![\"\"](\"https:\/\/tvsensor.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/20210405_140629.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\nPredominantno \u017eene \u010dine radnu snagu u industriji<\/h2>\n\n\n\n
Kada je rije\u010d o podacima koji govore o broju zaposlenih u BiH, mogu\u0107e je primijetiti kontinuirano ve\u0107u stopu zaposlenosti kod mu\u0161karaca, u odnosu na \u017eene. Tako podaci iz 2018. govore da je stopa zaposlenosti kod mu\u0161karaca iznosila 44,1 posto, dok je kod \u017eena bila daleko ni\u017ea, svega 25 posto. Ipak, industrija tekstila i obu\u0107e ima druga\u010dija pravila, te je u njoj predominantno zaposlena \u017eenska radna snaga. Procjene su da \u017eene \u010dine vi\u0161e od 75 posto radnika u industriji tekstila i obu\u0107e.<\/p>\n\n\n\n
Zvani\u010dni podaci Udru\u017eenja za tekstil, obu\u0107u i ko\u017eu BiH pokazuju da u sektoru tekstila posluje oko 100 kompanija koje zapo\u0161ljavaju 20.000 radnika, a podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da je u ovoj industrijskoj grani zaposleno izme\u0111u 35.000 i 40.000 radnika. Ipak, u nezvani\u010dnim podacima pretpostavlja se da je broj zaposlenih u ovoj industriji jo\u0161 ve\u0107i, zbog \u010dinjenice da postoji veliki broj radnika koji rade na crno, odnosno koji nisu prijavljeni.<\/p>\n\n\n\n
Na\u0161e istra\u017eivanje pokazalo je ipak, u strukturi zaposlenih u industriji tekstila i obu\u0107e, druge probleme, kao \u0161to je nepovoljna starosna struktura radne snage, koju uglavnom \u010dine radnici koji su svoj radni vijek zapo\u010deli prije vi\u0161e od 20 godina i sve manji broj mla\u0111ih radnika koji su kvalificirani i uop\u0161te \u017eeljni da rade u ovom sektoru.<\/p>\n\n\n\n
Podaci iz na\u0161eg terenskog istra\u017eivanja pokazali su da 79 posto od 50 ispitanih zaposlenika tekstilne i obu\u0107arske industrije jesu \u017eene, dok je 21 posto zaposlenih mu\u0161karaca, \u0161to potvr\u0111uje tezu o predominantno \u017eenskoj radnoj snazi. Najve\u0107i broj ispitanika je zastupljen u dvije dobne skupine, i to izme\u0111u 20 i 30 (42 posto), te 31 i 40 godina (37 posto) starosti. Prema nivou obrazovanja, \u010dak 99 posto ispitanika je izjavilo da ima srednju stru\u010dnu spremu, \u0161to uklju\u010duje i KV radnike.<\/p>\n\n\n\n
Iako su druge grane privrede u BiH itekako o\u0161te\u0107ene, pandemija koronavirusa (COVID-19) ipak nije znatno na\u0161tetila broju zaposlenika u tekstilnoj i obu\u0107arskoj industriji zaklju\u010dno sa pro\u0161lom godinom. Kada je rije\u010d o proizvodnji, zabilje\u017een je zna\u010dajan pad u obimu vanjskotrgovinske razmjene za period januar \u2013 maj 2020. godine, no ipak pad je ubla\u017een tokom ljetnih mjeseci i obim proizvodnje je postepeno stabiliziran, da bi ponovo do\u017eivio pad tokom augusta protekle godine. Ipak to, s druge strane, nije pretjerano utjecalo na broj zaposlenih u industriji, pa tako podaci Federalnog zavoda za statistiku, recimo, govore da nije bilo masovnog otpu\u0161tanja radnika tokom period karantena i prvog vala pandemije.<\/p>\n\n\n\n
Cijela industrija jeste stagnirala, pla\u0107e su smanjene, nije bilo novih zapo\u0161ljavanja, ali ipak ve\u0107ina radnika ostala je na svojim mjestima, a kao osnovni razlog navodi se prestrukturiranje proizvodnje tokom pandemije i prebacivanje na proizvodnju za\u0161titne odje\u0107e, obu\u0107e i opreme u doba koronavirusa.<\/p>\n\n\n\n
Ipak, treba napomenuti da je rije\u010d o nekompletnim podacima i da je rije\u010d o podacima koji uklju\u010duju i januar i februar 2020. godine, mjesece u kojima je cijela industrija normalno funkcionirala, \u0161to nas dovodi do pretpostavke da je pad u ovoj industriji daleko ve\u0107i nego \u0161to se to jo\u0161 uvijek mo\u017ee definitivno zaklju\u010diti.<\/p>\n\n\n\n Radno zakonodavstvo u posljednjih nekoliko godina u oba bh. entiteta je izmijenjeno, a na sve promjene predstavnici sindikalnih organizacija i radnika upu\u0107ivali su zamjerke i primjedbe, ali naj\u010de\u0161\u0107e bez mnogo uspjeha. Iako su radnici u Sarajevu i Banjoj Luci protestirali protiv ovakvih zakona, oni su usvojeni i donijeli su, prema mi\u0161ljenju radnika i sindikata, mno\u0161tvo \u0161tetnih odredbi po radnike.<\/p>\n\n\n\n Recimo, novim Zakonom o radu u FBiH trajanje ugovora na odre\u0111eno vrijeme sa 24 mjeseca produ\u017eeno je na tri godine, a Zakon o radu RS-a predvi\u0111a da takav ugovor mo\u017ee trajati 24 mjeseca, uz odre\u0111en iznimke. Takve promjene u FBiH pogoduju poslodavcima koji su skloni zloupotrebama, no ipak napravljen je i pomak, pa je usvojena odredba prema kojoj ugovor na odre\u0111eno, ukoliko ne do\u0111e do prekida od 60 dana tokom tri godine, automatski postaje ugovor o radu na neodre\u0111eno vrijeme. Ranije je taj period iznosio 15 dana, \u0161to je pogodovalo poslodavcima koji su, prave\u0107i 15-dnevne pauze u radu odre\u0111enih radnika, \u017eeljeli izbje\u0107i ugovore na neodre\u0111eno.<\/p>\n\n\n\n Kada je rije\u010d o broju radnih sati, u oba entiteta predvi\u0111eno je da puno radno vrijeme iznosi 40 radnih sati tokom jedne sedmice. Zakoni predvi\u0111aju da se takvo radno vrijeme, posebice kod poslodavaca koji organiziraju rad u smjenama, mo\u017ee rasporediti tokom pet ili \u0161est dana u sedmici. Jedinu iznimku predstavljaju odredbe zakona u FBiH usvojene u julu 2020. godine, koje predvi\u0111aju da tokom prirodne ili druge nesre\u0107e, te vanrednog stanja, mo\u017ee do\u0107i do preraspodjele posla, tako da tokom jednog perioda traje du\u017ee, a tokom drugog kra\u0107e, ali na na\u010din da radnik ne mo\u017ee raditi du\u017ee od 72 sata sedmi\u010dno, odnosno, ne du\u017ee od 12 sati dnevno, \u0161est dana u sedmici tokom vanrednog ili stanja nesre\u0107e.<\/p>\n\n\n\n Oba entiteta uredila su i oblast prekovremenog rada, pa tako radnici u RS-u ne bi smjeli prekovremeno raditi du\u017ee od deset sati sedmi\u010dno, dok je u FBiH broj prekovremenih sati jo\u0161 manji i iznosi do osam sati sedmi\u010dno. Postoje saznanja da radnici rade ve\u0107i broj sati prekovremeno, te da im taj rad nije adekvatno pla\u0107en, za \u0161to su odre\u0111ene i nov\u010dane kazne kod nadle\u017enih inspekcija, no vrlo je nejasno koliko se zaista takve kazne i primjenjuju na terenu.<\/p>\n\n\n\n Radno zakonodavstvo, tako\u0111er, ure\u0111uje i iznos najni\u017ee pla\u0107e, pa je tako u Republici Srpskoj taj iznos odre\u0111en na 520 KM za 2020. godinu, dok u Federaciji BiH nije poznat ta\u010dan iznos, nego taj iznos varira izme\u0111u 369 i 420 KM. Su\u0161tina je da nije fiksno odre\u0111ena najni\u017ea plata u FBiH, te se ona odre\u0111uje na osnovu najni\u017ee cijene rada iz kolektivnih ugovora i pravilnika o radu.<\/p>\n\n\n\n Svi podaci ipak upu\u0107uju da se radno zakonodavstvo u tekstilnoj i obu\u0107arskoj industriji jako malo ili nikako provodi u praksi.<\/p>\n\n\n\n Za radnike u ovoj industriji najva\u017eniji su granski kolektivni ugovori, oko kojih gotovo uvijek traju najve\u0107i pregovori izme\u0111u predstavnika poslodavaca i predstavnika sindikata. U njima je ure\u0111ena visina minimalne satnice, na\u010din organizacije rada, mogu\u0107nosti sindikalnog organiziranja radnika, kao i brojna druga prava radnika.<\/p>\n\n\n\n Posljednja u nizu od mnogih zakonskih rje\u0161enja koja bi trebala za\u0161tititi radnike u tekstilnoj i obu\u0107arskoj industriji svakako su zakoni usmjereni protiv svih oblika diskriminacije. Iako su principi zabrane diskriminacije uvr\u0161teni u ustave BiH i entiteta, zabrana diskriminacije u oblasti rada uvr\u0161tena je i u entitetske zakone o radu, kao i u zakon o radu Br\u010dko Distrikta.<\/p>\n\n\n\n Usvojene su i brojni antidiskriminacijski propisi, a uspostavljena su i resorna tijela \u010diji je cilj unapre\u0111enje polo\u017eaja \u017eena u javnoj sferi.<\/p>\n\n\n\n No, uz sve ranije navedene odredbe, zakonska rje\u0161enja, ugovore i druge mehanizme koji bi trebali za\u0161tititi radnike, u tekstilnoj i obu\u0107arskoj industriji situacija je daleko od povoljne za radnike. Naime, pla\u0107e u ovoj industriji su me\u0111u najni\u017eim u cijeloj dr\u017eavi, te gotovo 40.000 zaposlenih naj\u010de\u0161\u0107e prima minimalac, koji u Republici Srpskoj iznosi 520 KM, a u Federaciji BiH 406 KM. Ne\u0161to sretniji radnici u ovoj industriji imaju priliku zaraditi pla\u0107e koje rijetko prelaze iznos od 600 KM mjese\u010dno, \u0161to je daleko od prosje\u010dne neto pla\u0107e u BiH, koja je u decembru 2020. godine iznosila 988 KM (podaci Agencije za statistiku BiH).<\/p>\n\n\n\n Kada je rije\u010d o ukupnoj mjese\u010dnoj zaradi, pod \u010dime podrazumijevamo prekovremeni rad, bonuse i dodatke, tu je situacija neznatno bolja. Svaki \u010detvrti radnik je rekao da na kraju mjeseca zaradi izme\u0111u 700 i 750 KM, \u0161to zvu\u010di znatno bolje od gore spomenutog raspona izme\u0111u 400 i 520 KM. Prema podacima istra\u017eivanja, radnici za tih 700 KM moraju raditi minimalno dvije dodatne subote u mjesecu, a nije rijedak slu\u010daj i da rade sve subote u mjesecu. Takvi podaci zastra\u0161uju\u0107i su, ukoliko ih uporedimo sa dr\u017eavnim prosjekom, jer prosje\u010dna pla\u0107a u tekstilnoj i obu\u0107arskoj industriji ni\u017ea je za 50 posto od dr\u017eavnog prosjeka i pokriva tek izme\u0111u 17,3 i 23,5 posto potro\u0161a\u010dke korpe, u zavisnosti od entiteta.<\/p>\n\n\n\n Vi\u0161e od 80 posto ispitanih istaknulo je kako dobijaju platne liste, no \u010detvrtina od ukupnog broja ispitanika kazalo je kako su im platne liste i op\u0107enito obra\u010dun radnih sati poprili\u010dno konfuzni.<\/p>\n\n\n\n Posebna i jedna od najinteresantnijih tema u oblasti pla\u0107a za radnike jesu sigurno prekovremeni sati. Vi\u0161e od dvije tre\u0107ine ispitanika istaknulo je da smatraju kako su im prekovremeni sati adekvatno pla\u0107eni, te kako im se periodi\u010dno, zbog sezonskog karaktera posla, de\u0161ava da ne moraju raditi prekovremeno. \u010cetvrtina ispitanika je istaknula i kako postoje razdoblja kada idu ku\u0107i na prisilni godi\u0161nji odmor, zbog nedostatka posla, a isti broj ispitanih je izjavio da u takvi periodima budu poslani ku\u0107i bez plate ili bilo kakve najave.<\/p>\n\n\n\n Kada je rije\u010d o isplati naknade za prevoz do radnog mjesta, tu za ve\u0107inu radnika ne postoje veliki problemi i svega pet posto ispitanih se po\u017ealilo na neadekvatnu isplatu ili sam prevoz do posla organiziran od strane poslodavca. Prisutni su razli\u010diti modaliteti, od organizovanog prevoza, pla\u0107ene naknade, do kori\u0161tenja mjese\u010dne karte i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n Budu\u0107i da industrijom predominantno vladaju \u017eene, jedna od najva\u017enijih komponenti, kada je rije\u010d o pla\u0107ama, jeste pla\u0107anje porodiljnog. Skoro sve ispitane radnice odgovorile su da poslodavac redovno izmiruje svoje obaveze u takvim periodima.<\/p>\n\n\n\n I pored svih ovakvih uslova u industriji koji ba\u0161 i nisu zadovoljavaju\u0107i, kada je rije\u010d o pla\u0107ama i ostalim pravima zaposlenih, kod radnika iz tekstilne i obu\u0107arske industrije postoji velika bojazan od gubitka posla.<\/p>\n\n\n\n Prema na\u0161em istra\u017eivanju tek 3 posto ispitanih je bilo mla\u0111e od 20 godina, \u010dak 79 posto u prosjeku izme\u0111u 20 i 40 godina, a njih 18 posto je bilo u rasponu izme\u0111u 40 i 60 godina starosti. Dodatno, 92 posto ispitanika odgovorilo je potvrdno na pitanje da li imaju djecu, a 20 posto se izjasnilo i kao samohrani roditelj.<\/p>\n\n\n\n Kada je rije\u010d o pozicijama i poslovima na kojima su ispitanici anga\u017eirani podaci ukazuju da je 18 posto zaposleno na pakovanju, 16 posto na krojenju, 10 posto na monta\u017ei, 38 posto na \u0161ivenju, 7 posto na sje\u010denju, 6 posto na pripremi i 5 posto kao \u0161ef. Po pitanju rodne strukture, dominantno mu\u0161ki posao je monta\u017ea (95 posto ispitanih radnika), dok su \u017eene najvi\u0161e zaposlene na poslovima \u0161ivanja (90 posto), koji ujedno predstavljaju kategoriju sa najvi\u0161e zaposlenih osoba.<\/p>\n\n\n\n Najve\u0107i broj radnika, prema na\u0161em istra\u017eivanju, njih 44 posto ima sta\u017e kra\u0107i od pet godina, a narednu grupu prema brojnosti sa 36 posto ispitanika \u010dine radnici \u010diji sta\u017e iznosi izme\u0111u pet i deset godina. 19 posto ispitanika zaposleni su du\u017ee od deset godina, a tek jedan posto njih du\u017ee od 20 godina.<\/p>\n\n\n\n Ipak, pravo iznena\u0111enje predstavili su podaci prema kojima \u010dak 80 posto ispitanih ima potpisane ugovore na neodre\u0111eno, dok tek 20 posto ispitanika ima ugovore na odre\u0111eno vrijeme. Od ukupnog broja njih 16 posto je po dolasku u firmu odmah potpisalo ugovor na neodre\u0111eno vrijeme, a \u010dak 30 posto ispitanika je potpisalo devet ili vi\u0161e ugovora na odre\u0111eno vrijeme.<\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o pravima radnika na radnom mjestu, \u010dak 60 posto ispitanika istaknulo je da imaju pauzu od 30 minuta, dok se \u0161est posto njih \u201cpohvalilo\u201d pauzom koja traje \u010dak 50 minuta. Preostali su govorili o pauzama od 40 minuta, koje su razdijeljene na dva dijela.<\/p>\n\n\n\n Ipak, veliki broj ispitanika istaknuo je da tokom radnog vremena, van pauze, postoje brojna ograni\u010denja. Tek 15 posto ispitanika kazalo je da ne postoje nikakve zabrane, a mnogi su govorili o eksplicitnim zabranama odre\u0111enih radnji tokom radnog vremena: 20 posto istaknulo je zabranu pauze za cigaretu, 15 posto je istaknulo da nije preporu\u010dljivo vrlo \u010desto odlaziti u toalet, a devet posto ispitanika istaknulo je jasno zapisane zabrane kori\u0161tenja mobilnog telefona, hrane, pi\u0107a, kretanja, kao i postojanje kartica za odlazak u toalet.<\/p>\n\n\n\n Kada je rije\u010d o na\u010dinu rada i pla\u0107anja, manje od 40 posto ispitanih je istaknulo da ne rade na normu, a ostatak je istaknuo da rade na grupnu ili pojedina\u010dnu normu. Manje od 20 posto ispitanih pla\u0107eno je po komadu, dok preostala ve\u0107ina ima ugovorene zarade na mjese\u010dnom nivou, naj\u010de\u0161\u0107e kao plata po odra\u0111enim satima.<\/p>\n\n\n\n Vi\u0161e od 60 posto ispitanih istaknulo je kako nije imalo radnih subota ili prekovremenog rada tokom protekla tri mjeseca, a kao razlog naveli su koronavirus. Ne\u0161to vi\u0161e od 25 posto ispitanih istaknulo je da su radili prekovremeno 26 sati, a 20 posto da su radili svaku subotu. Na pitanje koliko su \u010desto radili nedjeljom u posljednja tri mjeseca svi ispitani su odgovorili negativno. Ipak, 30 posto je istaknulo kako im poslodavac ne ispla\u0107uje adekvatno prekovremeni rad, dok ve\u0107ina isti\u010de da su im prekovremeni sati adekvatno pla\u0107eni.<\/p>\n\n\n\n Ve\u0107ina ispitanika istaknula je kako je u godini ranije imalo pravo na 20 dana godi\u0161njeg odmora. No, tek 56 posto njih iskoristilo je te dane u potpunosti. Deset posto kazalo je da nije iskoristilo niti jedan dan godi\u0161njeg odmora, 21 posto da su iskoristili polovinu, a preostali da su polovinu dana koristili samostalno, a da je druga polovina predvi\u0111ena za kolektivni godi\u0161nji odmor.<\/p>\n\n\n\n Kada je rije\u010d o pla\u0107ama tokom godi\u0161njeg odmora, najve\u0107i broj ispitanika istaknuo je kako su dobijali redovne pla\u0107e, koje su bile umanjene za iznos toplog obroka.<\/p>\n\n\n\n Govore\u0107i o bolovanju, 71 posto zaposlenika istaknuo je da to pravo mogu koristiti bez problema, a 29 posto njih je istaknulo da postoje pote\u0161ko\u0107e, te da bolovanje mo\u017ee biti i jedan od razloga za otkaz.<\/p>\n\n\n\n Kada je rije\u010d o organizaciji radnika u fabrikama, ve\u0107ina ispitanika istaknula je da nema povjerenja u sindikalne organizacije, a \u010dak 73 posto je kazalo kako svoje eventualne probleme na poslu rje\u0161ava direktno sa \u0161efom. Tek dva posto ispitanih odlazi kod direktora direktno, sedam posto njih rje\u0161ava te probleme grupnom inicijativom, a 18 posto ne govori o problemima i smatra da je potrebno \u0161utjeti i trpiti sve uslove.<\/p>\n\n\n\n U prilog tome da se problemi u tekstilnoj i obu\u0107arskoj industriji te\u0161ko rje\u0161avaju govori i \u010dinjenica da 85 posto ispitanika ne zna da li sa ikada dogodio \u0161trajk ili obustava rada u njihovoj kompaniji. Ve\u0107ina ih tvrdi da takve inicijative za \u0161trajkove i bojkote kod radnika i ne postoje, zbog straha od otkaza, jer su prethodni bojkoti i \u0161trajkovi imali takve rezultate. Mali broj, tek 14 posto ispitanih naveli su ka\u0161njenje ili smanjenje pla\u0107a, uvo\u0111enje tre\u0107e smjene, nepla\u0107anje poreza i doprinosa kao razloge za organiziranje \u0161trajkova ili bojkota, a jedan posto \u010dini najekstremniji slu\u010daj fizi\u010dkog napada na zaposlenicu.<\/p>\n\n\n\n Razlog za to mo\u017eda je i u \u010dinjenici da tek pet posto ispitanih isti\u010de kako poznaje svoja, radni\u010dka prava u fabrici, ali i \u010dinjenici da vi\u0161e od 95 posto radnika nema povjerenje u inspekcijske organe ili instituciju Ombudsmana za radna prava, te ni ne poznaju slu\u010dajeve u kojima su problemi prijavljivani ovim instancama.<\/p>\n\n\n\n Svi navedeni podaci iz istra\u017eivanja, ukoliko ih sagledamo realno, pokazuju zna\u010dajan rast industrije u oblasti proizvodnje tekstila, odje\u0107e, obu\u0107e, ko\u017ee i sli\u010dnih proizvoda. To pokazuju podaci o prihodu i izvozu kompanija. Ipak, mnogo je pora\u017eavaju\u0107ih \u010dinjenica koje opisuju tekstilnu i obu\u0107arsku industriju, iz ugla radnika, posebice kada je rije\u010d o \u017eenama koje \u010dine ve\u0107inu zaposlenih u ovoj industriji.<\/p>\n\n\n\n Glavna od njih jesu premale pla\u0107e zaposlenih, koje su na nivou modernog ropstva, te \u010dinjenica da ve\u0107ina radnika koji imaju dugogodi\u0161nji sta\u017e u odre\u0111enim kompanijama primaju u prosjeku 600 KM mjese\u010dne pla\u0107e.<\/p>\n\n\n\n To je jedan od velikih razloga za\u0161to ovoj industriji nedostaje mlade, kvalificirane i dobro organizirane radne snage, koja u BiH trenutno odbija da radi veliki broj radnih sati za mizernu pla\u0107u. Za radnike koji se pak odlu\u010de ostati u tekstilnoj i obu\u0107arskoj industriji, strah od gubitka posla utje\u010de na to da ipak trpe sve one lo\u0161e strane svog radnog mjesta, kao \u0161to su prekovremeni sati, premala pla\u0107a, lo\u0161a organizacija rada, op\u0107e nepo\u0161tivanje radni\u010dkih prava, a u nekim slu\u010dajevima i nepo\u0161tivanje op\u0107enitih, ljudskih prava.<\/p>\n\n\n\n Takva situacija posebno je vidljiva u vrijeme pandemije koronavirusa, kada veliki broj radnika trpi dodatno uslo\u017enjavanje problema u svojih fabrikama kako bi zadr\u017eali bilo kakvo zaposlenje i primanja. S obzirom na to da najve\u0107i broj zaposlenih u ovoj grani industrije \u010dine \u017eene, koje nerijetko u na\u0161em dru\u0161tvu pre\u017eivljavaju brojne oblike diskriminacije, ta bojazan je dodatno poja\u010dana i one su spremne da trpe \u010desto i uslove koji grani\u010de sa nemogu\u0107im, kako bi ostale na radnim mjestima.<\/p>\n\n\n\n Istra\u017eivanje na terenu pokazuje da radnici pristaju na takve uslove zbog nepostojanja alternative, te da je pla\u0107a od 700 KM ideal ve\u0107ine njih. Utjehu vide u prekovremenim satima, zbog kojih zarade dodatnih 100 \u2013 200 KM mjese\u010dno, no to je daleko od idealnih primanja za bh. uvjete. Tako\u0111er, brojne zabrane, psihi\u010dki utjecaj na radnike i cjelokupna situacija dodatno odbija mlade ljude, a radnici isti\u010du kako takvi uslovi imaju stra\u0161an utjecaj na zdravlje i dobrobit zaposlenih u ovoj industriji, kao i na mogu\u0107nosti da planiraju porodi\u010dni i profesionalni \u017eivot dugoro\u010dno.<\/p>\n\n\n\n Dodatni problem predstavlja \u010dinjenica da vi\u0161e od 80 posto ispitanika isti\u010de kako imaju sta\u017e ne du\u017ei od deset godina, \u0161to govori o relativno kasnom uklju\u010divanju radnika u kategoriju formalno zaposlenih, odnosno o nepo\u0161tivanju radni\u010dkih prava i pove\u0107ava zabrinutost samih zaposlenih.<\/p>\n\n\n\n S obzirom na to da je ovo istra\u017eivanje obuhvatilo samo kategoriju formalno zaposlenih, te na pretpostavke da postoji i ogroman broj neformalno zaposlenih radnika u ovoj industriji, koji \u010desto rade i od ku\u0107e, pravo je pitanje kakve bi sve nepravilnosti otkrili podaci kada bi i oni bili uklju\u010deni u ovakvo ili sli\u010dno istra\u017eivanje.<\/p>\n\n\n\n Sveukupno, situacija u tekstilnoj i obu\u0107arskoj industriji BiH, posebice u vremenu izazova pandemije koronavirusa, govori samo u prilog kratkoro\u010dnog rasta i razvoja poslodavaca, dok zaposlenima, koje u najve\u0107em broju \u010dine \u017eene, mo\u017ee donijeti samo dodatne probleme i nepo\u0161tivanja prava, te \u010dinjenicu da strah od gubitka posla nikada ne\u0107e prestati.<\/p>\n\n\n\n Redakcija portala Visoko.co.ba provela je ovo istra\u017eivanje u periodu od tri mjeseca i na uzorku od 50 ispitanika, intervjuisanih radnica i radnika iz fabrika tekstilne i obu\u0107arske industrije u BiH.<\/em><\/p>\n\n\n\n tvsensor.com\/Visoko.co.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Opis industrijske grane Tekstilna i obu\u0107arska industrija, u kojoj je danas, prema podacima Vanjskotrgovinske komore, zaposleno gotovo 40.000 radnika, jedna je od najstarijih grana industrije u na\u0161oj dr\u017eavi. Tradicionalno, u BiH su \u010ditavi gradovi, kao \u0161to su Visoko, Grada\u010dac, Te\u0161anj ili Travnik, po\u010divali na industriji tekstila, ko\u017ee, obu\u0107e i gume, sve do perioda ratnih razaranja, […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":26217,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[376,37,38],"tags":[],"class_list":{"0":"post-26216","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-featured","8":"category-vijesti","9":"category-vijesti-iz-bih"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/26216","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=26216"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/26216\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26224,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/26216\/revisions\/26224"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/26217"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=26216"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=26216"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=26216"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/tvsensor.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/20210405_140618.png\")
<\/figure>\n\n\n\nRadno zakonodavstvo u tekstilnoj i obu\u0107arskoj industriji<\/h2>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/tvsensor.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/20210405_140602.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\nIndustrija ispunjena strahom od gubitka posla i mizernim pla\u0107ama<\/h1>\n\n\n\n
![\"\"](\"https:\/\/tvsensor.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/20210405_140549.png\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/tvsensor.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/20210405_140536.png\")
<\/figure>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/tvsensor.com\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/20210405_140520.jpg\")
<\/figure>\n\n\n\nZaklju\u010dak<\/h2>\n\n\n\n