Me\u0111u gra\u0111anima je veoma aktuelno pitanje \u201e kako ste\u0107i pravo vlasni\u0161tva na nakretninama koje koriste du\u017ei vremenski period?\u201c U zadnje vrijeme je posebno aktuelno pitanje sticanja prava vlasni\u0161tva na stanovima u dru\u0161tvenoj svojini i zemlji\u0161tima koje su upisane kao dru\u0161tvena svojina. <\/p>\n\n\n\n
Me\u0111u gra\u0111anima vlada mi\u0161ljenje da se vlasni\u0161tvo sti\u010de automatizmom nakon isteka odre\u0111enog vremenskog perioda. Da li je to ba\u0161 tako? Da bi razjasnili ovo pravno pitanje moramo kao i za sve druge pravne dileme konsultovati zakon koji ure\u0111uje tu oblast. Me\u0111utim, prvo da razjasnimo dilemu u vezi stanova i nekretnina u dru\u0161tvenom vlasni\u0161tvu. Kada su u pitanju stanovi oni su obi\u010dno upisani kao vlasni\u0161tvo lokalne zajednice (op\u0107ine). Ono \u0161to je sporno je \u010dinjenica pravnog osnova kori\u0161tenja navedene nekretnin od strane korisnika.U pro\u0161lom sistemu kao \u0161to je poznato na stanovima u dru\u0161tvenoj svojini se moglo samo zasnovati \u201estanarsko pravo\u201c. <\/p>\n\n\n\n
Stanarsko pravo je regulisano Zakonom o stambenim osnosima koji je i sada na snazi. Stanarsko pravo se moglo zasnovati na temelju zakonom propisane procedure. Vlasnik stana je bio davalac stana na kori\u0161tenje, nakon \u010dega se sa stambenim preduze\u0107em zaklju\u010divao ugovor o kori\u0161tenju. Nakon dono\u0161enja Zakona o prodaji stanova stanarsko pravo je pretvoreno u imovinsko pravo i ono je bilo osnov za prodaju odnosno sticanja prava vlasni\u0161tva. Na taj na\u010din su ve\u0107ina stanova privatizirano.<\/p>\n\n\n\n
Drugi na\u010din sticanja stanarskog prava je bio protek roka od 8 godina nezakonitog kori\u0161tenja stana a da se pritome vlasnik stana nije protivio niti pokretao postupke iseljenja. Upravo sada\u0161nji nelegalni korisnici smatraju da su stekli stanarska prava jer stanove koriste du\u017ee od 8 godina. (\u010dlan 30. Zakona o stambenim odnosima). Ono \u0161to je sporno je \u010dinjenica da je Zakon o prodaji stanova ukinuo mogu\u0107nost sticanja stanarskog prava u period od 2 godine nakon stupanja na snagu ovog zakona. Taj rok je istekao 31. 12.2000. godine. U prevodu zna\u010di da najkasniji bespravni korisnici stanova koji mogu ste\u0107i stanarsko pravo su oni koji su stan po\u010deli koristiti 1992. godine. <\/p>\n\n\n\n
To pravo se dokazuje isklju\u010divo u parni\u010dnom postupku. \u0160ta sa stanarima koji stanove recimo koriste od 1995. godine? Stanarsko pravo ne mogu ste\u0107i, a pitanje je mogu li ste\u0107i neko drugo stvarno pravo? Sticanje prava vlasni\u0161tva je upitna radi savjesnosti i pasivnog legitimiteta lokalne zajednice. Me\u0111utim, utvr\u0111ivanja trajnog prava kori\u0161tenja korisnika i njegove porodice je veoma izgledno pravo koje se opet utvr\u0111uje u parni\u010dnom postupku. (pravo na dom \u010dlan 8 Evropske konvencije)<\/p>\n\n\n\n
Kada su u pitanju nekretnine u dr\u017eavnom \u2013 dru\u0161tvenom vlasni\u0161tvu tu postoji odre\u0111ena specifi\u010dnost. Sve do Zakona o vlasni\u010dko pravnim odnosima donesenog 1995. godine bilo je stroga zabrana sticanja prava vasni\u0161tva na dru\u0161tvenoj imovini. Ovim zakonom je ukinuta ta zabrana, te je savjesnim posjednicima omogu\u0107eno da poku\u0161aju ste\u0107i pravo vlasni\u0161tva dosjelo\u0161\u0107u. U prevodu zna\u010di da prva sticanja vlasni\u0161tva dosjelo\u0161\u0107u na toj imovini su se desila 2015. godine kada je istekao rok od 20 godina.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, i ti postupci su dovedeni u pitanje. Dovedena je u pitanje pasivna legitimacija lokalne zajednice. Odlukom Visokog predstavnika ja zabranjeno raspolaganje dr\u017eavnom imovinom. To bi zna\u010dilo da je lokalnim zajednicama onemogu\u0107eno da pasivno u\u010destvuju u postupcima. Na temlju takvih tuma\u010denja svako prometovanje bi trebala odobriti dr\u017eavna komisija koja je formirana. Ono \u0161to je meni poznato mnogi postupci su ve\u0107 okon\u010dani gdje se lokalne zajednice javile kao tu\u017eene.<\/p>\n\n\n\n
Kada su u pitanju postupci sticanje prava vlasni\u0161tva putem dosjelosti to je regulisano Zakonom o stvarnim pravima FBiH. Prema ovom zakonu vlasni\u0161tvo je mogu\u0107e ste\u0107i po dva osnova. <\/p>\n\n\n\n
Prvi osnov je protekom vremena od 10 godina, s tim da posjed mora biti savjestan i zakonit. Zakonit zna\u010di da postoji pravni osnov ulaska u posjed (npr. ugovor o kupoprodaji). Drugi uvjet je savjesnost. Posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne mo\u017ee znati da nema pravo na posjed. To zna\u010di da on mora biti u uvjerenju da je on vlasnik a ne neko tre\u0107i. Savjesnost se pretpostavlja, a ako tu\u017eena ospori savjesnost onda se on mora dokazivati. Upravo iz tog razloga mnoge tu\u017ebe bivaju odbijene. Npr. ako tu\u017eitelj izjavi da mu je bilo poznato da je u zemlji\u0161nim knjiga uknji\u017eeno tre\u0107e lice onda nema savjesnosti. Suvlasnik ne mo\u017ee ste\u0107i parvo vlasni\u0161tva na suvlasni\u010dkim udjelima upravo \u0161to je on morao znati za druge suvlasnike. Drugi osnov je posjed od 20 godina kada zakon zahtjeva samo savjestan posjed. Ovi postupci se isklju\u010divo dokazuju u parnicama. Ovim \u010dlankom sam poku\u0161ao u kratkim crtama razjasniti ove jako korisne pravne institute.<\/p>\n\n\n\n
Doc.dr.Hrva\u010di\u0107 Esad<\/strong><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Me\u0111u gra\u0111anima je veoma aktuelno pitanje \u201e kako ste\u0107i pravo vlasni\u0161tva na nakretninama koje koriste du\u017ei vremenski period?\u201c U zadnje vrijeme je posebno aktuelno pitanje sticanja prava vlasni\u0161tva na stanovima u dru\u0161tvenoj svojini i zemlji\u0161tima koje su upisane kao dru\u0161tvena svojina. Me\u0111u gra\u0111anima vlada mi\u0161ljenje da se vlasni\u0161tvo sti\u010de automatizmom nakon isteka odre\u0111enog vremenskog perioda. […]<\/p>\n","protected":false},"author":60,"featured_media":21719,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[376,456,458],"tags":[],"class_list":{"0":"post-23945","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-featured","8":"category-pravo","9":"category-stavovi-i-misljenja"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/23945","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/60"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=23945"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/23945\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23956,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/23945\/revisions\/23956"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/21719"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=23945"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=23945"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=23945"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}