Prema odredbama Zakona o autorskim i srodnim pravima, autorskim djelom se smatra individualna, duhovna tvorevina iz podru\u010dja knji\u017eevnosti, znanosti i umjetnosti bez obzir na vrstu, na\u010din i oblik izra\u017eavanja. Ono \u0161to \u017eelim razjasniti kad je u pitanju osnovanje autorskog djela jeste \u010dinjenica da za osnivanje autorskog djela nije potrebna bilo kakva forma. Zna\u010di, zakonodavac nije propisao formu osnivanja autorskog djela, ve\u0107 je kao i u ve\u0107ini modernih zemalja utvrdio da je autorsko djelo individualna dugovna tvorevina koja nastaje onog momenta kada ta tvorevina se materijalizuje. To je ono \u0161to je specifi\u010dno za autorsko djelo u odnosu na neka druga prava koja propisuju strogu formu osnivanja. Pod autorskim djelima se smatraju: pisana djela (knji\u017eevni tekstrovi, studije, priru\u010dnici, \u010dlanci i ostali napisi, kao i programi), govorna djela (govori, predavanja, propovijedi i druga djela iste naravi), dramska, dramsko-muzi\u010dka i lutkarsaka djela, koreografska i pantomimska dela, muzi\u010dka djela s rije\u010dima ili bez rije\u010dio, audiovizuelna djela (filmska djela i djela stvorena na na\u010din sli\u010dan filmskom stvaranj), djela klikovnim umjesntoi (crte\u017ei slike grafike kipovi i druga djela iste naravi), djela arhitekture (skice, planovi, nacrti i izgra\u0111eni objekti), djela svih grana primjenjene umjetnosti, grafi\u010dkog i industrijskog oblikovanja, fotografska djela i djela proizvedena postupkom sli\u010dnim fotografskom, kartogrfska djela te prezentacije znanstvene, obrazovne ili tehni\u010dke naravi. Zna\u010di, zakon je jasno definisao \u0161ta se pod autorskim djelom smatra. Iz ovoga se jasno vidi da je spektar autorskih djela veoma \u0161irok, te da u tom kontekstu Zakon daje dovoljnu mogu\u0107nost autorima da slobodno stvaraju autorska djela. Pod autorksim djelom se smatraju i sastojci autorskog djela kao \u0161to je neizvr\u0161eno djelo, naslov i drugi sastojci djela. Me\u0111utim, uslov da sastojci autorskog djela imaju karakter samostalnog autorskog djela jeste da oni kao takvi predstavljaju individualne duhovne tvorevine, i za\u0161ti\u0107eni su kao samostalno djelo. Treba napomenuti da i prerade autorskog djela mogu imati svojstvo za\u0161ti\u0107enog autorskog djela. Tako, prijevodi, prilagodbe, mozi\u010dki aran\u017emani, muzi\u010dke obrade i druge prerade izvornih autorskih djela koje predstavljaju individualnu duhovnu tvorevinu su za\u0161t\u0107ene kao autorsko djelo. Naravno da u praksi ovo izaziva mnoge dileme.<\/p>\n\n\n\n
Mi se danas susre\u0107emo sa dvije velike dru\u0161tvene opasnosti po pitanju autorskih prava, a koje su svakodnevno prisutne u praksi. Te dvije dru\u0161tvene pojave koje izazivaju ozbiljne dileme, posebno u situaciji kada su mnoga autorska djela dostupna su plagijatorstvo i pronevjera. Ono \u0161to smatra da je \u010desta dru\u0161tvena pojava a na \u0161to se ne skre\u0107e pa\u017enja mladim akademskim gra\u0111anima jeste da prilikom pisanja radova, pa uklju\u010duju\u0107i i seminarske radove, se na jasan na\u010din razdvoji individualni rad od plagiranog rada. Objavljeni radovi se moraju i mogu koristiti, ali isklju\u010divo njihovim \u010ditanjem, ali prilikom pisanja individualnog rada autor mora izvoditi svoje individualne zaklju\u010dke, naravno uz pozivanje \u2013 citiranje pojedinih dijelova takvih radova. Prema ustaljenoj praksi pod plagijatorstvom se smatra preuzimanje tu\u0111ih ideja ili izraza i njihovo prikazivanje kao svojih. Plagijatorstvo se \u010desto desava oko pitanja pominjanja izvora, za razliku od pronevjere koja nastaje kada se intelektualna svojina koristi bez odobrenja autora. Zna\u010di, pronevjera je kada neko tre\u0107e lice koristi autorsko djelo \u2013 zloupotrebljava ga, za razliku od plagijatorstva kada tre\u0107e lice autorsko djelo prikazuje kao svoj rad<\/em>. Ovo su dvije pojave koje u sudskoj praksi izazivaju najvi\u0161e sporova. Obi\u010dno u konkretnom slu\u010daju osim moralnog povre\u0111uje se i imovisnko pravo autora. Ono \u0161to je specifi\u010dno jeste da se autorskim djelom smatraju i zbirke autorskih djela ili druge gra\u0111e koje s obzirom na odabir, raspored i na\u010din izlaganja svoga sadr\u017eaja predstavljaju samostalne individualne duhovne tvorevine. Uklju\u010divanjem izvornih djela u zbirku ne smiju se povrijediti prava autora tih djela. Uklju\u010denjem druge izvorne gra\u0111e u zbirku, ta gra\u0111a ne postaje za\u0161ti\u0107eno djelo.<\/p>\n\n\n\n Ono \u0161to je posebno potrebno naglasiti da se zakonodavac posebno bavi materijom neza\u0161ti\u0107enih autorskih djela. U praksi mora postojati jasna razlika izme\u0111u autorskih djela i onih djela koja nisu za\u0161ti\u0107ena kao autorska. Tako je utvr\u0111eno da ideje, koncepti, postupci, razne metode, matemati\u010dke operacije, na\u010dela ili otkri\u0107e nisu za\u0161ti\u0107eni kao autorska djela. Tako\u0111er slu\u017ebeni tekstovi iz podru\u010dja zakonodavstva, uprave i pravosu\u0111a (zakoni, uredbe, odluke, izvje\u0161taji, zapisnici, sudske odluke i sli\u010dno) nisu za\u0161ti\u0107eni kao autorska djela. Tako\u0111er kao autorska djela nisu za\u0161ti\u0107eni ni politi\u010dki govori i govori odr\u017eani tokom sudskih rasprava. Dnevne vijesti ili razne informacije koje imaju karakter kratke vijesti sadr\u017eane u obavijesti za novine, te narodne, knji\u017eevne i umjetni\u010dke tvorevine nemaju za\u0161titu autorskih djela. Zna\u010di veoma je bitno da se prilikom eventualnog pokretanja postupaka za povrede autorskih djela, jasno razjasni o kojoj vrsti autorskih djela se radi i da li se oni mogu smatrati autorskim djelom. Od tog jasnog razlikovanja \u0107e zavisiti uspjeh eventualno pokrenute parnice u sporovima iz autorskih djela.<\/p>\n\n\n\n Prema Zakonu o autorskim i srodnim pravima pod autorom se smatra fizi\u010dka osoba koja je stvorila djelo.<\/em> Zakon defini\u0161e i nepoznatog autora. Tako u slu\u010daju anonimnog ili preudonimnog djela izdava\u010d \u010dije ime je ozna\u010deno na djelu smatra se zastupnikom autora, dok se ne doka\u017ee suprotno. U tom slu\u010daju izdava\u010d je ovla\u0161ten da vr\u0161i i moralna i imovinska prava autora. Ako izdava\u010d nije nazna\u010den na djelu, onda je osoba koja je objavila djelo ovla\u0161tena da ostvari autorsko pravo. Autorsko pravo na neobjavljena djela \u010diji autor nije poznat ostvaruje odgovoraju\u0107a organizacija autora. Onog momenta kada se javi pravi autor i on doka\u017ee svoje autorsko pravo, tada prava izdava\u010da i drugih organizacija prestaju a sva moralna i imovinska prava preuzima autor. Naravno u toj situaciji autor svoja imovinska prava mo\u017ee ugovarati sa izdava\u010dima i to sve shodno propisima kako je to Zakon uredio.<\/p>\n\n\n\n Ako autorsko djelo stvoreno saradnjom dvaju ili vi\u0161e osoba \u010dini nedjeljivu cjelinu svim suatorima pripada nedjeljivo autorsko pravo. Takve osobe se zovu suautori.<\/em> Udio svakog pojedinog suautora se odre\u0111uje srazmjerno stvarnom doprinosu koje je svaki autor dao stvaranju djela ako njihovi me\u0111usobni odnosi nisu ure\u0111eni ugovorom. Suautor ne mo\u017ee uskratiti svoju saglasnost upotrebi autorskog djela ako su u suprotnosti sa na\u010delima savjesnosti i po\u0161tenja. Ako se suautorstvo sastoji od dijelova koji se mogu zasebno korsititi, svaki autor takvog djela mo\u017ee identificirati svoje djelo i isto neovisno od drugog suautora koristiti.<\/p>\n\n\n\n Autorsko pravo se sastoji od dva osnovna prava i to su autorska moralna pravo i autorska imovinska prava.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n Autorska moralna prava \u0161tite autora u pogledu njegovih duhovnih i posebnih veza sa njegovim djelo.<\/em> Autor ima isklju\u010divo pravo odlu\u010diti ho\u0107e li, kada i na koji na\u010din i u kojem obliku njegovo djelo biti objavljeno. Autor ima isklju\u010divo pravo biti priznat i ozna\u010den kao stvaratelj svog djela. Autor tako\u0111er ima pravo da odredi da se njegovo djelo objavi pod njegovim imenom, pod pseudonimom, odnosno nekom drugom oznakom ili anonimno. Autor ima isklju\u010divo pravo suprotstaviti se svakom mijenjanju ili upotebi djela ako bi takvo mijenjanje ili upotreba vrije\u0111ali njegovu \u010dasti i ugled. Ono \u0161to je bitno napomenuti jeste da moralna prava autorskog djela su prava koja su neprenosiva. Autor prilikom prometa ili raspolaganja sa svojim autorskim djelom na bilo koji drugi na\u010din, nema pravo ni na koga prenijeti autorsko moralno pravo. To je ne\u0161to \u0161to se ti\u010de autora i njegovog djela i onog momenta kada je djelo stvoreno i kada je dobilo svog autora, autor ostaje sve do momenta dokle je Zakon propisao, a to je sedamdeset godina nakon smrti autora.<\/p>\n\n\n\n Za razliku od neprenosivosti autorskih moralnih prava autorska imovinska prava su prenosiva i ona daje puno pravo autoru da sa njima disponira.<\/em> Vrijednost autorskih imovinskih prava zavisi od vrijednosti autorkog moralnog prava. \u0160to je autorsko moralno pravo vrijednije i upe\u010datljivije, to \u0107e zasigurno biti i ve\u0107a vrijednost njegovog imovinskog prava.<\/p>\n\n\n\n Autorska imovinska prava sadr\u017ee isklju\u010divo ovlast autora da zabrani ili dopusti iskori\u0161tavanje svog djela i primjeraka tog djela.<\/em> Druga osoba mo\u017ee iskori\u0161tavati autorsko djelo samo uz dopu\u0161tenje autora, osim ako ovim Zakonom nije druga\u010dije odre\u0111eno. Za svaki oblik iskori\u0161tavanja autorskog djela od druge osobe, autoru pripada posebna naknada. Autorska imovinska prava naro\u010dito sadr\u017ee: pravo reproduciranja, pravo distribuiranja, pravo davanja u najam, pravo priop\u0107enja javnosti, pravo prerade, pravo audiovizuelne prilagodbe i pravo prijevoda. U Zakonu o autorskim i srodnim pavima Bosne i Hercegovine je detaljno obja\u0161njeno svako pojedina\u010dno imovinsko pravo koje je jako bitno za pravni promet autorskih djela. Ukoliko se jasno defini\u0161e koje imovinsko pravo je pravo prometa i realizacija tog ugovora \u0107e biti jednostavna sa \u0161to manje izazvanih sporova me\u0111u parni\u010dnim strankama. S obzirom na obimnost obrazlo\u017eenja, ovim radom se ne\u0107emo baviti posebnim obrazlaganjem jer se radi o materiji izvan pravne struke.<\/p>\n\n\n\n Ono \u0161to je novina u novoj zakonskoj regulativi jeste vremensko ograni\u010denje autorskih prava. Autorsko pravo traje za \u017eivota autora i sedamdeset godina nakon njegove smrti. Ukoliko autorsko pravo zajedni\u010dki pripada suautorima rok od sedamdeset godina se ra\u010duna od momenta kada je zadnji suautor umro. Ukoliko se radi o anonimnom djelu, a djelo je objavljeno rok od sedamdeset godina te\u010de od dana objavljivanja tog djela. U biti vremensko ograni\u010denje autorskih prava se produ\u017eilo u odnosu na staru zakonsku regulativu. Nakon isteka tog roka autor nad autorskim djelom gubi bilo kakva prava i ono prelazi u op\u0161tedru\u0161tvenu korist.<\/p>\n\n\n\n Kao \u0161to smo naprijed naveli autorsko pravo je u pravnom prometu za razliku od javnih dobara koja su van pravnog prometa. Autorsko pravo se mo\u017ee naslijediti kao cjelina, a prilikom naslije\u0111a se primjenjuje Zakon o naslje\u0111ivanju. Kad je u pitanju prenosivost autorskih prava autorsko pravo kao cjelina je neprenosivo. Autor ne mo\u017ee na drugog prenijeti moralna autrorska prava. Predmet prijenosa mogu biti samo imovinska prava. Ono \u0161to treba napomenuti jeste da autorsko pravo ne mo\u017ee biti predmetom prisilnog izvr\u0161enja. Predmet prisilnog izv\u0161enja mogu biti samo imovinske koristi koje poti\u010du iz upotrebe autorskog djela. Prisilno izvr\u0161enje nije dopu\u0161teno ni u vezi sa autorskim pravom na nedovr\u0161enim djelima. <\/p>\n\n\n\n U naknadnm radovima \u0107emo se jo\u0161 baviti ovom temom jer smatram da je veoma bitna posebno u ovom vremenu mediske ekspanzije.<\/p>\n\n\n\n Doc.dr.Esad Hrva\u010di\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Prema odredbama Zakona o autorskim i srodnim pravima, autorskim djelom se smatra individualna, duhovna tvorevina iz podru\u010dja knji\u017eevnosti, znanosti i umjetnosti bez obzir na vrstu, na\u010din i oblik izra\u017eavanja. Ono \u0161to \u017eelim razjasniti kad je u pitanju osnovanje autorskog djela jeste \u010dinjenica da za osnivanje autorskog djela nije potrebna bilo kakva forma. Zna\u010di, zakonodavac nije […]<\/p>\n","protected":false},"author":60,"featured_media":24318,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[376,456,458],"tags":[],"class_list":{"0":"post-24317","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-featured","8":"category-pravo","9":"category-stavovi-i-misljenja"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/24317","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/60"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=24317"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/24317\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24320,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/24317\/revisions\/24320"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/24318"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=24317"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=24317"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=24317"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}