Spisateljica i novinarka Amina Isovi\u0107-Bukvi\u0107 je prije mjesec bosanskohercegova\u010dkoj javnosti predstavila knjigu \u201cMoja D\u017eedda, moja Arabija\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Knjiga opisuje savremeni \u017eivot u Saudijskoj Arabiji, kojem je autorica svjedo\u010dila tokom svog boravka na pomenutom podru\u010dju.<\/p>\n\n\n\n
\u201cKnjiga \u2018Moja D\u017eedda, moja Arabija\u2019 napisana je prije 20 godina. U vrijeme dok sam sa suprugom \u017eivjela u D\u017eeddi, u periodu od 2000. do 2004. godine, vrata Kraljevstva pored Crvenog mora bila su zatvorena za mnoge, zato je izazov za zapisivanje vlastitih impresija i zapa\u017eanja bio jo\u0161 ve\u0107i, zbog \u010dega sam gotovo svaki dan pisala. \u017deljela sam da ljudima koji nisu imali priliku \u017eivjeti u Saudijskoj Arabiji do\u010daram taj \u010darobni svijet ljudi iz pustinje, koji je obi\u010dno ili idealiziran zbog vjerskog zanosa hodo\u010dasnika ili potpuno neshvatljiv stranicima koji su navikli na neke druge svjetove. Osim pri\u010da o ljudima, \u017eivotu, obi\u010dajima jedne kulture razli\u010dite od na\u0161e, u knjizi se nalaze i originalna pisma koja sam slala majci i sestri\u201d, navodi autorica.<\/p>\n\n\n\n
***<\/p>\n\n\n\n
Prije nekoliko godina znanje o Arapima i njihovoj kulturi crpila sam iz knjiga i pri\u010da. Neke su bile obavijene velom romanti\u010dnog Orijenta, druge su, opet, opisivale \u201ctamni vilajet 21. stolje\u0107a\u201d. Pravu spoznaju stekla sam tek nakon \u0161to sam dio \u017eivota provela u Arabiji, zemlji u kojoj je ro\u0111en posljednji Bo\u017eiji Poslanik, zemlji u kojoj \u0107e se roditi najljep\u0161e sje\u0107anje moga \u017eivota. Kao srednjo\u0161kolka, sanjarila sam slu\u0161aju\u0107i pri\u010de o slavnoj Granadi, Bagdadu, Isfahanu\u2026, ali nisam znala ni\u0161ta vi\u0161e od pro\u010ditanog. S druge strane, \u010ditala sam sve, od putopisnih zabilje\u0161ki o \u017eivotu na Istoku do izmi\u0161ljenih, ali dobro prodavanih knjiga koje su na dramati\u010dan na\u010din i u \u0161ekspirovskim razmjerama prikazivale \u017eivot u pustinji \u010diji pijesak uranja u Crveno more.<\/p>\n\n\n\n
Neke su se teme ponavljale, ali nisu gubile na aktualnosti, jer je svaki put iznova bilo zanimljivo susretati se s pri\u010dama o \u010duvenim univerzitetima u Kordobi, Sevilji, Toledu i davno zaboravljenom vremenu, kad su preci dana\u0161njih Arapa prednja\u010dili u svim nau\u010dnim oblastima, otkri\u0107ima i spoznajama. Tada su u svemu bili prvi i najbolji. A danas? Danas je svijet Arapa i muslimana stolje\u0107ima daleko od nekada\u0161nje slave. Ako je suditi prema Bo\u017eijoj Knjizi, takvom stanju uzrok nije ni\u0161ta drugo do nesposobnost novih generacija da se odupru svojim slabostima. Uostalom, Bog ne\u0107e promijeniti stanje jednog naroda, dok taj narod ne promijeni sebe. (\u2026)<\/p>\n\n\n\n
Prvih dana \u017eivota u saudijskom okru\u017eenju nisam razumjela potrebu za rasipanjem kvadrata i nesrazmjerno veliku dimenziju prostora u kojem \u017eive Arapi. Bilo je suludo i beskorisno \u017eivjeti u stanu veli\u010dine pet prosje\u010dnih sarajevskih stanova. Kasnije sam spoznala da je va\u017eno imati \u0161to ve\u0107i prostor za stanovanje jer se \u017eivot u Kraljevstvu odvija izme\u0111u \u010detiri zida, \u0161to je, opet, potpuno razumljivo s obzirom na klimu koja ne pogoduje u\u010destalu boravku na svje\u017eem zraku, kojega, zbog stalnog prisustva vlage i velikih vru\u0107ina, u pustinji i nema. U dana\u0161nje vrijeme vru\u0107ine ne predstavljaju veliki problem, budu\u0107i da je sve klimatizirano, od privatnih stanova do javnih prostora.<\/p>\n\n\n\n
\u201cNisam sigurna kako bi se savremeni Saudijci sna\u0161li u uvjetima u kojima su \u017eivjeli njihovi preci\u201d, razmi\u0161ljala sam posmatraju\u0107i njihove potomke. Osjetila sam potrebu da misli podijelim sa Amerom: \u201cUop\u0107e mi nije jasno kako su se ljudi koji su u pro\u0161losti dolazili iz na\u0161ih krajeva adaptirali na ovda\u0161nju klimu?\u201d \u201cMoj je pradjed Ibrahim Bukvi\u0107 \u017eivio u Medini osam godina. Sa \u017eenom i djecom vratio se posljednjim vozom iz Medine\u201d, odgovorio je. \u201cZna\u010di da se tvoj dedo u Bosnu vratio 1917. godine?\u201d \u201cNisam siguran. Kako si do\u0161la do tog zaklju\u010dka\u201d, upitao je radoznalo gledaju\u0107i me s osmijehom na licu.<\/p>\n\n\n\n
\u201cLawrence od Arabije minirao je hid\u017easku \u017eeljezni\u010dku prugu 1917. godine, i to samo devet godina od po\u010detka njezina rada. Prije izgradnje ove pruge karavanom je trebalo \u010detrdeset dana od Damaska do Medine, a vozom svega tri no\u0107i\u201d, obja\u0161njavala sam ono ne\u0161to malo \u0161to sam znala iz povijesti. Kasnije sam pro\u010ditala da je gradnja pruge po\u010dela 1900. godine, kad je njema\u010dki in\u017einjer Meissner okupio tim od \u010detrdeset tri me\u0111unarodna in\u017einjera, koji su radili na pruzi duga\u010dkoj 1.609 km. Du\u017e tog puta bile su 52 stanice, razdaljina izme\u0111u stanica bila je oko 34 km, ili dan hoda.<\/p>\n\n\n\n
\u201cTvoj pradedo Ibrahim Bukvi\u0107 do\u0161ao je u Medinu vozom, godinu nakon \u0161to je pruga pu\u0161tena u rad, a iz Medine je oti\u0161ao posljednjim vozom. Nevjerovatna pri\u010da\u201d, komentirala sam Amerovu zanimljivu porodi\u010dnu besjedu o \u017eivotu njegovih predaka u pustinji, \u010diji smo stanovnici i sami postali. \u201cKad su stigli u Damask, stariji sin Muhamed ostao je u vojnoj \u0161koli, nakon \u010dega mu se gubi trag. Ibrahim se sa \u017eenom i drugim sinom Fadilom vratio u Sarajevo. Ibrahimova \u017eena je, u vrijeme kad su napustili Medinu, bila trudna mojim dedom Kasimom. Nikada nisu saznali \u0161ta se desilo s Muhamedom, koji je ostao u Damasku. Poku\u0161avali su godinama i poslije dedine smrti, ali ni\u0161ta\u201d, pri\u010dao je Amer.<\/p>\n\n\n\n
Svako je od nas u tim trenucima do\u010daravao sliku nekada\u0161nje Arabije, o\u017eivljavaju\u0107i \u010darobne trenutke jednoga zaboravljenog vremena i \u017eivota. \u201cTaj moj pradjed porijeklom je iz Donjeg Vakufa. Kao mali dje\u010dak, pobjegao je od ku\u0107e i ma\u0107ehe koja ga je tjerala da radi najte\u017ee poslove. Nakon medrese u Sarajevu, ostatak \u0161kolovanja zavr\u0161io je u Istanbulu, gdje je \u017eivio \u0161esnaest godina. Kad se vratio u Sarajevo, o\u017eenio se mojom prananom Hanifom. I prije odlaska u Arabiju, putovali su puno po Bosni. U Medinu je oti\u0161ao sam, a nana je do\u0161la kasnije, u pratnji svoga oca, koji joj je bio mahrem. Brzo nakon dolaska u Medinu, otac joj je umro i sahranjen je u mezarju D\u017eenetul-Bekija u Medini.\u201d<\/p>\n\n\n\n
Pratila sam svaku izgovorenu rije\u010d, do\u010daravaju\u0107i vrijeme iz 1909. godine, kad je kamila bila glavno prijevozno sredstvo u Arabiji. \u201cKako je tvoj dedo Ibrahim Bukvi\u0107 dospio u Medinu? I to jo\u0161 da predaje arapski jezik? Neobi\u010dno, zar ne? Zamisli, Arap do\u0111e u Sarajevo da predaje tvoj maternji, bosanski jezik, i to u gimnaziji\u201d, naglas sam razmi\u0161ljala. \u201cJedina veza za koju znam je dedin prijatelj Ahmed \u010co\u0161abi\u0107, jedan od osniva\u010da \u010duvene Medinske \u0161kole. On je bio iz Donjeg Vakufa, ne znam kako i kad je stigao u Medinu, ali znam da je dosta mlad umro. \u017dena tog prijatelja Ahmeda \u010co\u0161abi\u0107a iz Donjeg Vakufa ostala je sa sinom u Medini.<\/p>\n\n\n\n
Nikad se nije vratila u Bosnu. Bila je sama sa svojim dje\u010dakom u dalekim bespu\u0107ima pustinje, hiljadama kilometara daleko od zemlje u kojoj je ro\u0111ena. Djeca tog dje\u010daka danas \u017eive u D\u017eeddi i prezivaju se Bo\u0161njak. Zanimljivo da je jedan od unuka profesora iz Medine dr. Adil Bo\u0161njak bio na na\u0161em vjen\u010danju. Sasvim slu\u010dajno.\u201d Pa\u017eljivo sam slu\u0161ala pri\u010du svoga mu\u017ea. Sasvim slu\u010dajno ne postoji ni u jednom segmentu \u017eivota. Sve se doga\u0111a zbog nekog razloga. \u201cNe, ne mislim da je bio slu\u010dajno. Tvoj pradjed i njegov pradjed bili su prijatelji. Vjerujem da postoji neka skrivena veza u svemu tome.\u201d<\/p>\n\n\n\n
Oboje smo \u0161utjeli, svako u svojim mislima. Iznenada, poput vjetra s juga, blaga i o\u0161tra u isto vrijeme, dolepr\u0161ala je slika \u017eene. Njezina je sjena lebdjela iznad jave i sna. Nje\u017ena i sna\u017ena, tu\u017ena i sretna. Moje su misli bile s nepoznatom \u017eenom iz Bosne koja je neko\u0107 davno ostala sama u dalekom svijetu. Osje\u0107ala sam njene strahove. Da li je bila hrabra i odva\u017ena, ili nije imala izbora? Mo\u017eda bi se vratila u Bosnu da Lawrence od Arabije nije minirao prugu? Mo\u017eda. Sve ono \u0161to sam samo naslu\u0107ivala ostalo je prekriveno zaboravom i pra\u0161inom talo\u017eenom stotinu godina.<\/p>\n\n\n\n
Uostalom, sad je svakako bilo svejedno. Njihovi potomci i potomci drugih Bo\u0161njaka koji su prije stotinu godina \u017eivjeli u regiji Hid\u017eaza prepoznaju se po visokom stasu, svijetloj puti i plavim o\u010dima. Nose galabije, \u017eene pokrivaju lica valom i potpuno su se asimilirali u saudijsko dru\u0161tvo. Reklo bi se da su pravi Arapi, jedino \u0161to u nastavku svoga imena imaju ime zemlje iz koje su do\u0161li njihovi preci. Osim familije Bo\u0161njak, u Saudijskoj Arabiji \u017eivi i porodica Bosnawi. Njihova porodi\u010dna imena zna\u010de puno vi\u0161e od prezimena i porijekla njihovih predaka. Zna\u010de plemenski savez, ili kategoriju koja u saudijskom dru\u0161tvu ima ve\u0107u vrijednost od klasi\u010dnog razumijevanja u na\u0161em jeziku.<\/p>\n\n\n\n
Zanimljivo je da su jedni u hid\u017easku regiju stigli u vrijeme kad su Osmanlije do\u0161li na Arabijski poluotok, drugi prije stotinu i trideset godina, nakon Berlinskoga kongresa, a tre\u0107i poslije Drugoga svjetskog rata. Razmi\u0161ljaju\u0107i o ljudima iz pro\u0161losti, koji su svoj \u017eivot vezali za Arabiju, razumjela sam zna\u010denje rije\u010di kozmopolitizam.<\/p>\n\n\n\n
Kozmopolitizam je u hid\u017easkoj regiji bio prisutan na svakom koraku. Pored Arapa, stanovni\u0161tvo ovoga dijela zemlje u velikom broju \u010dine ljudi iz svih krajeva svijeta. Ina\u010de, u trinaest provincija Kraljevine Saudijske Arabije \u017eive dvadeset dva miliona stanovnika, od \u010dega je 50 % populacije mla\u0111e od \u0161esnaest godina. Prema prvom popisu stanovni\u0161tva iz 1974. godine, u Saudiji je \u017eivjelo sedam miliona stanovnika, uklju\u010duju\u0107i sedamdeset tri hiljade u inozemstvu. Saudijsko dr\u017eavljanstvo mo\u017ee dobiti samo vjernik islamske vjere.<\/p>\n\n\n\n
Parkirali smo auto ispred dvospratne bijele zgrade ravnog krova. Motor je bio uga\u0161en, razgovor utihnuo. Sjedili smo gledaju\u0107i red palmi i u sredini tog niza rasko\u0161no drvo manga. Zelene kro\u0161nje plesale su ispod tankog mjese\u010devog luka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Spisateljica i novinarka Amina Isovi\u0107-Bukvi\u0107 je prije mjesec bosanskohercegova\u010dkoj javnosti predstavila knjigu \u201cMoja D\u017eedda, moja Arabija\u201d. Knjiga opisuje savremeni \u017eivot u Saudijskoj Arabiji, kojem je autorica svjedo\u010dila tokom svog boravka na pomenutom podru\u010dju. \u201cKnjiga \u2018Moja D\u017eedda, moja Arabija\u2019 napisana je prije 20 godina. U vrijeme dok sam sa suprugom \u017eivjela u D\u017eeddi, u periodu od […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":25324,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[49],"tags":[],"class_list":{"0":"post-25323","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-knjizevni-kutak"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/25323","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=25323"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/25323\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25325,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/25323\/revisions\/25325"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/25324"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=25323"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=25323"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=25323"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}