Povreda na poslu kao poseban vid za\u0161tite radnika nije posebno regulisana odredbama Zakona o radu. To nikako nezna\u010di da radnik nema pravo da potra\u017euje naknadu \u0161tete za nastalu povredu na radu. Naknada \u0161tete je regulisana odredbom \u010dlana 93 Zakona o radu koja glasi:<\/p>\n\n\n\n
\u201e(1) Ako radnik pretrpi \u0161tetu na radu ili u vezi sa radom, poslodavac je du\u017ean radniku naknaditi \u0161tetu po op\u0107im propisima obligacionog prava.<\/p>\n\n\n\n
(2) Pravo na naknadu \u0161tete iz stava 1. ovog \u010dlana, odnosi se i na \u0161tetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.<\/p>\n\n\n\n
(3) Naknada pla\u0107e koju radnik ostvari zbog nezakonitog otkaza ne smatra se naknadom \u0161tete. na o radu koja glasi:\u201c<\/p>\n\n\n\n
Analiziraju\u0107i ovu odredbu jasno se zaklju\u010duje da radnik ima pravo na naknadu \u0161tete koju pretrpi u vezi sa radom, a savim sigurno povreda na radu je ta vrsta \u0161tete. Postavlja se dodatno pitanje: Koju vrstu \u0161tete radnik mo\u017ee potra\u017eivati? \u0160teta koju radnik mo\u017ee potra\u017eivati je materijalna i nematerijalna. Materijalna \u0161teta je \u0161teta tro\u0161kova lije\u010denja, razlika umanjenje pla\u0107e ako ju je imao tokom sprije\u010denosti da radi kao i drugi materijalni tro\u0161kovi koje je radnik imao tokom lije\u010denja kao napr. tro\u0161kovi prevoza i sl. Nematerijalna \u0161teta je \u0161teta koja nastane zbog du\u0161evnih bolova koji nastanu usljed fizi\u010dkog straha, fizi\u010dkih bolova ili naru\u017eenosti. U nematerijalnu \u0161tetu spada i stepen umanjenje \u017eivotne aktivnosti – kako je osiguravaju\u0107a dru\u0161tva oslovljavaju kao trajni invaliditet.<\/p>\n\n\n\n
Kao \u0161to smo rekli ovu vrstu \u0161tete je du\u017ean da nadoknadi poslodavac. U praksi je veoma malo slu\u010dajeva da radnik utu\u017ei poslodavca u privatnom sektoru, dok je u dr\u017eavnom sektoru to \u010de\u0161\u0107i slu\u010daj. Razlog toga je strah radnika od otkazivanja ugovora o radu od strane poslodavca. Kako su poslodavci svjesni rizika radnika od povrije\u0111ivanja veliki broj poslodavaca osigurava svoje radnike po osnovu kolektive police osiguranja. Ta osiguranja su relativno povoljna za poslodavce jer se pla\u0107aju u mjese\u010dnim premijama na dosta male nov\u010dane iznose. Osiguranja ne pokrivaju recimo nemetrijalne \u0161tete koji su naj\u010de\u0161\u0107i oblici \u0161teta. Ovim osiguranjima je pokriven trajni invaliditet koji koji je ograni\u010den sa dva faktora. Prvi faktor je procjena stepena invalidnosti. Stepen procjene invalidnosti procjenjuju vje\u0161taci koji u redovnim postupcima anga\u017euju osirguravaju\u0107a dru\u0161tva. Drugi faktor je visina osigurane sume. Recimo ako je stepen invalidnosti 2 % a visina osigurane sume 100 000, visina \u0161tet \u0107e biti 2000,00 KM. Ovo obja\u0161njavamo da radnici obrate pa\u017enju sta i kako njihov poslodvac osigurava. Ponavljamo da ova osiguranja nisu obavezna. Ako je radnik nezadovoljan procjenom vje\u0161taka, a prigovor se odbije, naredna istanca je sudska za\u0161tita. Pred sudom se anga\u017euju sudski vje\u0161taci na temelju kojih nalaza sye donose osudjuju\u0107e presude. <\/p>\n\n\n\n
Ono \u0161to predla\u017eemo je da radnici instiraju od poslodavca da ih kolektivno osigura na \u0161to ve\u0107u sumu jer premije tih osiguranja nisu velike. Na osiguranjima treba insistirati makar radnik pla\u0107ao dio premije.<\/p>\n\n\n\n
I na kraju svaki radnik koji do\u017eivi povredu na poslu mora znati da ima pravo na naknadu \u0161tete bez obzira \u0161ta o tome njemu govorili pretpostavljeni!<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Povreda na poslu kao poseban vid za\u0161tite radnika nije posebno regulisana odredbama Zakona o radu. To nikako nezna\u010di da radnik nema pravo da potra\u017euje naknadu \u0161tete za nastalu povredu na radu. Naknada \u0161tete je regulisana odredbom \u010dlana 93 Zakona o radu koja glasi: \u201e(1) Ako radnik pretrpi \u0161tetu na radu ili u vezi sa radom, […]<\/p>\n","protected":false},"author":60,"featured_media":25753,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[376,456,458],"tags":[],"class_list":{"0":"post-25752","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-featured","8":"category-pravo","9":"category-stavovi-i-misljenja"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/25752","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/60"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=25752"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/25752\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25755,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/25752\/revisions\/25755"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/25753"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=25752"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=25752"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=25752"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}