{"id":268,"date":"2019-01-30T21:56:36","date_gmt":"2019-01-30T21:56:36","guid":{"rendered":"https:\/\/wh449638.ispot.cc\/?p=268"},"modified":"2024-01-15T21:50:22","modified_gmt":"2024-01-15T20:50:22","slug":"radnja-romana-ezan-ivane-sojat-vezana-je-za-jablanicu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/radnja-romana-ezan-ivane-sojat-vezana-je-za-jablanicu\/","title":{"rendered":"Radnja romana \u201cEzan\u201d Ivane \u0160ojat vezana je za Jablanicu"},"content":{"rendered":"\n<h3 class=\"wp-block-heading\">Ivana \u0160ojat: Neki su me napadali zbog preblagog prikaza \u2018danka u krvi\u2019<\/h3>\n\n\n\n<p>Romanom Ezan&nbsp;Ivana \u0160ojat vratila se u Srednji vijek, u 16. stolje\u0107e i vrijeme Sultana Sulejmana Zakonodavca.<\/p>\n\n\n\n<p>Ivana \u0160ojat je nagra\u0111ivana hrvatska knji\u017eevnica ro\u0111ena 26. februara 1971. godine u Osijeku. Autorica je eseja, poezije, kratkih pri\u010da, novela i romana, od kojih je roman&nbsp;<em>Unterstadt<\/em>&nbsp;nagra\u0111ivan vi\u0161e puta na knji\u017eevnim manifestacijama. Prevodi knji\u017eevna djela sa francuskog i engleskog jezika. Odlikovana je za promovisanje hrvatske kulture u zemlji i inozemstvu.<\/p>\n\n\n\n<p>Romanom&nbsp;<em>Ezan<\/em>&nbsp;Ivana \u0160ojat vratila se u Srednji vijek, u 16. stolje\u0107e i vrijeme Sultana Sulejmana Zakonodavca, kada Osmansko Carstvo do\u017eivljava svoj kulturolo\u0161ki i teritorijalni vrhunac. Glavni lik romana je Ibrahim, odnosno Luka iz hercegova\u010dkog mjesta Ostro\u017eac kod Jablanice koji se na kraju svog \u017eivota ispovijeda sinu, gledaju\u0107i u pro\u0161lost i svoj minuli \u017eivot. Ibrahim je neko\u0107 bio Luka, dje\u010dak predan Osmanlijama u dev\u0161irmu, odnosno \u201edanak u krvi\u201c.<\/p>\n\n\n\n<p>Spisateljica \u0160ojat se prije nekoliko godina na slavonskoj ravnici izme\u0111u Erduta i Aljma\u0161a, susrela sa grobljem iz osmanskog perioda gdje je prona\u0161la kost koja je za nju bila inspiracija za putovanje u pro\u0161lost \u0161to je rezultiralo pisanjem romana Ezan.<\/p>\n\n\n\n<p>Sa Ivanom \u0160ojat razgovaramo o njenom romanu, o mitovima na Balkanu, o druga\u010dijoj percepcije Osmanskog perioda, o identitetima\u2026<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>Pisanje historijskih romana je vrlo zahtjevna forma, a to je dodatno izra\u017eeno na Balkanu gdje imamo razli\u010dite percepcije bli\u017ee i dalje pro\u0161losti. Sa druge strane, ako ne poznajemo pro\u0161lost ne mo\u017eemo pravilno razumjeti sada\u0161njost i budu\u0107nost. Kako na\u0107i sredinu izme\u0111u mitologije i realnog shvatanja pro\u0161losti?<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Balkan je nastanjen mitologijama kao obrambenim mehanizmima. No, ne pati samo on od te boljke \u2013 tradicije svih nacionalnih i vjerskih zajednica nastanjene su \u201espasiteljima\u201c i junacima. To je valjda proku\u0161ani recept protiv sramote i slabosti i nekako je ljudski razumljivo. No, na povijesnoj je razini pogubno, budu\u0107i da mitologiziranjem stvaramo kolektivne \u201enarode-\u010dudovi\u0161ta\u201c, \u201ekrivce za sve\u201c. Oduvijek se u\u017easavam kategorije \u201ekolektivne odgovornosti\u201c, zato sam valjda i opsjednuta povije\u0161\u0107u, kopanjem za istinom, \u0161to je te\u017eak i mukotrpan posao koji me \u010desto izla\u017ee problemima, optu\u017ebama da sam nekog ili ne\u0161to izdala. Onima koji me optu\u017euju uvijek poru\u010dujem da nema \u0161ume bez trulih stabala. Ba\u0161 kao \u0161to nam i jedna trula jabuka ne poru\u010duje da je jabuka kao takva uvijek trulo vo\u0107e. Valja na\u0107i mjeru i dr\u017eati je se, biti iskren i po\u0161ten. \u010cak i ako boli.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>Va\u0161 lik Luka \/ Ibrahim u knjizi&nbsp;<em>Ezan<\/em>&nbsp;prolazi i kroz identitetsko propitivanje, \u017eivi kao, uvjetno re\u010deno, Drugi, govori kao Drugi, a u jednom dijelu svoje li\u010dnosti ostaje onaj koji je i bio, sa zemlje iz koje je izrastao. Da li je nu\u017eno da postoji sukob izme\u0111u tih identiteta ili se oni mogu mirno sa\u017eivjeti unutar jedne osobe (i jednog dru\u0161tva)?<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Uvijek smo ono \u0161to jesmo, a ono \u0161to jesmo postajemo u okru\u017eenju u kojem odrastamo. Dakako, uz genetske postavke koje dobivamo od oca i majke, od njihovih krvnih loza. Uvijek tako\u0111er biramo \u0161to \u0107emo biti. I u najneljudskijim situacijama je uvijek bilo ljudi, insana. Povijesni ud\u017ebenici pre\u010desto pogre\u0161no prikazuju te susrete civilizacija kao sudare u krvi, a zapravo je rije\u010d o pretakanju, me\u0111uodnosu. Orijent je na Zapad utjecao koliko i Zapad na Orijent. Dok bi jedan opadao, drugi bi se uspinjao. Ibrahim se kroz maglu sje\u0107a kr\u0161\u0107anskoga svijeta iz kojega je kao dje\u010dak Luka potekao, no on je musliman sasvim pro\u017eet islamskom kulturom. On \u017eeni kr\u0161\u0107anku kojoj dopu\u0161ta da se i dalje klanja pejgamberu Isau. Time sam htjela naglasiti sno\u0161ljivost Osmanskoga carstva prema drugim narodima Knjige. To mi je bilo va\u017eno.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>Kakva je percepcija teme romana u dru\u0161tvu u kojem se kre\u0107ete? Dominira li \u010du\u0111enje zbog odabira teme i konteksta romana ili radoznalost zbog ne\u010deg druga\u010dijeg?<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>\u010cu\u0111enja ima, ali ne onoliko koliko sam mislila da \u0107e biti. Prijatelji \u0161to ih imam u samom vrhu Katoli\u010dke crkve \u010dak su mi rekli kako im je iznimno drago da netko kona\u010dno objektivno progovara o islamu. Bilo je, dodu\u0161e, i optu\u017ebi, ali malo, iznimno malo. Svakom iole razumnom dovoljno je pro\u010ditati&nbsp;<em>Ezan<\/em>&nbsp;da shvati kako on poziva na razumijevanje, na istinu i pravdu, na \u010dovje\u010dnost.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>Posebnu dimenziju romanu daju sna\u017eni, mudri i utjecajni likovi \u017eena. \u010cime ste se vodili pri formiranju takvih likova?<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Islam u svojoj tradiciji nosi veliko po\u0161tovanje prema \u017eenama koje se\u017ee jo\u0161 u vrijeme Poslanika Muhammeda \u010diji je odnos prema \u017eenama na mene ostavio sna\u017ean dojam. \u010casna Hatid\u017ea i Safija zato su nose\u0107i stupovi cijele konstrukcije romana. One su Ibrahimu duhovne majke. One ga u\u010de mudrosti i nje\u017enosti, mudrosti koja je zapravo nje\u017ena, budu\u0107i da u sebi sadr\u017ei po\u0161tovanje prema svemu i svakome, \u017eelju za u\u010denjem i upoznavanjem. Jer: upoznavanjem svijeta oko sebe spoznajemo Onog koji je sve rije\u010dju stvorio. Mr\u017enjom i nerazumijevanjem ru\u0161imo stvoreno.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>Roman govori o podru\u010djima koji su danas dijelovi razli\u010ditih dr\u017eava. Da li imate \u017eelju ili plan da se ovaj roman pojavi i na tim tr\u017ei\u0161tima, ponajprije u Turskoj i koja je motivacija za to? \u0160to bi roman, sli\u010dno ili razli\u010dito (u odnosu na \u010ditatelja iz regije) ponudio turskom \u010ditatelju?<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Mislim da je va\u017eno doznati mi\u0161ljenje \u201evanjskih promatra\u010da\u201c o onom u \u010demu \u017eivimo. Tursku sam upoznavala pi\u0161u\u0107i roman, pi\u0161u\u0107i roman sam se u nju zaljubila. Zapravo: ljubavlju sam slikala sva podru\u010dja kroz koja moj Ibrahim hodi na svojim atima Dozu i Tirisu. Od Manise, preko Edirne, Ohrida, Blagaja, Olova, Durmitora. Velika bi mi radost bila kad bi&nbsp;<em>Ezan<\/em>&nbsp;premostio jezi\u010dne jazove i do\u0161ao do \u010ditatelja na tim podru\u010djima. Onako kako i sama volim \u010ditati pisce drugih nacionalnih knji\u017eevnosti kad pi\u0161u o svojim vi\u0111enjima Hrvatske. To otvara o\u010di.<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li><strong>Historiju ju\u017enoslavenskih naroda u najve\u0107em dijelu na\u017ealost defini\u0161u mitovi koji su naj\u010de\u0161\u0107e vezani za Osmanlijski period. Tema oko koje ima najvi\u0161e rasprava je dev\u0161irma, odnosno \u201edanak u krvi\u201c. Vi ste u svom romanu dali drugu percepciju ove prakse. Da li danas kroz masovna iseljavanja i \u201eodljev mozgova\u201c svjedo\u010dimo \u201esavremenoj devi\u0161irmi\u201c?<\/strong><\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Da, neki su me napadali zbog \u201epreblagog prikaza\u201c dev\u0161irme, budu\u0107i da su svi prije mene taj danak prikazivali vrlo mu\u010dno, kao \u010dupanje uplakane djece iz naru\u010dja uplakanih majki, \u0161to je samo poja\u010davalo taj prikaz Osmanlija kao \u201estra\u0161nih bezdu\u0161nih du\u0161mana\u201c. A nije ba\u0161 bilo tako. Osobito ne sredinom 16. stolje\u0107a, kad za mnoge odlazak sina u dev\u0161irme zna\u010di nadu da \u0107e mo\u017eda (ako je pametan i talentiran) uspjeti u \u017eivotu, \u010dak postati mo\u0107an. Poput Rustem-pa\u0161e Opukovi\u0107a ili Mehmed pa\u0161e Sokolovi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>\u010cini mi se kako zapadna Europa tim monstruoznim prikazima dev\u0161irme zapravo poku\u0161ava sa sebe oprati neke stra\u0161ne grijehe poput prava prve bra\u010dne no\u0107i, spaljivanja vje\u0161tica, pokr\u0161tavanja \u017didova i mnogih nepravdi \u0161to su ih kmetovi trpjeli od strane feudalaca. I ina\u010de ljudi lako uo\u010de tu\u0111e grijehe, a svoje slabo vide. Isto vrijedi i na vi\u0161oj, povijesnoj razini. To treba ispraviti.<\/p>\n\n\n\n<p><em>Al Jazeera<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ivana \u0160ojat: Neki su me napadali zbog preblagog prikaza \u2018danka u krvi\u2019 Romanom Ezan&nbsp;Ivana \u0160ojat vratila se u Srednji vijek, u 16. stolje\u0107e i vrijeme Sultana Sulejmana Zakonodavca. Ivana \u0160ojat je nagra\u0111ivana hrvatska knji\u017eevnica ro\u0111ena 26. februara 1971. godine u Osijeku. Autorica je eseja, poezije, kratkih pri\u010da, novela i romana, od kojih je roman&nbsp;Unterstadt&nbsp;nagra\u0111ivan vi\u0161e [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":269,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[49,46],"tags":[],"class_list":{"0":"post-268","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-knjizevni-kutak","8":"category-kultura"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/268","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=268"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/268\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":270,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/268\/revisions\/270"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/269"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=268"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=268"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=268"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}