BIRN Bosne i Hercegovine provjeravao je koliko se navodi Izvje\u0161taja o stradanju Srba u Sarajevu razlikuju od sudski utvr\u0111enih \u010dinjenica o najva\u017enijim doga\u0111ajima iz rata, te utvrdio da se niz stavova izre\u010denih u ovom dokumentu protivi zaklju\u010dcima donesenim u vi\u0161e presuda Ha\u0161kog tribunala.<\/p>\n\n\n\n
Dvije godine od po\u010detka rada, Komisija za istra\u017eivanje stradanja Srba u Sarajevu od 1991. do 1995, koju je formirala Vlada RS objavila je svoj Izvje\u0161taj na vi\u0161e od 1.200 stranica.<\/p>\n\n\n\n
Osim jednog poglavlja koje se odnosi na stradanje Srba u Sarajevu tokom samog rata, Izvje\u0161taj je najve\u0107im dijelom sastavljen od poglavlja koja se odnose na povijesni kontekst u BiH, ulogom radikalnog islama, ulogom medija, te fizi\u010dkim i psihi\u010dkim aspektima patnje.<\/p>\n\n\n\n
Izvje\u0161taj je sa\u010dinilo \u0161est \u010dlanova Komisije, a, prema rije\u010dima predsjednika Raphaela Israelija iz Izraela, svaki je \u010dlan bio zadu\u017een za po jedno od poglavlja Izvje\u0161taja. Tako je dio Izvje\u0161taja o stradanju Srba u Sarajevu sam napisao jedan od \u010dlanova Komisije.<\/p>\n\n\n\n
Oni su kao izvore za sa\u010dinjavanje Izvje\u0161taja koristili izjave dobijene na sastancima Komisije, svjedo\u010denjima i iskazima datim u Ha\u0161kom tribunalu, izjavama Republi\u010dkog centra za istra\u017eivanje ratnih zlo\u010dina Republike Srpske i ostalom dokumentacijom ovog centra, dokumentima UNPROFOR-a, medijskim izvje\u0161tajima, intervjuima i knjigama. Ali se me\u0111u izvorima ne navode presude Me\u0111unarodnog krivi\u010dnog suda za biv\u0161u Jugoslaviju (MKSJ) niti sudova u BiH ili regionu.<\/em><\/p>\n\n\n\n Pravnici i eksperti za tranzicijsku pravdu su ranije kritizirali osnivanje komisija za Sarajevo i Srebrenicu smatraju\u0107i da su osobe koje su u njih imenovane pristrasne<\/strong>, kao i da se radi o poku\u0161aju osporavanja genocida u Srebrenici i kampanje terorisanja gra\u0111ana Sarajeva.<\/p>\n\n\n\n Trideset i jedan me\u0111unarodni stru\u010dnjak za sukobe u biv\u0161oj Jugoslaviji je u februaru 2019. godine potpisao otvoreno pismo u kome se navodi da formiranje komisije od strane vlasti RS-a “vi\u0161e li\u010di na revizionizam nego na istinski napor za utvr\u0111ivanje istine”.<\/p>\n\n\n\n Balkanska istra\u017eiva\u010dka mre\u017ea Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) analizirala je koliko dio Izvje\u0161taja koji se odnosi na najva\u017enije doga\u0111aje u Sarajevu od 1992. do 1995. godine odgovara sudski utvr\u0111enim \u010dinjenicama, kao i dijelove zaklju\u010daka kojima se daje karakter sukoba u glavnom gradu<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n \u010clanovi Komisije su u Izvje\u0161taju naveli da nastoje prikazati uravnote\u017eeniji prikaz doga\u0111aja u Sarajevu zasnovan na \u010dinjenicama.<\/p>\n\n\n\n “Ne tvrdimo da \u0107emo predstaviti potpuno objektivan i nezavisan prikaz strahota gra\u0111anskog rata u Bosni i Hercegovini, niti smatramo da iznosimo \u010distu, neukaljanu istinu ili da dajemo izjave apsolutne pravde”, navodi se u Izvje\u0161taju.<\/p>\n\n\n\n Jedan od generalnih zaklju\u010daka Komisije je kako je Sarajevo do\u017eivjelo blokadu, a ne opsadu, “koji je kao termin u profesionalnom i istorijskom smislu bio neta\u010dan”, kako se navodi.<\/p>\n\n\n\n “Istorijski gledano, glavno oru\u017eje tokom opsade je izgladnjivanje. Me\u0111utim, zbog me\u0111urodnih napora za pomo\u0107 i ogromnih isporuka humanitarne pomo\u0107i koje je VRS dozvolila da u\u0111u, Sarajevo nije iskusilo glad, primarno oru\u017eje bilo koje opsade”, zaklju\u010dak je Komisije.<\/p>\n\n\n\n Nadalje se navodi kako se opsada Sarajeva ne mo\u017ee porediti s opsadom Lenjingrada koja je dovela do smrti milion i po vojnika i civila usljed gladi i bombardovanja, kao ni s opsadom Sevastopolja.<\/p>\n\n\n\n U ha\u0161kim dokumentima, pogotovo u presudi biv\u0161em predsjedniku RS-a Radovanu Karad\u017ei\u0107u koji je na do\u017eivotni zatvor osu\u0111en zbog terorisanja gra\u0111ana Sarajeva, genocida u Srebenici i zlo\u010dina u ostalim op\u0161tinama, se navodi da: \u201cVije\u0107e zaklju\u010duje da je Sarajevsko-romanijski korpus (SRK) u su\u0161tini okru\u017eio Sarajevo i dr\u017eao ga pod opsadom, te da je grad, kao takav, bio pod blokadom\u201d, kao i da se \u201cVije\u0107e uvjerilo da je opsada ili okru\u017eivanje Sarajeva imala vi\u0161e ciljeva.\u201d<\/p>\n\n\n\n U presudi Karad\u017ei\u0107u Vije\u0107e nije prihvatilo iskaze vojnika i oficira SRK-a koji su izjavili da to nije bila opsada jer se tunel ispod aerodroma mogao koristiti za izlazak i jer je humanitarna pomo\u0107 u izvjesnoj mjeri ipak pristizala.<\/p>\n\n\n\n \u201c\u010cinjenica da je humanitarna pomo\u0107 morala da se \u0161alje u grad i da je UN-u za to bila potrebna dozvola bosanskih Srba jasno pokazuje da je grad bio u okru\u017eenju, pod opsadom, te da je SRK imao kontrolu nad stanjem stvari. Da SRK nije bio opkolio grad i zaustavio njegovo snabdijevanje, ne bi ni postojala potreba za tunelom, kao ni za humanitarnom pomo\u0107i\u201d, stoji u presudi Karad\u017ei\u0107u.<\/em><\/p>\n\n\n\n Odgovornost za granatiranje Markala<\/strong><\/p>\n\n\n\n U poglavlju koje se odnosi na stradanje Srba u Sarajevu je navedeno kako su mnogo kontroverzi izazivali “incidenti Markale 1” 5. februara 1994. i “Markale 2” 28. augusta 1995. i da su pripisani artiljerijskom granatiranju RS-a.<\/p>\n\n\n\n Tako se za granatu koja je 5. februara 1994. na pijaci Markale ubila 68 ljudi navodi kako je UNPROFOR zaklju\u010dio “da je svaka strana mogla ispaliti granatu”, te se poziva na obavje\u0161tajne stru\u010dnjake iz vi\u0161e zemalja koji su ustanovili da je to \u010din Armije BiH da se Srbi prika\u017eu u lo\u0161em svjetlu.<\/p>\n\n\n\n U pravosna\u017enoj ha\u0161koj presudi biv\u0161em komandantu SRK-a Stanislavu Gali\u0107u je konstatovano da je “minobaca\u010dka granata od 120 mm koja je 5. februara 1994. ispaljena na pijacu Markale i koja je ubila vi\u0161e od 60, a ranila vi\u0161e od 140 ljudi van razumne sumnje namjerno ispaljena s teritorije pod kontrolom SRK-a”.<\/p>\n\n\n\n “Ve\u0107ina smatra da tvrdnja kako bi snage ABiH ga\u0111ale, kao \u0161to bi to ovdje bio slu\u010daj, vlastite civile nije samo nerazumna nego i u suprotnosti s dokazanim pravno relevantnim \u010dinjenicama”, navodi se u istoj presudi Gali\u0107u, koji je zbog zlo\u010dina u Sarajevu osu\u0111en na do\u017eivotni zatvor, u kojoj za Markale 1994. jo\u0161 stoji: \u201cTaj incident predstavlja primjer granatiranja gdje su civili namjerno ciljani.\u201d<\/p>\n\n\n\n Za granatu koja je pala na Gradsku tr\u017enicu 28. augusta 1995. kada su poginule 43 osobe, me\u0111u kojima i troje djece, Komisija se ponovo poziva na strane obavje\u0161tajne podatke koji zaklju\u010duju da “granatiranje sarajevske tr\u017enice vjerovarno nije djelo VRS-a, ve\u0107 ABiH”.<\/p>\n\n\n\n U ha\u0161koj presudi komandantu SRK-a Dragomiru Milo\u0161evi\u0107u stoji da je \u201cPretresno vije\u0107e uvjereno da je minobaca\u010dka granata koja je pogodila ulicu u blizini tr\u017enice Markale ispaljena sa teritorije pod kontrolom SRK-a, te da su je ispalili pripadnici SRK-a 28. avgusta 1995.\u201d Milo\u0161evi\u0107 je u Haagu osu\u0111en na 29 godina zatvora. Milo\u0161evi\u0107 je oslobo\u0111en za granatiranje pijace Markale 28. augusta 1995. jer je utvr\u0111eno da je odsustvovao iz Sarajeva iz zdravstvenih razloga.<\/em><\/p>\n\n\n\n U postupku protiv Gali\u0107a saslu\u0161an je ukupno 171 svjedok. Optu\u017eba je saslu\u0161ala 120 svjedoka, a Odbrane 51. U istom postupku ulo\u017eeno je 1.268 dokaza \u2013 Optu\u017eba je ulo\u017eila 603, Odbrana 651, i 14 Sudsko vije\u0107e.<\/p>\n\n\n\n Tokom su\u0111enja Milo\u0161evi\u0107u saslu\u0161ano je 139 svjedoka. Optu\u017eba je saslu\u0161ala 84, Odbrana 53 svjedoka, a Pretresno vije\u0107e dva. U postupku protiv Milo\u0161evi\u0107a ulo\u017eeno je 1.411 dokaza, na osnovu kojih je Vije\u0107e donijelo zaklju\u010dak kako su snage SRK-a granatirale Markale u oba incidenta na ovom mjestu.<\/p>\n\n\n\n Zaklju\u010dci da je pijaca Markale granatirana sa polo\u017eaja VRS-a 1994. i 1995. godine potvr\u0111eni su i na postupku biv\u0161em vrhovnom komandantu VRS-a i prvom predsjedniku RS-a Radovanu Karad\u017ei\u0107u<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Poglavlje o stradanju Srba u Sarajevu zasnovano je na ne\u0161to vi\u0161e od 220 izvora.<\/p>\n\n\n\n Komisija zaklju\u010duje da su Srbi uvijek ka\u017enjavani krajnje strogo te samo treba uporediti broj optu\u017ebi i te\u017einu kazni protiv razli\u010ditih strana u sukobu da bi bili uvjereni u pristrasnost suda, zatim da su gotovo svi po\u010dinioci zlo\u010dina nad srpskim gra\u0111anima izbjegli pravdu uz aktivnu pomo\u0107 \u201cbo\u0161nja\u010dkih dr\u017eavnih institucija\u201d.<\/p>\n\n\n\n \u201cPo\u010dinioci ratnih zlo\u010dina, zlo\u010dina protiv \u010dovje\u010dnosti i genocidnih djela nad Srbima imali su koristi od izuzetne popustljivosti sudija te su \u010desto prolazili potpuno neka\u017enjeni, kako u su\u0111enjima pred Me\u0111unarodnim sudom, tako i u sudovima u BiH\u201d, stoji uz Izvje\u0161taju, gdje se dodaje kako mnogi osumnji\u010deni nisu optu\u017eeni, dok su neki oslobo\u0111eni nakon \u017ealbe ili su im kazne smanjene.<\/p>\n\n\n\n Zbog zlo\u010dina nad Srbima u Haagu osu\u0111en je Rasim Deli\u0107, komandant Glavnog \u0161taba ABiH na tri godine, dok je u predmetu \u201c\u010celebi\u0107i\u201d Hazim Deli\u0107 osu\u0111en na 18 godina, Esad Land\u017eo na 15, a Zdravko Muci\u0107 na devet godina, a u Sudu BiH, izme\u0111u ostalog, u toku su sudski postupci protiv trojice komandanata Armije BiH.<\/p>\n\n\n\n S obzirom da se Izvje\u0161taj odnosi na Sarajevo, Komisija se nije bavila \u010dinjenicama da postoje dvije pravosna\u017ene presude za silovanja na podru\u010dju Sarajeva, kao i presuda za zlo\u010dine u kasarni \u201cViktor Bubanj\u201d, da su u toku postupci za zlo\u010dine u \u201cSilosu\u201d i sarajevskom naselju Alipa\u0161ino Polje, kao i na podru\u010dju Trnova.<\/em><\/p>\n\n\n\n Navodi se i kako su brojne kriminalne bande i redovne jedinice Armije BiH po\u010dinile najmanje do oktobra 1993. zlo\u010dine koji uklju\u010duju hap\u0161enja, zato\u010denja u koncentracione logore, mu\u010denja, silovanja i ubistva, ali i da treba ista\u0107i \u201cda su srpske paravojne jedinice tako\u0111e po\u010dinile zlo\u010dine u op\u0161tinama Srpskog Sarajeva\u201d, te je spomenut samo Veselin Vlahovi\u0107 Batko<\/strong> kao \u201cjedan od najzloglasnijih po\u010dinilaca\u201d.<\/p>\n\n\n\n Vlahovi\u0107a je Sud BiH osudio na 42 godine zatvora za zlo\u010dine po\u010dinjene nad civilima 1992. na podru\u010dju sarajevskih naselja Grbavica, Vraca i Kova\u010di\u0107i zbog ubistva, silovanja, zlostavljanja, mu\u010denja, odvo\u0111enja u ropstvo i plja\u010dku nesrpskog stanovni\u0161tva, ali su u izvje\u0161taju zanemareni ostali koji su osu\u0111eni za zlo\u010dine na Grbavici, Vogo\u0161\u0107i, Had\u017ei\u0107ima i Ilija\u0161u<\/strong> i koji nisu bili \u010dlanovi paravojnih formacija, poput Jovana Tintora, biv\u0161eg predsjednika Kriznog \u0161taba op\u0161tine Vogo\u0161\u0107a osu\u0111enog na deset godina zatvora.<\/p>\n\n\n\n Sud BiH je zbog zlo\u010dina nad nesrpskim stanovni\u0161tvom na podru\u010dju Sarajeva osudio ukupno devet osoba na 122 godine zatvora. Najve\u0107e kazne zbog zlo\u010dina u naseljima Grbavica, Vraca i Kova\u010di\u0107i su izre\u010dene Vlahovi\u0107u koji je dobio 42 godine i Sa\u0161i Bari\u010daninu<\/strong> 18, dok je Zoran Dragi\u010devi\u0107<\/strong> dobio 11 godina. Branko Vla\u010do<\/strong> je za zlo\u010dine u Vogo\u0161\u0107i osu\u0111en na 13 godina, Tintor na deset, a Slavko Savi\u0107<\/strong> na osam. Rade Veselinovi\u0107<\/strong> je dobio sedam i po godina za zlo\u010dine u Had\u017ei\u0107ima, dok su Goran i Zoran Damjanovi\u0107<\/strong> osu\u0111eni na po \u0161est i po, odnosno \u0161est godina za zlo\u010din u sarajevskom naselju Bojnik. Ukupno pet osoba je oslobo\u0111eno optu\u017ebe me\u0111u kojima su bili visokopozicionirani politi\u010dari ili slu\u017ebenici policije poput Mom\u010dila Mandi\u0107a i Gorana Sari\u0107a<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Za zlo\u010dine nad Srbima u Sarajevu je osu\u0111eno \u0161est osoba na 24 i po godina zatvora, od koji su\u00a0najve\u0107e kazne zbog silovanja od po \u0161est godina izre\u010dene Zaimu Lali\u010di\u0107u, Samiru Ke\u0161meru i Mirsadu Menzilovi\u0107u<\/strong>, dok su\u00a0Ramiz Avdovi\u0107 i Vintila Iualian Nicolae<\/strong>\u00a0osu\u0111eni na tri i na dvije godine za zlo\u010din protiv civila u biv\u0161em vojnom zatvoru \u2013 kasarni \u201cViktor Bubanj\u201d, a D\u017eevad Sal\u010din na godinu i po za zlo\u010din na Igmanu.<\/p>\n\n\n\n Zbog zlo\u010dina nad Srbima u toku su postupci za zlo\u010dine u \u201cSilosu\u201d, sarajevskom naselju Alipa\u0161ino Polje, Velikom parku, \u010cemernom kod Ilija\u0161a i Trnovu, dok je sa druge strane u toku postupak protiv biv\u0161eg komandanta Vogo\u0161\u0107anske brigade VRS-a.<\/p>\n\n\n\n Komisija navodi kako su se tokom 1992. i 1993. godine \u201cizvr\u0161avale smrtonosne racije i napadale srpsko civilno stanovni\u0161tvo koje \u017eivi u blizini naselja Kazani<\/strong> (Bogu\u0161evac) na planini Trebevi\u0107, te da je na desetine tijela ba\u010deno u jarke te potom zapaljeno starim gumama ili prekriveno kre\u010dom\u201d.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107inu zlo\u010dina na Kazanima, prema Komisiji, po\u010dinili su pripadnici 10. brdske brigade ABiH kojom je komandovao\u00a0Mu\u0161an Topalovi\u0107 Caco<\/strong>, dok se kao oni koji su bili umije\u0161ani u ove masakre navode pripadnici jedinice\u00a0Ramiza Delali\u0107a<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Za ubistva na Kazanima u toku rata osu\u0111en je ve\u0107i broj pripadnika Desete brdske brigade, pa je tako Vi\u0161i sud u Sarajevu zbog ubistva na Kazanima na po \u0161est godina zatvora osudio Ziju Kubata, Esada Tucakovi\u0107a, Refika \u010colaka i Mevludina Selaka, dok su za neprijavljivanje krivi\u010dnog djela i po\u010dinilaca na po deset mjeseci osu\u0111eni su Senad Hasi\u0107, Sabahudin \u017diga, Samir Seferovi\u0107, Omer Tend\u017eo, Esad Raoni\u0107, Samir Ljubovi\u0107, Senad Hara\u010di\u0107 i Armin Hod\u017ei\u0107.<\/em><\/p>\n\n\n\n Kasnije su u Vrhovnom sudu Federacije zbog ubistva osu\u0111eni Asif Aliba\u0161i\u0107 na osam godina i Suad Osmanovi\u0107 zbog pomaganja u ubistvu na deset godina zatvora, Sead Kadi\u0107 je oslobo\u0111en optu\u017ebe, dok je u toku postupak protiv Samira Bejti\u0107a za ratni zlo\u010din na Kazanima.<\/p>\n\n\n\n Osim podataka o osu\u0111enim, Komisija se najvi\u0161e koristila medijskim izvje\u0161tajima iz rata, posebno magazina Dani, koji su obuhvatali pojedina svjedo\u010danstva i krivi\u010dne prijave, bez sudskih presuda.<\/p>\n\n\n\n Ta\u010dan broj ubijenih i ba\u010denih u jamu na Kazanima do danas nije utvr\u0111en.<\/p>\n\n\n\n Komisija navodi da se u decembru 1993. dogodila prva ekshumacija u masovnoj grobnici “Kazani” i da su otkriveni ljudski ostaci 29 osoba<\/strong>. Iz jame na Kazanima nakon rata su, u vi\u0161e ekshumacija, izva\u0111eni posmrtni ostaci 23 \u017ertve<\/strong>, od kojih je 15 identifikovano, a prema podacima Instituta za nestale osobe (INO) BiH, rije\u010d je o pet \u017ertava \u017eenskog spola i deset mu\u0161kog, starosti od 27 do 66 godina. Dvije \u017ertve su ukrajinske nacionalnosti, dvije hrvatske, jedna \u017ertva bo\u0161nja\u010dke nacionalnosti i deset \u017ertava srpske nacionalnosti<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Topalovi\u0107 je ubijen u akciji hap\u0161enja 1993. godine.<\/p>\n\n\n\n Komisija u zaklju\u010dcima navodi da je prijavljeno oko 800 nestalih Srba u ovom gradu<\/strong> i da ih do danas jo\u0161 260 nije prona\u0111eno.<\/p>\n\n\n\n Prema podacima Me\u0111unarodnog instituta za nestale osobe (ICMP) iz 2014. godine, prona\u0111eno je i identificirano 1.599 od 2.299 prijavljenih nestalih osoba iz sarajevske regije, dok se jo\u0161 traga za 700 nestalih osoba svih nacionalnosti \u2013 uglavnom iz Sarajeva<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Komisija u dijelu Izvje\u0161taja koji se odnosi na stradanje Srba u Sarajevu obra\u0111uje oblast \u201czatvori i zatvorski kampovi ARBiH u Sarajevu\u201d u kojem se navodi da \u201cprivatni zatvori koje su vodile hrvatske i muslimanske paravojne formacije, nicali su u Sarajevu neposredno nakon po\u010detka rata, kao gljive\u201d.<\/p>\n\n\n\n Mnogi Srbi su, kako se navodi u Izvje\u0161taju, bili zatvoreni u Centralnom zatvoru i kasarni \u201cViktor Bubanj\u201d te je u tom dijelu citiran dio saop\u0161tenja Tu\u017eila\u0161tva BiH koji se odnosi na \u201coptu\u017enicu protiv tri osobe\u201d da je izme\u0111u maja i novembra 1992. bilo zatvoreno vi\u0161e od 200 civila kojima nije bio saop\u0161ten razlog pritvora i da su mu\u010deni, \u0161to je prouzrokovalo smrt 18 zatvorenika.<\/p>\n\n\n\n Tu\u017eila\u0161tvo je optu\u017enicu koju Komisija spominje podiglo protiv Besima Muderizovi\u0107a, komandira vojnog zatvora u kasarni \u201cViktor Bubanj\u201c, te komandira obezbje\u0111enja Ramiza Avdovi\u0107a i kuhara Vintila Iuliana Nicolae. Muderizovi\u0107 je tokom postupka preminuo, dok su Avdovi\u0107 i Nicolae osu\u0111eni na tri i dvije godine zatvora zbog ne\u010dovje\u010dnog postupanja prema civilima srpske nacionalnosti.<\/p>\n\n\n\n Izvje\u0161taj navodi podatke Komisije SRJ-a za prikupljanje informacija o zlo\u010dinima protiv \u010dovje\u010dnosti da se 64 srpska logora\u0161a iz \u201cViktor Bubnja\u201d jo\u0161 uvijek vode kao nestali.<\/p>\n\n\n\n Nadalje se navodi kako su pored \u201cViktor Bubnja\u201d i Centralnog zatvora u Sarajevu postojali i brojni privatni zatvori, a da su najzloglasniji pod kontrolom Armije BiH bili zatvori pored Medicinskog fakulteta u blizini stadiona Ko\u0161evo, zatvor u Klini\u010dkom centru Ko\u0161evo, potom zatvori na podru\u010dju naselja Alipa\u0161ino Polje, Otoka i \u010cengi\u0107 Vila, Dobrinja, Hrasnica i \u201cSilos\u201d \u2013 za koji Komisija navodi da je radio tokom cijelog rata i da se “prema srpskim izvorima” zatvorska populacija u ovom logoru popela na oko 550 mu\u0161karaca i \u017eena.<\/p>\n\n\n\n U Sudu BiH je u toku postupak protiv sedam osoba, izme\u0111u ostalog i zbog zlo\u010dina u \u201cSilosu\u201d nakon ukidanja prvostepene presude u kojoj je Sudsko vije\u0107e utvrdilo da je u \u201cSilosu\u201d bilo proizvoljno uhap\u0161eno i dr\u017eano oko 500 osoba srpske nacionalnosti, me\u0111u kojima su se nalazile malodobne osobe, \u017eene i starci.<\/em><\/p>\n\n\n\n Ponovo se zatim u Izvje\u0161taju navode podaci Komisije SRJ-a sa 52 lokacije logora i zato\u010deni\u010dkih objekata pod kontrolom ABiH u sarajevskim op\u0161tinama, kao i da je Republi\u010dki centar za istra\u017eivanje ratnih zlo\u010dina pripremio spisak sa 211 takvih lokacija koje su pobrojane u Izvje\u0161taju uz obrazlo\u017eenje da je ve\u0107ina policijskih i vojnih formacija logore, mjesta zato\u010denja, zatvore i pritvore imala u svojim \u0161tabovima.<\/p>\n\n\n\n Komisija spominje i logor u \u010celebi\u0107ima kod Konjica koji nije bio na podru\u010dju Sarajeva, ali za koji postoji ha\u0161ka presuda<\/strong>, te navodi da su ve\u0107ina zatvorenika bili civili koje je ABiH zarobila tokom napada na Bradinu i Donje Selo te okolnih oblasti.<\/p>\n\n\n\n U BiH ne postoji precizna evidencija logora i mjesta zato\u010denja u vezi sa ratom izme\u0111u ostalog i zbog neusvajanja dr\u017eavnog zakona o \u017ertvama torture, koji bi utvrdio i broj ovih lokacija i biv\u0161ih logora\u0161a. Ovaj zakon, koji bi \u017ertvama omogu\u0107io finansijsku pomo\u0107, rehabilitaciju i druge beneficije, svoj prvi nacrt imao je 2006. godine.<\/p>\n\n\n\n Drugi nacrt je uslijedio 2011, a tre\u0107i 2017. godine. Nijednom nije usvojen u Parlamentarnoj skup\u0161tini BiH zbog nedostatka glasova poslanika iz RS-a, koji su glasali protiv<\/strong> zakona.<\/p>\n\n\n\n Jo\u0161 jedna \u010dinjenica koju \u010dlanovi Komisije stavljaju u kontekst stradanja Srba u Sarajevu je Odred El-Mud\u017eahidin, iako se u zaklju\u010dcima Izvje\u0161taja navodi da je formiranje ovog odreda kao slu\u017ebene jedinice bilo pri Sedmoj muslimanskoj brigadi Tre\u0107eg korpusa Armije BiH \u010dije je sjedi\u0161te bilo u Zenici.<\/p>\n\n\n\n Izvje\u0161taj navodi da su jedinicu sa\u010dinjavali strani teroristi\u010dki borci iz cijelog svijeta, a njihov modus operandi, metode \u0161irenja propagande i veze sa me\u0111unarodnim teroristi\u010dkim organizacijama \u201cotkrivaju karakter i prirodu gra\u0111anskog rata u BiH sa stanovi\u0161tva Muslimanske politi\u010dke i vjerske elite u BiH\u201d.<\/p>\n\n\n\n Ali Izvje\u0161taj ne navodi na koji na\u010din su pripadnici ove jedinice uticali na doga\u0111aje u Sarajevu ili stradanje Srba u ovom gradu.<\/p>\n\n\n\n U ha\u0161kim dokumentima se navodi da je Odred El-Mud\u017eahidin formiran u augustu 1993. godine.<\/p>\n\n\n\n \u201cPretresno vije\u0107e se uvjerilo van razumne sumnje da je Odred \u201cEl-Mud\u017eahidin\u201d od trenutka kada je formiran u avgustu 1993. pa do trenutka kada je raspu\u0161ten u decembru 1995. godine bio jedinica koja je bila de jure pot\u010dinjena 3. korpusu ABiH ili nekoj od jedinica koje su, opet, bile pot\u010dinjene 3. korpusu ABiH\u201d, navodi se u presudi Rasimu Deli\u0107u. Biv\u0161i komandant Glavnog \u0161taba ABiH je osu\u0111en na tri godine jer nije preduzeo nu\u017ene i razumne mjere da sprije\u010di ili kazni zlo\u010dine koje su po\u010dinili njegovi pot\u010dinjeni u Livadama i logoru \u201cKamenica\u201d u blizini Zavidovi\u0107a, u julu i augustu 1995. godine.<\/em><\/p>\n\n\n\n Deli\u0107 je preminuo za vrijeme boravka na privremenoj slobodi, a \u017dalbeno vije\u0107e je 29. juna 2010. okon\u010dalo \u017ealbeni postupak i odlu\u010dilo da je prvostepena presuda pravosna\u017ena, dok je u toku postupak protiv biv\u0161eg komandanta Tre\u0107eg korpusa ABiH Sakiba Mahmuljina koji je prvostepenom presudom osu\u0111en na deset godina jer nije sprije\u010dio ubistva i ne\u010dovje\u010dna postupanja pripadnika Odreda \u201cEl-Mud\u017eahidin\u201d na podru\u010dju Vozu\u0107e i Zavidovi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n Komsija iznosi stav da su radikalni islamski re\u017eim i teroristi\u010dki pokreti kao \u0161to su \u201cAl-Kaida\u201d i ISIL iskoristili gra\u0111anski rat u BiH kako bi slali mud\u017eahedine i kako bi obu\u010dili bo\u0161nja\u010dke mislioce da vode radikalne grupe u Sarajevu i \u0161irom BiH<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Prema enciklopediji \u201cBritannica\u201d ime ISIL prvi put se spominje 2013. godine kada su ga i Ujedinjene nacije rezolucijom proglasile teroristi\u010dkom organizacijom. Uprkos vezama sa \u201cAl-Kaidom\u201d i poveznicama preko \u010dlanova i vo\u0111a, ISIL kao organizacija nije formalno postojala tokom rata u BiH.<\/p>\n\n\n\n Predsjednik Komisije Israeli je gostuju\u0107i na Radio-televiziji Republike Srpske (RTRS) i predstavljaju\u0107i Izvje\u0161taj izjavio kako su \u201ctokom rata od 1992. do 1995. svakog dana stizali letovi iz Teherana u Sarajevo<\/strong>, mjestu gdje su Srbi najvi\u0161e stradali, (\u2026) \u2013 letovi su bili puni naoru\u017eanja i mud\u017eahedina neprijatelja Srba\u201d.<\/p>\n\n\n\n U Karad\u017ei\u0107evoj presudi se navodi da je 29. juna 1992. Sarajevski aerodrom u Butmiru, koji je do tada bio pod kontrolom Srba, predat UNPROFOR-u isklju\u010divo za njegove potrebe.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" BIRN Bosne i Hercegovine provjeravao je koliko se navodi Izvje\u0161taja o stradanju Srba u Sarajevu razlikuju od sudski utvr\u0111enih \u010dinjenica o najva\u017enijim doga\u0111ajima iz rata, te utvrdio da se niz stavova izre\u010denih u ovom dokumentu protivi zaklju\u010dcima donesenim u vi\u0161e presuda Ha\u0161kog tribunala. Dvije godine od po\u010detka rada, Komisija za istra\u017eivanje stradanja Srba u Sarajevu […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":27177,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[37],"tags":[1101,1100],"class_list":{"0":"post-27176","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-vijesti","8":"tag-birn","9":"tag-izvjestaj-o-stradanju-srba-u-sarajevu"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/27176","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=27176"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/27176\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27178,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/27176\/revisions\/27178"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/27177"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=27176"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=27176"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=27176"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}Blokada ili opsada Sarajeva?<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Srbi (ni)su jedini osu\u0111eni<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Cacina odgovornost za ubistva na Kazanima<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Zatvori nicali \u201ckao gljive\u201d<\/strong><\/h3>\n\n\n\n
Uloga Odreda “El-Mud\u017eahidin”<\/strong><\/h3>\n\n\n\n