{"id":24348,"date":"2021-03-01T08:41:13","date_gmt":"2021-03-01T07:41:13","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=24348"},"modified":"2024-01-15T21:39:56","modified_gmt":"2024-01-15T20:39:56","slug":"transkripti-genocida-karadzic-je-naglasavao-da-se-ne-kaje-zbog-srebrenice","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/transkripti-genocida-karadzic-je-naglasavao-da-se-ne-kaje-zbog-srebrenice\/","title":{"rendered":"“Transkripti genocida”: Karad\u017ei\u0107 je nagla\u0161avao da se ne kaje zbog Srebrenice"},"content":{"rendered":"\n

Projekat nazvan “Genocide papers” ili “Transkripti genocida” koji je pokrenuo Memorijalni centar Srebrenica – Poto\u010dari, predstavlja skup pretra\u017eivih stenograma sjednica Skup\u0161tine srpskog naroda u BiH\/Narodne skup\u0161tine Republike Srpske.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Projektom su obuhva\u0107ene sjednice Narodne skup\u0161tine RS-a periodu od 24. oktobra 1991.<\/strong> do 21. februara 1996.<\/strong> godine.<\/p>\n\n\n\n

Rije\u010d je o online platformi koja ima za cilj da istra\u017eiva\u010dima, nau\u010dnicima, organizacijama civilnog dru\u0161tva u regiji, medijima ali i svima onima koji su zainteresovani za istra\u017eivanje genocida, ratnih zlo\u010dina i uop\u0161te na\u0161e nedavne pro\u0161losti, omogu\u0107i jednostavan uvid u najva\u017enije odluke srpskog ratnog rukovodstva u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n\n\n\n

Pristup platformi trenutno je ograni\u010den, me\u0111utim, namjera je autora, da se krug ljudi kojima je dostupna postepeno \u0161iri. Stenogrami sjednica Narodne sku\u0161tine RS-a i ranije su bili dostupni javnosti, me\u0111utim, ne u obimu koji trenutni projekat nudi, niti su sve sjednice bile sakupljene na jednom mjestu, te je uvid u njih bio znatno ote\u017ean. Oni su kori\u0161teni tokom mnogobrojnih su\u0111enja za ratne zlo\u010dine u Ha\u0161kom tribunalu.<\/p>\n\n\n\n

Prednost platfrome jeste jednostavan pristup cjelokupnim sjednicama, koje su pretra\u017eive, kako tematski i vremenski tako i po klju\u010dnim pojmovima. Ukupno je objavljen sadr\u017eaj 57. redovnih i 3. vanredne sjednice Narodne skup\u0161tine Republike Srpske. Osim prepisa sjednica, dostupni su i originalni stenogrami sa sjednica, u slu\u010daju da \u017eelite provjeriti preciznost prepisa originala. Svi dokumenti se mogu skinuti u PDF-u.<\/p>\n\n\n\n\n\n

Ovom prilikom \u0107emo izdvojiti nekoliko primjera izlaganja odnosno tema diskusija koje su se vodile na sjednicama, a koje oslikavaju atmosferu, razmi\u0161ljanja, namjere i generalno planove srpskog rukovodstva prema Bosni i Hercegovini i Bo\u0161njacima.<\/p>\n\n\n\n

Spasioci hri\u0161\u0107anske Evrope<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Prisje\u0107aju\u0107i se Lisabonskih pregovora iz 1992. godine Radovan Karad\u017ei\u0107<\/strong> je na 49. sjednici 3. februara 1995. godine govorio o tome da Srbi nikad nisu htjeli prihvatiti prvi princip Kutiljerovog plana da je Bosna i Hercegovina dr\u017eava, osim u slu\u010daju da ona bude konfederacija i da Srbi sami odlu\u010de da li \u0107e ustati unutar nje ili se pripojiti Srbiji.<\/p>\n\n\n\n

“Niko nam ni\u0161ta drugo nije nudio nego da nestanemo, da poni\u0161timo svoju dr\u017eavu, da prihvatimo zajedni\u010dku dr\u017eavu sa Izetbegovi\u0107em, odnosno sa muslimanima i Hrvatima i jasno su nam na koktelima i ru\u010dkovima rekli to je gospodo zato \u0161to mi ne\u0107emo da prihvatimo postojanje islamske dr\u017eave u Evropi, \u0161to \u0107e re\u0107i da smo mi \u017ertvovani da ne bi bilo te dr\u017eave nego da bi bila mje\u0161ovita, \u0161to \u0107e re\u0107i da mi svoje \u017eivote i \u017eivote na\u0161ih generacija potro\u0161imo na neutralizaciju islama, a da Evropa bude zajednica sre\u0107nih hri\u0161\u0107anskih naroda dok joj mi \u010duvamo zidine kao neki opkop neke prl\u0458ave vode koji i ne postoji niza\u0161ta drugo nego da neutrali\u0161e islam. Mi to nismo prihvatili. Neko re\u010de sami smo”, rekao je tom prilikom Karad\u017ei\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Radovan Karad\u017ei\u0107 u Hagu<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

“Bosna je srpska od pamtivijeka”<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kupre\u0161anin Vojo, poslanik Narodne skup\u0161tine RS-a na 24. sjednici, 8. januara 1993, pokazao je u par re\u010denica kakva atmosfera je vladala u tom hramu predrasuda i mr\u017enje srpskog ratnog rukovodstva u BiH.<\/p>\n\n\n\n

“Mi se iz pro\u0161losti spoti\u010demo nekoliko puta oko pojmova. Gospodo, da li je muslimanski narod uop\u0161te narod? Narod koji je proizveden i nastao Titovom koncepcijom 1974. godine, dobija takvu jednu poziciju kao Grci u najmanju ruku. Da li da mi taj narod izbacimo kao narod i da ka\u017eemo da je to srpski narod muslimanske vjeroispovijesti. Mi smo dobili jednu veliku podvalu. Ta podvala je tu i mi smo njena \u017ertva. Ili BiH. Ma \u010dija je Bosna i Hercegovina? Ona je od pamtivijeka srpska zemlja. Ta\u010dno je da su tu Turci bili neko vrijeme \u2013 500 godina. Mi smo istjerali Turke, istjerali smo Austrijance, istjerali smo Nijemce. I opet Bosna nije srpska, ve\u0107 je Bosna muslimanska, nacije ili naroda koji ne postoji. Pa zar opet to nisu srpske gluposti. Pa ako sada radimo tu glupost, mi elementarnu gre\u0161ku pravimo. Kao u osnovnoj \u0161koli. A idu\u0107i skup srpske op\u0107ine kada bude ja predla\u017eem da muslimanski narod izbacimo kao narod. Ni jedna evropska dr\u017eava, ni jedan narod u svijetu ih ne bi priznao. A Bosnu trebamo ili maksimalisti\u010dki. To nije maksimalisti\u010dki, to je realno, to je historijski, to je srpska zemlja<\/strong>.”<\/p>\n\n\n\n

Nema protiv, nema sudr\u017eanih<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Predsjedavaju\u0107i Narodne skup\u0161tine Mom\u010dilo Kraji\u0161nik<\/strong> na 24. sjednici. 8. januara 1993. o dono\u0161enju zaklju\u010daka u kojima se ka\u017ee da Bo\u0161njaci nisu narod nego sekta.<\/p>\n\n\n\n

“Dobro, gospodo, mo\u017eemo sada da se opredijelimo i zauzmemo stav, da su Muslimani kao narod komunisti\u010dka tvorevina. Mi ne prihvatamo tu vje\u0161ta\u010dku naciju. Smatramo da su Muslimani sekta, grupacija ili skupina, turske provenijencije<\/strong>“, otvorio je izlaganje Kraji\u0161nik, a onda tra\u017eio od poslanika da pristupe glasanju.<\/p>\n\n\n\n

“Ima li jo\u0161 neko \u0161ta da doda? Nema. Stavl\u0458am na glasanje sve ove zakl\u0458u\u010dke. Ko je za? Ima li neko protiv? Suzdr\u017ean? Gospodo, hvala vam usvojili smo zakl\u0458u\u010dke jednoglasno<\/strong>.”<\/p>\n\n\n\n

\"Radovan
Radovan Karad\u017ei\u0107 i Mom\u010dilo Kraji\u0161nik<\/em><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Ne kajem se<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tri mjeseca nakon pada Srebrenice, i provedenog genocida, Radovan Karad\u017ei\u0107 je na 54. sjednici, 15.-16. oktobra 1995. godine govorio da je on sve isplanirao, da je naredio “radikalan zadatak” i da se ne kaje. Zanimljivo tokom su\u0111enja u Hagu je govorio da nije odgovoran.<\/p>\n\n\n\n

“Ja sam kao vrhovni komandant stao iza plana za \u017depu i Srebrenicu, za Srebrenicu uglavnom, \u017depa se podrazumijevala. Gospodo, mi bismo izgubili rat da postoji \u017depa sa 90 hil\u0458ada naoru\u017eanih muslimana, izgubili bismo rat. Li\u010dno sam nadgledao plan bez znanja G\u0160, ni ne kriju\u0107i nego slu\u010dajno nailaze\u0107i generala Krsti\u0107a i savjetovao mu da pravo ide u grad i da proglasi pad Srebrenice, a poslije \u0107emo se juriti sa Turcima po \u0161umama, odobrio sam i bli\u017ei zadatak i radikalni zadatak i ne kajem se za to<\/strong>. Nije ta\u010dno da smo mi zbog toga imali Krajinu, kao sve do tada Hrvatska nije namjeravala da napadne Krajinu i napala je zbog Srebrenice, ili zbog toga se svijet nije sa\u017ealio nad Srbima”.<\/p>\n\n\n\n

\"Manojlo
Manojlo Milovanovi\u0107<\/em><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Tur\u010din je Tur\u010din<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tokom 55. sjednice Narodne skup\u0161tine RS-a, 22. i 23. oktobra 1995. godine poslanicima se obratio general Manojlo Milovanovi\u0107. Govore\u0107i o Fikretu Abdi\u0107u<\/strong> iznio je svoje vi\u0111enje Bo\u0161njaka kao naroda.<\/p>\n\n\n\n

“Kada pobje\u0111ujete niste vi zaslu\u017eni, kada gubite vi ste krivi. Eto to je taj moj doprinos. Predsjednik Milo\u0161evi\u0107 koliko vidim skoro iz svih izlaganja vas je napadao za Abdi\u0107a i za na\u0161 stav Tur\u010din je Tur\u010din. Gospodo, sigurno do sada niste znali, ja sam dva puta zahvaljuju\u0107i ne politici u RS-u, nego izvan RS-a, gurnut, maltene u zagrljaj Fikretu Abdi\u0107u, 16. novembra pro\u0161le godine mi je namje\u0161ten sastanak na Plitvicama o kome ja nisam imao pojma, izvijestio sam u pisanoj formi odmah i vrhovnog komandanta i komandanta G\u0160 drugi put mi je to napravljeno 14. februara na Petrovoj gori, kada sam pozvan radi koordinacije dejstava, tada Srpskom vojskom Krajine onda mi je jednostavno re\u010deno, kada smo zavr\u0161ili taj sastanak, gospodine generale \u010deka vas jedan \u010dovjek koji \u017eeli da vas vidi, ja sam mislio da je to neko od mojih ranijih kolega prijatelja oficira. U\u0161ao sam u prostoriju u kojoj je sjedio Fikret Abdi\u0107, po\u0161to sam se na\u0161ao zate\u010den, nisam imao ovla\u0161tenja ni od Vrhovne komande ni od G\u0160, da razgovaram sa njim, popili smo po mlijeko, to je bio onaj po\u010detak, kada su oni imali one po\u010detne uspjehe oko Kladu\u0161e. Ja sam ga pitao, da bi se izvukao nekako, gospodine predsjedni\u010de, autonomna pokrajina ne mo\u017ee ostati kao samostalna cjelina, vi se morate nekome prikloniti ili RSK, RS ili Hrvatskoj, on je meni tada doslovno rekao ovako. Generale, znate li vi da sam ja trgovac po prirodi, zna\u010di predsjedni\u010de ide\u0161 tamo kao da vi\u0161e, odgovorio je, mo\u017eda i tako. I kako tad tako i sad ja zastupam tezu, Tur\u010din je Tur\u010din pa makar bio i Fikret Abdi\u0107<\/strong>.”<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Projekat nazvan “Genocide papers” ili “Transkripti genocida” koji je pokrenuo Memorijalni centar Srebrenica – Poto\u010dari, predstavlja skup pretra\u017eivih stenograma sjednica Skup\u0161tine srpskog naroda u BiH\/Narodne skup\u0161tine Republike Srpske. Projektom su obuhva\u0107ene sjednice Narodne skup\u0161tine RS-a periodu od 24. oktobra 1991. do 21. februara 1996. godine. Rije\u010d je o online platformi koja ima za cilj da istra\u017eiva\u010dima, nau\u010dnicima, organizacijama civilnog […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":24352,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[47],"tags":[],"class_list":{"0":"post-24348","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-historija"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/24348","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=24348"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/24348\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24356,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/24348\/revisions\/24356"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/24352"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=24348"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=24348"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=24348"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}