{"id":25024,"date":"2021-03-11T18:00:22","date_gmt":"2021-03-11T17:00:22","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=25024"},"modified":"2024-01-15T21:39:32","modified_gmt":"2024-01-15T20:39:32","slug":"sjecanje-na-doktora-koji-je-lijecio-sevdahom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/sjecanje-na-doktora-koji-je-lijecio-sevdahom\/","title":{"rendered":"Sje\u0107anje na doktora koji je lije\u010dio sevdahom"},"content":{"rendered":"\n

Doktor Himzo Polovina<\/strong> je ro\u0111en 11. marta 1927. godine u Donjoj Mahali, u Mostaru.<\/p>\n\n\n\n

Kao dje\u010dak je stjecao prva pjeva\u010dka saznanja od svog muzikalnog oca Mu\u0161ana<\/strong>, koji je veoma dobro svirao \u0161argiju. Otac Mu\u0161an je volio pjesmu pa bi Himzu sa svojom bra\u0107om i sestrama poredao ispred sebe i tjerao da pjevaju u jedan glas. \u010cesto ih je savjetovao da idu u Muslimansko dru\u0161tvo “ITIHAD”.<\/p>\n\n\n\n

Osim zna\u010dajnijeg u\u010de\u0161\u0107a u dramskoj sekciji M.D. “ITIHAD”, tu je usavr\u0161io svoje recitatorske mogu\u0107nosti. Bilo je to izme\u0111u 1935. i 1940. godine. Pred sam Drugi svjetski rat, po\u010deo je u\u010diti violinu kod poznatog profesora i majstora violine \u010de\u0161kog porijekla Karla Malaceka<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Bio je \u010dlan folklornog ansambla RKUD “Abra\u0161evi\u0107”, od 1947. godine do odlaska u Sarajevo. Sa spomenutim ansamblom odlazi na turneje po selima i gradovima biv\u0161e Jugoslavije. Volio je bogatstvo narodnih no\u0161nji, pa ih je \u010de\u0161\u0107e koristio na javnim nastupima i kao pjeva\u010d.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

“…Nije dovoljno samo korektno otpjevati pjesmu. Ima tu jo\u0161 ne\u0161to. Treba prodrijeti u unutra\u0161nje tkivo pjesme. Pjesma ima svoje slojeve kao majdan. A svaka, pa i najlo\u0161ija pjesma ima svoju utrobu kao \u0161to je imamo vi i ja. Do te utrobe treba znati prodrijeti. Treba htjeti prodrijeti. Kad se pozabavite tom ‘geologijom’ ili takvom ‘anatomijom’, pa kad vi u\u0111ete u pjesmu i pjesma u\u0111e u vas, pa kad takvu pjesmu ispustite prema drugima, onda \u0107e i drugi shvatiti da to nije tek pjesma radi pjesme, nego i vi\u0161e od toga. Dakle, pjesmu treba ‘donijeti’.” (Dr. Himzo Polovina)<\/em><\/p>\n\n\n\n

\"Himzo
Arhiv: Himzo Polovina<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Kao student Medicinskog fakulteta, 1950. godine postaje \u010dlan Studentskog KUD “Slobodan Princip \u2013 Seljo”, a nastupa i s KUD “Ivo Lola Ribar”, KUD “Proleter”, ZKUD “Vaso Miskin \u2013 Crni”, KUD “Miljenko Cvitkovi\u0107”, te za amaterska dru\u0161tva koja su imala muzi\u010dke multietni\u010dke programe.<\/p>\n\n\n\n

Tokom svoje pjeva\u010dke karijere zavr\u0161ava studije medicine i postaje doktor specijalista \u2013 neuropsihijatar.<\/strong> U praksi uspje\u0161no primjenjuje metode psihijatrije, socioterapije i muzikoterapije. U\u017eem krugu medicinskih stru\u010dnjaka poznati su njegovi nau\u010dni radovi iz spomenutih oblasti objavljenih u stru\u010dnim publikacijama. Bio je cijenjen ljekar u Bolnici za mentalnu rehabilitaciju Jagomir u Sarajevu sve do svoje smrti.<\/p>\n\n\n\n

Prikupljanje i interpretacija starogradske (malovaro\u0161ke) pjesme se danas karakterizira kao autenti\u010dno muzi\u010dko naslije\u0111e Bosne i Hercegovine. Njegovo duboko razumijevanje i znanje duha sevdalinki ostavilo je veliki trag u bosanskoj kulturi.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Himzo Polovina je za svoju umjetnost primio mnoga priznanja,<\/strong> me\u0111u kojima i Estradnu nagradu BiH i biv\u0161e Jugoslavije. Njegove vitrine krase srebrne, zlatne i dijamantske plo\u010de, diplome i mnoga priznanja koja je za \u017eivota primio.<\/p>\n\n\n\n

Umro je 5. augusta 1986. godine u Sarajevu.<\/p>\n\n\n\n

\n