Kako je nastao stereotip da su Njemci posebno efikasan narod? Ima li tu istine? I za\u0161to mit opstaje kad je sve vi\u0161e primera skandalozne neefikasnosti u Njema\u010dkoj, pita se Deutsche Welle (DW).<\/p>\n\n\n\n
Kad Kristina Retgers po\u010dne rad sa inostranim studentima i klijentima, \u010desto \u017eeli da probije led igrom asocijacija. Koje pojmove povezuju s Njema\u010dkom? I uvijek se \u010duje isto: efikasnost, zemlja koja \u0107e se, poput ma\u0161ine, uvijek probiti.<\/p>\n\n\n\n
Njema\u010dka efikasnost je stereotip koji nikako da nestane. Pogled u pro\u0161lost otkriva korjene tog mita o efikasnosti, ali i kako se razvijala i ta vrlina i percepcija o toj osobini Njemaca.<\/p>\n\n\n\n
Efikasnost bismo mogli da defini\u0161emo kao postizanje cilja s najmanje utro\u0161enih resursa i vremena. U tome Njema\u010dka u\u017eiva ugled ve\u0107 vijekovima, ali mit porijeklo vu\u010de iz dva izvora.<\/p>\n\n\n\n
Istori\u010dar D\u017eems Hovs, autor knjige \u201eNajkra\u0107a istorija Njema\u010dke\u201c, izvor tom mitu nalazi u Srednjem vijeku kad je podru\u010dje Porajnja postalo poznato po specijalizovanim proizvodima. \u201cTokom tog doba su bili slavni \u010dasovni\u010dari iz Majnca i kova\u010di oru\u017eja iz Zolingena\u201c, ka\u017ee on za DW.<\/p>\n\n\n\n
Pruska, kraljevstvo na istoku izuzetno strogih protestantskih tradicija, smatra se drugim izvorom tog mita. Nju je glas o efikasnosti bio zbog birokratije i vojske. To je uveliko zasluga Fridriha Velikog, a ujedinjenjem Njema\u010dke 1871. se ta praksa pro\u0161irila \u010ditavim carstvom. Pruske javne \u0161kole i profesionalna vojska bili su uzor i drugim dr\u017eavama zbog svoje tada moderne organizacije.<\/p>\n\n\n\n
Pruska dr\u017eava 19. vijeka je lansirala \u201ckatalog vrlina\u201c koje je o\u010dekivala od dr\u017eavnih i vojnih slu\u017ebenika. Tu se posebno isticala ta\u010dnost, \u0161tedljivost, osje\u0107aj du\u017enosti, savjesnost\u2026 Efikasnost se nije posebno navodila, ali se do nje dolazi ve\u0107 i zbrajanjem ostalih po\u017eeljnih osobina.<\/p>\n\n\n\n
To se smatralo pruskim vrlinama. Istori\u010dar Julijus \u0160opes isti\u010de ka\u017ee da je potrajalo dok se te vrline nijesu pro\u0161irile me\u0111u ostatkom stanovni\u0161tva. \u201cTa rasprava o pruskim vrlinama je do\u0161la tek kasnije, krajem 19. stolje\u0107a kad se o tome po\u010delo uop\u0161te govoriti\u201c, rekao je \u0160opes za Doj\u010dlandfunk.<\/p>\n\n\n\n
Neka podru\u010dja Njema\u010dke poput Porajnja kao da su postala pruska ve\u0107 ranije, mirovnim sporazumom nakon Napoleonskih ratova. Jo\u0161 tada su posjetioci isticali i bogatstvo i efikasnost tih krajeva. U putopisima zadivljeno pi\u0161u da sve funkcioni\u0161e. \u201c\u017deljeznica \u2013 to je klasik \u2013 saobra\u0107a ta\u010dno na vrijeme, carinici su brzi, hoteli su \u010disti, voda te\u010de iz slavine\u201c, sa\u017eima Hovs u \u201cNajkra\u0107oj istoriji Njema\u010dke\u201c.<\/p>\n\n\n\n
U putopisima onog doba \u0107e se te\u0161ko igdje na\u0107i pohvala njema\u010dkoj kuhinji, ali i ka\u0161a, kupus i kobasice dobro zasite. Dakle i to je prije svega \u2013 u\u010dinkovito.<\/p>\n\n\n\n
Ta dva izvora ekonomskog kvaliteta i organizovane dr\u017eave odr\u017eala su mit o njema\u010dkoj efikasnosti sve do 20. vijeka. Raspadom carstva i te\u0161kom krizom dvadesetih se tek javila \u017eudnja za Ordnung \u2013 tipi\u010dno njema\u010dkim pojmom koji se tek nedovoljno mo\u017ee prevesti rije\u010dju \u201cred\u201c. Taj pojam sa\u017eima i \u017eelju za jasnim pravilima i nerazumijevanje za bilo kakve ludosti. Tako i magazin Time 1934. na naslovnicu stavlja tada\u0161njeg predsjednika Paula von Hindenburga uz rije\u010di Ordnung muss sein \u2013 \u201cmora da se zna red\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Taj i takav red \u2013 pogotovo tridesetih sa pojavom nacizma, nipo\u0161to nije neka po\u017eeljna osobina i toga su svjesni i sami Njemci. Poznata je izjava iz 1982. tada\u0161njeg socijaldemokratskog politi\u010dara Oskara Lafontena i velikog protivnika svog strana\u010dkog kolege koji je tada bio kancelar Helmuta \u0160mita. Lafonten je rekao da je \u0160mit sa svojim smislom za du\u017enost, predvidljivo\u0161\u0107u, pouzdano\u0161\u0107u i dosljedno\u0161\u0107u \u2013 osoba \u201ckoja bi mogla upravljati i koncentracionim logorom\u201c.<\/p>\n\n\n\n
I istori\u010dar \u0160opes isti\u010de da su nacisti zapravo \u017eeljeli da nastave sa \u201cpruskim vrlinama\u201c, ali su se one pretvorile u nakaradnu karikaturu: \u201cSamopouzdanje se pretvorilo u aroganciju, urednost se pretvorila u besmislenu pedanteriju, a izvr\u0161avanje du\u017enosti se pretvorilo u puku ne\u010dovje\u010dnost\u201c, ka\u017ee istori\u010dar. Na kraju su upravo te pervertirane pruske vrline pomogle da se odr\u017eava totalitarna nacisti\u010dka dr\u017eava i sistem masovnog ubijanja.<\/p>\n\n\n\n
Frenklin Mikson, profesor ekonomije specijalizovan na organizaciju rada na ameri\u010dkom Univerzitetu Kolumbija, napisao je knjigu \u201cU\u017easna efikasnost: Preduzetni\u010dke birokrate i nacisti\u010dki Holokaust\u201c. On u knjizi tvrdi da temelj zlo\u010dina nije bilo tek pasivno \u201cslije\u0111enje naredbi\u201c nego se birokratski mehanizam trudio da na\u0111e \u0161to efikasniji na\u010din da se zlo\u010din vr\u0161i.<\/p>\n\n\n\n
To je isto tako tipi\u010dno njema\u010dko na\u010delo iz doba nacizma Dem F\u00fchrer entgegenarbeiten \u2013 \u201ciza\u0107i u susret \u017eeljama firera\u201d, \u010dak i ako ne postoje jasne i nedvosmislene naredbe. Nacisti su time dobili \u201cmobilizaciju svih napora birokratije i efikasnost koja je prema\u0161ivala njihov opis radnog mjesta\u201c, pi\u0161e Mikson.<\/p>\n\n\n\n
Nakon Drugog svjetskog rata i po\u010dinjenih zlo\u010dina, jedva da je jo\u0161 iko vidio ne\u0161to pozitivno u Njemcima, narodu za kojeg se \u010dini da je sposoban \u201cza nevjerovatnu ne\u010dovje\u010dnost\u201c, ka\u017ee Hovs. Ipak, kad je od pedesetih krenula ekonomija i njema\u010dki Wirtschaftswunder, opet se vratilo divljenje za njema\u010dku industriju i robu koju proizvodi.<\/p>\n\n\n\n
To je opet podstaklo mit o njema\u010dkoj efikasnosti, iako su u sjenu pali mnogi drugi faktor tog privrednog uspona kao \u0161to su napor da se smanji dr\u017eavni dug, nov\u010dana reforma ili jeftina radna snaga iz inostranstva.<\/p>\n\n\n\n
I nakon \u0161to su pre\u017eivjeli ekonomski preokret nakon ujedinjenja, Njema\u010dka se i dalje cijeni zbog njihovih proizvoda visokog kvaliteta i efikasnosti. \u010cini se da ona i dalje te\u017ei efikasnosti, bilo to u industriji, vladi, na blagajni samoposluge ili \u010dak u nastupu nacionalnog fudbalskog tima.<\/p>\n\n\n\n
Ali iako se efikasnost cijeni, ima na pretek dokaza kako nje ima sve manje. Minhen se pripremio za Olimpijske igre 1972. tako da je u samo par godina izgradio \u010ditavu mre\u017eu podzemne \u017eeljeznice i obnovio prakti\u010dno \u010ditav grad. Sad se aerodrom Berlina gradi ve\u0107 s devet godina zaka\u0161njenja \u2013 i jo\u0161 se ne zna kad \u0107e biti gotov.<\/p>\n\n\n\n
U ovoj pandemiji, zdravstvene slu\u017ebe jo\u0161 zavise od papira, olovke i faks-ure\u0111aja, a postupak vakcinacije ili nabavka vakcina odvijaju se pu\u017eevim tempom.<\/p>\n\n\n\n
Andreas fon \u0160uman, savjetnik u dr\u017eavnoj agenciji za razvoj GIZ, pita se za\u0161to se mit o njema\u010dkoj efikasnosti dr\u017ei tako uporno. On je autor tri istra\u017eivanja o percepciji Njema\u010dke u svijetu i zaklju\u010duje da stereotipi naprosto dugo \u017eive: \u201cOni se mijenjaju veoma, veoma sporo\u201c, ka\u017ee on za DW.<\/p>\n\n\n\n
Kako obja\u0161njava, mit i stereotip \u0107e nestati samo ako ima sve manje primjera koji svjedo\u010de o tom mitu i ako prolazi sve vi\u0161e vremena izme\u0111u njih tako da ljudi vi\u0161e ne mogu da pove\u017eu zbivanje sa nekom predstavom. \u201cTo mo\u017ee oslabiti (stereotip) mnogo sna\u017enije nego ako \u010dujete za neki primjer koji je suprotan mitu u koji ste uvjereni.\u201c<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
\u201cNijemac? Kod njega se zna red. On je prije svega efikasan.\u201d Kako je nastao stereotip da su Njemci posebno efikasan narod? Ima li tu istine? I za\u0161to mit opstaje kad je sve vi\u0161e primera skandalozne neefikasnosti u Njema\u010dkoj, pita se Deutsche Welle (DW). Kad Kristina Retgers po\u010dne rad sa inostranim studentima i klijentima, \u010desto \u017eeli […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":26472,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[376,56],"tags":[598,142,597],"class_list":{"0":"post-26471","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-featured","8":"category-zanimljivosti","9":"tag-efikasnost","10":"tag-ekonomija","11":"tag-njemacka"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/26471","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=26471"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/26471\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26473,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/26471\/revisions\/26473"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/26472"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=26471"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=26471"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=26471"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}