorera koja je \u0161irom svijeta putovala i dokumentovala svoj rad.<\/p>\n\n\n\n<p>Na Vla\u0161i\u0107u dr. Imamovi\u0107 za Anadolu Agency govorio je o svojoj ulozi u misijama Explorera.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Ovdje je rije\u010d o nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkoj ekspediciji koja \u0161irom svijeta istra\u017euje kulturno-historijske i prirodne rijetkosti. U toj ekspediciji kao \u010dlan ja imam ulogu da istra\u017eujem doga\u0111aje i materijalnu kulturu iz pro\u0161losti. Mi ustvari poku\u0161avamo da posjetimo neistra\u017eene dijelove svijeta, a koji su poznati kao kolijevka ljudske civilizacije. I dok moje kolege istra\u017euju svoj dio posla, ja kao histori\u010dar I arheolog imam jako puno posla, jer nema ni jednog pedlja na zemaljskoj kugli koji nema ostataka iz pro\u0161losti. Da li je to petnaest ili sto pedeset hiljada godina unazad na\u0161 je zadatak da ga istra\u017eimo. Kada smo bili u Ju\u017enoj Amrici, na Andama, Peruu, Paragvaju, Urugvaju, Argentini i Brazilu, poznatim kao kolijevci ljudske civilizacije, jednostavno sve je prepuno od ostataka pro\u0161losti. Moja du\u017enost I kao arheologa je da skupljam i snimam istra\u017eivanja i kada se vratim kao profesor na univerzitetu, svojim studentima prenesem iskustva i nova saznanja. Moj zadatak u ovim ekspedicijama je da prou\u010davam ostatke ljudske pro\u0161losti&#8221;, rekao je dr. Imamovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n<p>Profesor Josip Ratimir Svoboda je poliglot koji govori vi\u0161e od dvadeset jezika i svoj je \u017eivot posvetio misiji istra\u017eivanja ljudi i njihovog na\u010dina \u017eivota. Filolog i poliglot Svoboda, \u010dovjek je koji je prvi boravio me\u0111u narodima Hunza ina\u010de poznatim kao najdugovje\u010dnijim narodima u svijetu, koji \u017eive preko sto dvadeset godina i vi\u0161e.<\/p>\n\n\n\n<p>O svojoj ulozi u misiji Explorera i o tome kako je zavolio jezike Svoboda je govorio za AA.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Zbog svoje neovisnosti i obaveza nisam imao uvijek priliku da budem sa ekspedicijom Explorer na svim mjestima koje su oni posjetili. Na putovanja koje sam ja kretao, posebno na podru\u010dje Afrike ili srednje tj. centralne Amerike, bilo je neophodno poznavanje jezika. Ve\u0107 kao student sam izabrao svoju profesiju da studiram strane jezike, jer sam imao ljubav prema jezicima, tako da sam se pripremao kada putujem u zemlje u kojima ne poznajem taj jezik, da nau\u010dim nekakve osnove, ne samo o kulturi nego i da nau\u010dim jezik kako bih mogao komunicirati sa narodima.Borave\u0107i u Gr\u010dkoj dvije godine nau\u010dio sam gr\u010dki jezik. Dok sam boravio u Africi, da bih komunicirao sa raznim narodima, nau\u010dio sam Svahili jezik, a usput posje\u010duju\u0107i razna plemena i narode gotovo u hodu sam nau\u010dio i njihove jezike&#8221;, ka\u017ee Svoboda.<\/p>\n\n\n\n<p>Kada je, navodi, sa ekspediciojom Explorera bio na Tibetu, za to vrijeme boravka je savlado tibetanski, a dok su bili u Nepalu nau\u010dio je na brzinu ne\u0161to i od tog jezika.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Na Tajlandu sam nau\u010dio i taji jezik tako da sam ja to tako nekako na brzinu sve hvatao, neke osnove komunikacije da se mogu sporazumjeti sa lokalnim stanovni\u0161tvom, da mogu pozdraviti \u0161to je ustvari klju\u010d za pristup prvom kontaktu&#8221;, navodi Svoboda.<\/p>\n\n\n\n<p>Svoboda je putem AA uputio poruku mladima u Bosni i Hercegovini da \u0161to vise \u010ditaju, \u0161to vise putuju, da upoznaju nepoznate ljude, narode.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Treba da se zbli\u017eavaju, da sklapaju prijateljstva, da sklapaju ljubav i da sve vole. Iznad svega da vole prirodu, jer zdrava priroda je ljepota I ona doprinosi ljubavi, a ljubav \u010duda \u010dini&#8221;, rekao je Svoboda.<\/p>\n\n\n\n<p>Ekipa je svojim terencima oti\u0161la na prvo istra\u017eivanje i snimanje dronom kako bi napravili plan daljnjeg rada na projektu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Udru\u017eenje za upoznavanje i istra\u017eivanje kulturnih i prirodnih rijetkosti Explorer Sarajevo je neprofitno nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dko udru\u017eenje osnovano osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, me\u0111u prvim udru\u017eenjima biv\u0161e Jugoslavije tog tipa. Udru\u017eenje se bavi isklju\u010divo nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkim radom, organizovanjem nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkih, odnosno novinarskoistra\u017eiva\u010dkih ekspedicija sa naglaskom na istra\u017eivanja kulturnih i prirodnih rijetkosti u zemlji i svijetu. U hronici Udru\u017eenja EXPLORER ostale [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":29966,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[443],"tags":[],"class_list":{"0":"post-29965","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-ekologija"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/29965","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=29965"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/29965\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":29967,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/29965\/revisions\/29967"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/29966"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=29965"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=29965"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=29965"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}