Matea Brandalik iz Tuzle od 2014. godine \u017eivi u Be\u010du, a ova 24-godi\u0161nja djevojka posebna je po tome \u0161to uporedo studira na tri fakulteta i govori \u010dak 18 svjetskih jezika. Diplomirala je na Odsjeku za slavistiku Univerziteta u Be\u010du gdje je studirala ruski, slovena\u010dki i \u010de\u0161ki jezik.<\/p>\n\n\n\n
U okviru studija bila je dobitnica mnogobrojnih stipendija zahvaljuju\u0107i kojima je imala priliku usavr\u0161avati se na \u0161kolama i seminarima u Crnoj Gori (Akademija za demokratiju i ljudska prava \u201cStraniak\u201d), Sloveniji (Univerzitet u Ljubljani), \u010ce\u0161koj Republici (Univerzitet Ju\u017ene Bohemije) i Bjelorusiji (Bjeloruski dr\u017eavni lingvisti\u010dki univerzitet).<\/p>\n\n\n\n
Danas je studentica orijentalistike i politi\u010dkih nauka, te master studija prevo\u0111enja s ruskim, njema\u010dkim, bosanskim i portugalskim kao radnim jezicima.<\/p>\n\n\n\n
\u201cOtkad znam za sebe osje\u0107am i ljubav prema jezicima. Kao mala sam slu\u0161ala i pratila kanale na raznim jezicima i divila se njihovoj raznolikosti. Uporedo s bosanskim sam u\u010dila i engleski. Onda su na red do\u0161li \u0161panski, njema\u010dki pa portugalski koje sam upijala kroz razne filmove, serije i emisije. I danas smatram da sam strukturu jezika i ve\u0107inu rije\u010di nau\u010dila nesvjesno. Mama me \u010desto znala testirati tako \u0161to bi pustila neki film, a ja sam le\u0111ima okrenutim prema televizoru simultano prevodila ono \u0161to glumci govore. Ve\u0107 tada sam sebe vidjela u prevodila\u010dkim vodama\u201d, ka\u017ee Matea Brandalik.<\/p>\n\n\n\n
Dodaje da je neke jezike nau\u010dila na kursu ili na privatnim \u010dasovima, dok je ostale savladala sama.<\/p>\n\n\n\n
\u201cImam tu sre\u0107u da studiram na vi\u0161e jezika, a mnogo njih sam imala i kao izborne predmete te sam tako imala pristup svim mogu\u0107im te\u010dajevima i nivoima. Najlak\u0161e je bilo nau\u010diti slavenske i pojedine romanske jezike. \u0160panski mi je pomogao u u\u010denju portugalskog, bosanski u u\u010denju slovena\u010dkog, makedonski u u\u010denju bugarskog. Zahvaljuju\u0107i znanju \u010de\u0161kog mogu u potpunosti razumjeti slova\u010dki. Ukoliko ve\u0107 govorite jedan ili vi\u0161e jezika iz iste skupine, svaki sljede\u0107i \u0107e vam biti lak\u0161e nau\u010diti. Ako ve\u0107 govorite turski, vrlo lako \u0107ete mo\u0107i savladati i druge jezike iz turkijske skupine, kao npr. azerski ili uzbe\u010dki\u201d, pri\u010da sagovornica.<\/p>\n\n\n\n
Prema njenim rije\u010dima, treba imati na umu da mnogi jezici iz iste skupine imaju tzv. \u201cla\u017ene prijatelje\u201d.<\/p>\n\n\n\n
\u201cTo zna\u010di da se ista rije\u010d koristi u oba jezika, ali s razli\u010ditim zna\u010denjem. Tako npr. rije\u010d gradna slovena\u010dkom, odnosno hradna \u010de\u0161kom zna\u010de \u201cdvorac\/tvr\u0111ava\u201d, za razliku od na\u0161eg jezika. Najte\u017ei jezik je za mene bio irski zbog pojedinih specifi\u010dnosti u gramatici koje su svojstvene samo keltskim jezicima te akcentovanja rije\u010di. Sve to dodatno ote\u017eava \u010dinjenica da se nalazi u UNESCO-vom atlasu ugro\u017eenih jezika te je zbog toga jako te\u0161ko prona\u0107i osobe koje ga dobro govore\u201d, navodi ova mlada Tuzlanka.<\/p>\n\n\n\n
Mi\u0161ljenja je da kursevi nisu nikad dovoljni da bi neko pri\u010dao ve\u0107i broj jezika.<\/p>\n\n\n\n
\u201cKursevi predstavljaju samo 10 posto truda koji trebate ulo\u017eiti u savladavanje jezika. Konverzacija s maternjim govornicima ili osobama koje govore odre\u0111eni jezik barem na C1 nivou kako bi vas mogli ispravljati i u\u010diti novim frazama je krucijalna. Tako\u0111er je va\u017eno \u010ditati knjige, slu\u0161ati muziku i gledati filmove na jezicima koje u\u010dite. Kroz posljednje dvije stvari se u\u010de i kolokvijalni izrazi, a i dijalekti koji se u nekim jezicima, kao npr. u arapskom, koriste \u010dak i vi\u0161e od standardnog jezika u svakodnevnom govoru\u201d, govori Matea Brandalik.<\/p>\n\n\n\n
Dodaje kako joj dru\u017eenja i razgovori s prijateljima iz \u010ditavog svijeta olak\u0161avaju u\u010denje jezika, ali i da veliku ulogu igraju putovanja jer kroz njih mo\u017ee bolje do\u017eivjeti i upoznati razli\u010dite kulture.<\/p>\n\n\n\n
\u201cKoliko god se \u010dinilo komplikovanim u teoriji, u praksi je situacija sasvim druga\u010dija. Ako mozak naviknete na komunikaciju, u najboljem slu\u010daju svakodnevnu, na vi\u0161e jezika, svakim danom \u0107e vam biti sve lak\u0161e. Pored toga poku\u0161ajte barem nekoliko puta sedmi\u010dno pro\u010ditati nekoliko \u010dlanaka na jezicima koje govorite i slu\u0161ati podcaste\u201d, isti\u010de sagovornica.<\/p>\n\n\n\n
Smatra da su strani jezici blago koje \u010dovjeka prati na svakom koraku.<\/p>\n\n\n\n
\u201cNevjerovatan je osje\u0107aj mo\u0107i razgovarati s nekim na njegovom maternjem jeziku. Ljudi to zaista cijene, posebno kad ste turista u njihovoj zemlji. Jedna \u010de\u0161ka poslovica ka\u017ee da se kroz novi jezik ste\u010de i nova du\u0161a. I svaki jezik nas uistinu oblikuje na odre\u0111eni na\u010din, a kroz neke \u010dak mijenjamo raspolo\u017eenje ili pona\u0161anje kad ih govorimo. Ono \u0161to je najva\u017enije sa\u010duvati u dana\u0161nje vrijeme je zdravlje, a upravo kroz jezike treniramo i ja\u010damo na\u0161e sive \u0107elije\u201d, jasna je ova mlada Tuzlanka.<\/p>\n\n\n\n
Nagla\u0161ava kako motivaciju i snagu za studiranje crpi upravo iz jezika, odnosno prevo\u0111enja i predavanja.<\/p>\n\n\n\n
\u201cIspunjava me to \u0161to poma\u017eem ljudima nadi\u0107i jezi\u010dne barijere te na taj na\u010din doprinijeti razumijevanju izme\u0111u osoba iz razli\u010ditih dijelova svijeta, a time i interkulturnom dijalogu. Kroz predavanja ih ne nastojim nau\u010diti samo novim rije\u010dima i gramatici nego i drugim kulturalnim aspektima.Sve to se odra\u017eava na moje raspolo\u017eenje i stvari koje radim s ljubavlju mi olak\u0161avaju i studij\u201d, govori Matea Brandalik.<\/p>\n\n\n\n
Isti\u010de kako nikada ne\u0107e prestati u\u010diti jezike.<\/p>\n\n\n\n
\u201cJedina stvar za koju sam u \u017eivotu sigurna je ta da nikad ne\u0107u prestati u\u010diti jezike. Spisak je poprili\u010dno dug i sumnjam da \u0107e ikad prestati rasti, ali trenutno se na samom vrhu nalaze albanski, finski, ma\u0111arski ihindski\u201d, navodi sagovornica.<\/p>\n\n\n\n
Mladima poru\u010duje da slu\u0161aju sebe, svoj instinkt i svoje srce.<\/p>\n\n\n\n
\u201cKoliko god neko tvrdio da ono \u0161to \u017eelite u \u017eivotu zvu\u010di neostvarivo ili ludo, vi ste ti koji sebe i svoje sposobnosti poznajete najbolje. Volite, grlite i po\u0161tujte ljude oko sebe. \u010citajte. I ne zaboravite da nikad nije kasno za u\u010denje prvog, novog ili bilo kojeg stranog jezika\u201d, zaklju\u010duje Matea Brandalik.<\/p>\n\n\n\n