Svakodnevno kada se pri\u010da o usvojenim agendama, kao i kada se kritizira pravni sustav Bosne i Hercegovine neizostavno se kritizra tromost administracije kako organa uprave tako i sudova. Kada govorimo o stranim ulaganjima, ono \u0161to prvo pada u o\u010di jesu kritike koje se odnose na du\u017einu registracije jednog pravnog subjekta u BiH . Obi\u010dno se ka\u017ee da se u nekim drugim pravnim sistemima registracija pravnog subjekta zavr\u0161i za dan dva ili tri, a u BiH da bi se registrovao jedan pravni subjekt neophodan je vremenski period od 15 do 30 dana. Sti\u010de se dojam da ukoliko bi se na jednostavan na\u010din registrovala firma u BiH, da bi tada strane investicije procvale u BiH, BiH postala teritorija u kojoj cvjeta strani kapital.<\/p>\n\n\n\n
To je tako kada se gleda sa stanovi\u0161ta laika i obi\u010dnog svijeta, ali ukoliko ovu problematiku posmatramo i analiziramo sa aspekta funkcionisanja jednog pravnog sistema i primjene postoje\u0107ih zakonskih propisa jasno je da \u0107emo zaklju\u010diti da takav pristup nema ni zakonsko ni neko drugo opravdanje. Mi danas imamo eksteriorijalne dr\u017eave u svijetu koje imaju liberalne poreske sisteme. Tako\u0111er imamo i neke dr\u017eavice u kojim raznorazni sumnjivi biznismeni osnivaju kompanije sa abnormalno velikim kapitalima i koje kompanije se pojavljuju u raznim privrednim tokovima drugih pravnih sistema. Kada ovo ka\u017eem mislim na Kajmanska ostrva, gdje svakodnevno imamo poplave kompanija koje nude raznorazne usluge i nude se za izuzeteno velika ulaganja. Da li to zna\u010di da bi dr\u017eava morala u takvoj mjeri liberalizovati poreski i svaki drugi sistem da bi stvorila pogodnu klimu za strane ulaga\u010de. Smatram da je takvo stanovi\u0161te i da je takav na\u010din pristupa ovoj problematici veoma opasan za dr\u017eavni sistem BiH.<\/p>\n\n\n\n
Sad se vra\u0107am na zakonsku regulativu kojom se utvr\u0111uje na\u010din registracije poslovnih subjekata u BiH. KKao i mnogi drugi zakonski tokovi i procesi i ovaj zakon je usvojen na nivou entiteta. Tako imamo Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji BiH i imamo Zakon o registraciji poslovnih subjekata u RS. U ovom tekstu se bavimo registracijom poslovnih subjekata u Federaciji BiH. Da bi se osnovao odre\u0111eni pravni subjekt neophodno je da shodno va\u017ee\u0107im zakonskim propisima na jasan na\u010din budu ure\u0111eni odnosi kako u pogledu same procedure tako i u pogledu nadle\u017enosti organa koji vr\u0161e organizaciju pravnog subjekta. U praksi se veoma \u010desto postavlja pitanje koji je organ nadle\u017ean za registraciju pojedinih pravnih subjekata? Naravno tu se mora poznavati zakonska regulativa koja ure\u0111uje odre\u0111ene pravne subjekte koji mogu biti osnovani. Osnovna podjela pravnih subjekata jeste na privredna dru\u0161tva koja su regulisana posebnim zakonskim propisom, a to je Zakon o privrednim dru\u0161tvima.<\/p>\n\n\n\n
Druga skupina pravnih subjekata su nevladine organizacije koje su mogu osnivati u oblicima fondacija i udru\u017eenja gra\u0111ana. Ta oblast je regulisana posebnim zakonskim propisom, a to je Zakon o udru\u017eenjima gra\u0111ana i fondacijama. U jednom periodu nakon 1996 godine primjenjivao se i egzistirao Zakon o nedepozitnim organizacijima \u010diji je nadzor vodilo Ministarstvo finansija FBiH. Ovaj zakon je bio izuzetno zanimljiv i prema ovom zakonu su se osnivali fondovi koji nisu bili u rangu fondacija. I ovaj zakon smatram da je trebao ostati na pravnoj snazi, jer fondovi su specifi\u010dne organizacije koje imaju veoma veliki zna\u010daj u jednom pravnom poretku. Fond je finansijska organizacija koja se u svijetu bavi isklju\u010divio investicijama. To su obi\u010dno organizacije sa izuzetno velikim kapitalom koja vr\u0161e zna\u010dajna ulaganja. Svi ti fondovi su dirigovani od strane dr\u017eavnog aparata i obi\u010dno ili se dr\u017eava javlja kao osniva\u010d ili neke izuzetno bogate kompanije i druga ustanova. Zbog toga dr\u017eava i donosi odluku o osnivanju takvih fondova i zbog toga je i donesen Zakon o nedepozitnim organizacijama koji je imao svoju izuzetno veliku va\u017enost. Stavljanjem van snage ovog zakona izgubila se mogu\u0107nost osnivanja fondova kao posebnih specijaliziranih ustanova, i nakon toga se fondovi poistovje\u0107uju sa fondacijama, \u0161to je u svakom slu\u010daju pogre\u0161no. Mi danas imamo jedan ozbiljan problem jer imamo odre\u0111ene fondove koji su registrovani na temelju ovog zakona, a ja \u0107u navesti takva dva fonda jedan je Fond Bo\u0161njaci pri Islamskoj zajednici u BiH, a drugi Fond za izgradnju stanova \u010diji je osniva\u010d Kanton Sarajevo. I jedan i drugi Fond su registrovani u sudu po naprijed navedeno zakonskom propisu, a u ovom momentu je upitan njihov upis u pravno-formalnom smislu. Tako Fond za izgradnju stanova je prinu\u0111en da izvr\u0161i statusnu promjenu u javno poduze\u0107e, a Fond Bo\u0161njaci vjerovatno \u0107e izvr\u0161iti registraciju shodno Zakonu o fondacijama. To bi za Fond Bo\u0161najci zna\u010dilo da se mora brisati iz sudskog registra i izvr\u0161iti upis kod nadle\u017enog ministarstva. Ovo sam naveo kao primjer negativnih posljedica ukidanjem naprijed navedenog zakona jer i jedan i drugi fond imaju veoma veliki zna\u010daj u okvirima svojih dru\u0161tvenih aktivnosti. Zna\u010di da se treba razmisliti da se fondovima vrati njihov pravni status i uredi zakonska regulativa na koji na\u010din \u0107e biti registrirani.<\/p>\n\n\n\n
Osim naprijed navedenih pravnih subjekata mi imamo i pravne subjekte ograni\u010dene poslovne sposobnosti. To su pravni subjekti koji se osnivaju shodno Zakonu o obrtu gdje je njihov pravni subjektivitet neodvojivo povezan sa pravnim suvbjektivitetom osniva\u010da. Ovaj pravni subjekt ima zna\u010daj iz razloga \u0161to je njegovo osnivanje dosta jednostavno, ali ima i zna\u010daj i zanimljiv je \u0161to ovaj pravni subjekt prilikom registracije prvo mora biti ozna\u010den sa imenom osniva\u010da, a nakon toga sa imenom obrta \u010dime punu odgovornost u poslovnom smislu preuzima osniva\u010d obrta. Stvarno nadle\u017ean organ za osnivanje ovog pravnog subjekta je odjel za privredu mjesno nadle\u017ene op\u0107ine.<\/p>\n\n\n\n
Radi ograni\u010denosti pisanja na ovom portalu, u veoma kratkim crtama \u0107emo poku\u0161ati obrazlo\u017eiti kako i na koji na\u010din i u kojem roku i periodu se registruje privredno dru\u0161tvo. Mi \u0107emo se ovdje baviti i kao primjer navesti dru\u0161tvo sa ograni\u010denom odgovorno\u0161\u0107u, jer osnivanje svih drugih dru\u0161tava je u proceduri identi\u010dno, s tim da osniva\u010dki akti imaju zna\u010dajne razlike.<\/p>\n\n\n\n
Kako je dru\u0161tvo sa ograni\u010denom odgovorno\u0161\u0107u najzastupljenije u okvirima svih privrednih dru\u0161tava mi \u0107emo kroz ovo privredno dru\u0161tvo poku\u0161ati \u010ditaocima pribli\u017eiti i pojednostaviti na\u010din registracije. Dru\u0161tvo sa ograni\u010denom odgovorni\u0161\u0107u je dru\u0161tvo koje mo\u017ee osnovati jedna ili vi\u0161e osniva\u010da. Osniva\u010dki ulog dru\u0161tva sa ograni\u010denom odgovorno\u0161\u0107u je minmalno 2.000,00 KM. Upravo se vode rasprave i debate da li bi osniva\u010dki ulog jednog pravnog suzbjekta trebao biti umanjen u tolikoj mjeri da bude zanemariv. U praksi \u010desto \u010dujemo primjere nekih zemalja u kojim za osnivanje ovakvog dru\u0161tva treba jedan euro. Mi to navodimo kao afirmativno i navodimo kao pomo\u0107 budu\u0107im investitorima da na \u0161to je lak\u0161i na\u010din osnuju pravni subjekt. Ja sam mi\u0161ljenja da je to pogre\u0161an stav i da je to pogre\u0161no stajali\u0161te. Ako jedan mladi ulaga\u010d \u017eeli da pokrene biznis ,a za to nema novca, prvo treba postaviti pitanje koji oblik privrednog subjekta on treba osnovati. Za osnivanje obrta ne treba kapital jer je tu potrebna samo procedura sa odre\u0111enim materijalnim dokazima kao \u0161to su uvjerenja o neka\u017enjavanju, potvrda o radnopravnom statusu i sli\u010dno. Me\u0111utim ako odre\u0111eno lice \u017eeli da se bavi biznisom u okvirima dru\u0161tva sa ograni\u010denom odgovorno\u0161\u0107i jasno je da osim procedure osnivanja dru\u0161tvo mora imati odre\u0111enu koli\u010dinu kapitala koje \u0107e nu\u017eno zadovoljiti zakonske obaveze tog pravnog subjekta. Kao primjer navodim \u010dinjenicu da osnivanjem dru\u0161tva dru\u0161tvo mora imati direktora. Dru\u0161tvo mora tako\u0111er imati istaknutu firmu, dru\u0161tvo mora platiti komunalne takse i neophodne sudske takse i naravno za bilo koji biznis dru\u0161tvo mora imati obezbje\u0111ena minimalna sredstva. Da bi osnovano dru\u0161tvo moglo isfinansirati nabrojane obaveze ono shodno Zakonu o finansijskom poslovanju mora pla\u0107anja vr\u0161iti sa ra\u010duna. Kako dru\u0161tvo mo\u017ee do\u0107i do neophodnih sredstava u postupku osnivanja? Mo\u017ee do\u0107i na dva na\u010dina, prvi na\u010din je iz sredstava osnovnog kapitala koji smo naprijed naveli kao sporan i drugi na\u010din je pozajmicom od osniva\u010da ili nekih drugih lica koje \u0107e morati vratiti u dogledno vrijeme. Sredstva iz osnovnog kapitala se mogu tro\u0161iti za sve potrebe dru\u0161va i zbog toga kada me neko upita \u201e Bogati \u017eelim osnovati firmu i koji je to minimalni kapital\u201c, ja odgovorim da dobro razmisli da li \u0107e osnovati sa minimalnim kapitalom ili \u0107e taj kapital biti u njemu raspolo\u017eivom iznosu jer \u0107e veoma brzo ukoliko se bude ozbiljno bavio biznisom do\u0107i u finasijski problem. Iz naprijed navedenog se vidi da nije opravdano tra\u017eiti od sistema da se osniva\u010dki kapital smanji na 1 KM jer osniva\u010dki kapitak od 1 KM ta firma ne mo\u017ee funkcionisati i to bi bile fiktivne firme koje imaju negativne posljedice za privredni ambijent u BiH.<\/p>\n\n\n\n
Osim kapitala od minimalno 2.000,00 KM zakon je dao mogu\u0107nost da jedno lice osnuje doo ali ga mo\u017ee osnovati i vi\u0161e lica. Ako ima vi\u0161e lica u osnivanju doo tada osniva\u010di ostvaruju pravo \u201e na udjele\u201c. Potenciram na udjelima jer je to obi\u010dnim gra\u0111anima nerazumljivo. Zna\u010di u doo-u gdje nema dionica osniva\u010di su vlasnici udjela i to u procentualnom iznosu u kojem iznosu upla\u0107uju kapital prilikom osnivanja privrednog subjekta. Kada se osniva\u010di dogovore da osnuju jedan pravni subjekt doo tada moraju da izna\u0111u sjedi\u0161te firme koje ne mo\u017ee biti fiktivno kao \u0161to je to nekad bilo, jer \u0107e Poreska uprava prilikom poreskog evidentiranja tra\u017eiti dokaz o poslovnom prostoru. Nakon toga osniva\u010di se opredjeljuju za djelatnosti koje su propisane Standardnom klasifikacijom djelatnosti u FBiH. Osniva\u010di mogu imati 20 i vi\u0161e djelatnosti ali moraju znati da privrednu djelatnost mogu obavljati samo u okvirima jedne osnovne djelatnosti kojom \u0107e se baviti. Drugim djelatnostima se mogu baviti samo ukoliko oni koriste za obavljanje osnovne djelatnosti. Ukoliko taj pravni subjekt \u017eeli da se bavi i drugim djelatnostima kao osnovnim on \u0107e morati osnovati poslovnu jedinicu sa ograni\u010denim pravnim subjektivitetom, a ona se osniva kod nadle\u017enog suda. Nakon \u0161to odredi djelatnosti osniva\u010di moraju se dogovoriti oko naziva-imena firme. Prije nego sa\u010dine osniva\u010dki akt moraju se obratii sudu da provjere da li je njihovo ime ve\u0107 registrirano i kada utvrde da nije izvr\u0161e rezervaciju tog imena i nastave sa postupkom osnivanja. Kada se dogovore o naprijed navedenim okolnostima, tada se pristupa sa\u010dinjavanju odluke o osnivanju ako je jedan osniva\u010d, ugovor o osnivanju ako je vi\u0161e osniva\u010da. Nakon stupanja na snagu Zakona o notarima odluka o osnivanju se morala sa\u010dinjavati kod notara. Me\u0111utim izmjenama Zakona o privrednim dru\u0161tvima je ta obaveza brisana te je utvr\u0111eno da odluku donose odnosno ugovore potpisuju osniva\u010di. To zna\u010di da osniva\u010di ne moraju i\u0107i kod notara da pla\u0107aju sa\u010dinjavanje odluke ili ugovora ve\u0107 to mogu u\u010diniti sami s tim da \u0107e kod notara samo ovjeriti potpise. Osim odluke ili ugovora o osnivanju osniva\u010di moraju kod nadle\u017ene banke koju izaberu na prelazni ra\u010dun uplatiti osniva\u010dki ulog ali banci moraju prezentirati jedan primjerak akta o osnivanju. Kada i tu obavezu zavr\u0161e tada popunjavaju obrasce koji mogu na\u0107i na internet stranicama , a osniva\u010di od Poreske uprave dobijaju uvjerenja da nemaju neizmirenih poreskih obaveza i potpisuju izjavu da su ili nisu osniva\u010di ili suosniva\u010di nekim drugim privrednim subjektima. Tako\u0111er je neophodno da se i imenuje i direktor koji \u0107e potpisati izjavu da se prihvata funkcije direktora. Smatram da ova procedura izdavanja poreskih uvjerenja i potpisivanja izjava su bespotrebne s obzirom da poreska uprava ima podatke o svim poreskim obvezniima i poreska uprava mo\u017ee vr\u0161iti potrebne kontrole bez da se osniva\u010di optere\u0107uju sa bespotrebnom administracijom. Nakon toga se zahtjev za registraciju predaje u sud koji nakon \u0161to urtvrdi da je dokumentacija uredna dostavlja Poreskoj upravi za evidentiranje poreskog obveznika.<\/p>\n\n\n\n
Naprijed navedeno se odnosi na proceduru registracije jednog dru\u0161tva sa ograni\u010denom odgovorno\u0161\u0107u sva ta procedura traje od 10 do 15 dana, a koja bi mogla biti skra\u0107ena i za kra\u0107i period , ali ne smijemo zaboraviti da postoje veliki broj gre\u0161aka osniva\u010da pri\u010dikom registracije jer nisu upoznati sa Zakonom o privrednim dru\u0161tvima.<\/p>\n\n\n\n
Nadam se da sam u \u0161to jednostavnijoj formi objasnio proceduru registracije jednog pravnog subjekta, a naravno o\u010dekujem da korisnici ovog portala vo\u0111eni ovim tekstovima od portala tra\u017ee eventualna obja\u0161njenja ili upute, \u0161to \u0107e portal sasvim sigurno sa zadovoljstvom i u\u010diniti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Svakodnevno kada se pri\u010da o usvojenim agendama, kao i kada se kritizira pravni sustav Bosne i Hercegovine neizostavno se kritizra tromost administracije kako organa uprave tako i sudova. Kada govorimo o stranim ulaganjima, ono \u0161to prvo pada u o\u010di jesu kritike koje se odnose na du\u017einu registracije jednog pravnog subjekta u BiH . Obi\u010dno se […]<\/p>\n","protected":false},"author":60,"featured_media":25381,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[376,456,458],"tags":[],"class_list":{"0":"post-25380","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-featured","8":"category-pravo","9":"category-stavovi-i-misljenja"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/25380","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/60"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=25380"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/25380\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25383,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/25380\/revisions\/25383"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/25381"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=25380"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=25380"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=25380"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}