<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
SARAJEVO – Bosna i Hercegovina trenutno ima tri vjetroelektrane vrijedne preko 400 miliona maraka i koje godi\u0161nje proizvedu elektri\u010dne energije vi\u0161e od 150 malih hidroelektrana. Dvije vjetroelektrane rade vi\u0161e od godinu dana na podru\u010dju Tomislavgrada, a tre\u0107a koja je na platou Podvele\u017eja iznad Mostara uskoro kre\u0107e sa radom i prve probne kilovate ve\u0107 je proizvela ovih dana.<\/p>\n\n\n\n
Od tri vjetroelektrane, dvije su u vlasni\u0161tvu dr\u017eave, a jedna u privatnom posjedu i gra\u0111ene su uglavnom kreditnim sredstvima Njema\u010dke razvojne banke, a same \u0107e se isplatiti za 13 godina, te je prema dostupnim podacima jedna u izgradnji i tri su u skorom planu.<\/p>\n\n\n\n
Prva vjetroelektrana u na\u0161oj dr\u017eavi je Mesihovina na podru\u010dju Tomislavgrada s radom po\u010dela u martu 2018 godine i jedna je od najve\u0107ih vjetroelektrana na podru\u010dju jugoisto\u010dne Evrope. Vrijednost projekta je oko 82 miliona eura, a kreditna sredstva je odobrila Njema\u010dka banka za razvoj – KFW u iznosu od 71 milion eura, dok je jedan milion osigurala njema\u010dka vlada. Investitor i vlasnik je Elektroprivreda HZ HB, kojoj ova vjetroelektrana donosi godi\u0161nji prihod od oko 20 miliona maraka i investicija \u0107e se isplatiti za 13 godina.<\/p>\n\n\n\n
Vjetroelektrana Mesihovina smje\u0161tena je u centralnom dijelu op\u0107ine Tomislavgrad, ima 22 vjetroagregata ukupno instalirane snage 50,6 MW i godi\u0161nje proizvodnje od oko 165,17 GWh. Uz prosje\u010dnu potro\u0161nju doma\u0107instva od 6.000 kilovat sati godi\u0161nje, ova vjetroelektrana mo\u017ee opskrbiti elektri\u010dnom energijom oko 27.500 ku\u0107anstva.<\/p>\n\n\n\n
Po\u010detkom 2019. godine, s radom je po\u010dela i druga vjetroelektrana Jelova\u010da, tako\u0111er na podru\u010dju Tomislavgrada, poznata kako najve\u0107a privatna investicija u FBiH, u koju se upustio vlasnik \u0161irokobrije\u0161ke kompanije Feal Jozo Bogdan, koji je pro\u0161le godine preminuo od uboda ose. Radi se o vjetroparku s 18 turbina sa ukupno instalirane snage 36 MW i godi\u0161nje proizvede 110 GWh.Vrijednost investicije do pu\u0161tanja u komercijalni pogon je 40.000.000 eura, a sredstva su osigurana kreditnim aran\u017emanom komercijalnih banaka.<\/p>\n\n\n\n
Tre\u0107a je vjetroelektrana Podvele\u017eje, desetak kilometara isto\u010dno od Mostara, koja \u0107e sa 15 vjetroagregata pojedina\u010dne snage 3,2 MW ukupne snage 48 MW godi\u0161nje proizvoditi oko 130 GWh elektri\u010dne energije, \u0161to je energetski ekvivalent za 46 malih hidroelektrana. Investicija se finansira kreditnim sredstvima Njema\u010dke razvojne banke KfW i sredstvima JP Elektroprivreda BiH u ukupnom iznosu 162 miliona maraka (83,2 eura), \u0161to predstavlja jednu od najve\u0107ih investicija na \u0161irem podru\u010dju Mostara. Ovo je prvi vjetropark Elektroprivrede BiH, koji predstavlja opredjeljenju EU za pove\u0107anje udjela proizvodnje elektri\u010dne energije iz obnovljivih izvora, a investicija bi prema procjeni stru\u010dnjaka trebala biti isplativa za oko 12 godina.<\/p>\n\n\n\n
Koliko su zapravo isplative vjetroelektrane s obzirom na ogromna ulaganja i \u010dinjenicu da za svaku od navedenih treba vi\u0161e od \u010ditave decenije da bi se investicija isplatila, pitanje je koje se samo name\u0107e u javnosti. Rektor mostarskog univerziteta Elvir Zlomu\u0161ica, koji je doktorirao na obnovljivim izvorima energije i vjetroelektranama za Klix.ba ka\u017ee da je isplativost izgradnje vjetroparka neupitna.<\/p>\n\n\n\n
\u201eKoliko je isplativa vjetroelektrana zavisi od vi\u0161e faktora, a prije svega od mjesta na kojem je postavljana, jer raste energija odnosno snaga sa tre\u0107om potencijom brzine vjetra\u201c, poja\u0161njava Zlomu\u0161ica. Dodaje kako je uz to va\u017ena i cijena i oprema, te niz drugih faktora. \u201eOne su isplative svakako, ali u ovom trenutku nisu isplative kao konvencionalni izvori energije nafta, ugalj i drugi i zato im se svugdje u svijetu daju podsticaji. Prema na\u0161im procjenama, isplativost investiranja je otprilike deset do petnaest godina, zavisno od vjetroparka i vjetra\u201c, pojasnio nam je.<\/p>\n\n\n\n
Isti\u010de da bi se vjetroelektrana Podvele\u017eje prema ra\u0111enim procjenama trebala isplatiti za 12 godina i da \u0107e u energetskom smislu biti ekvivalent za 46 malih hidroelektrana, \u0161to jasno govori koliko je va\u017ena njezina izgradnja. \u201eEvropa ima svoju usvojenu strategiju, po kojoj 2050. godine nema proizvodnje CO2 iz energetskih objekata\u201c, nagla\u0161ava Zlomu\u0161ica.<\/p>\n\n\n\n
U tom smislu, kako nastavlja poja\u0161njavati, BiH koja pretendira ulasku u EU izgradnjom vjetroelektrana u tom smjeru lagano trasira put. Izgradnju vjetroelektrana podr\u017eava i univerzitetski profesor ma\u0161instva Re\u0161ad Malovi\u0107, koji je vrsni poznavalac hidroelektrana u BiH, napominju\u0107i da je ulaganje dvostruko ve\u0107e nego za HE. \u201eZaista je takva situacija, jer kad se radi vjetroelektrana, sve se mora kupiti vani, a tu je i modularna oprema, jer svi sklopovi idu u paketu i zaista je to skupo, ali ne zna\u010di da se ne\u0107e izjedna\u010diti u narednom periodu\u201c, ka\u017ee navode\u0107i da je sli\u010dna cijena.<\/p>\n\n\n\n
Malovi\u0107 nagla\u0161ava da BiH izvozi oko 20 posto elektri\u010dne energije zavisno od potreba i da se ta sredstava usmjeravaju u investicije, te da treba znati sljede\u0107e. \u201eAko jedna hidroelektrana godi\u0161nje radi 4.500 ili 5.000 sati vremenski, vjetroelektrana i solarna elektrana mo\u017ee da radi oko 1.500 sati i ne vi\u0161e, jer se na toliko projektuje i ne mo\u017ee se predvidjeti vrijeme kad \u0107e stati vjetroelektrana, pa da ne mo\u017ee proizvoditi energija. Elektroprivreda kao veliki investitor u tom slu\u010daju mora imati rezerve hidroenergije da nadomjesti \u0161to je gubitak u sistemu, kako ne bi pla\u0107ali uvoz iz inostranstva ili gasili neke fabrike, \u0161to bi bili lan\u010dani tro\u0161kovi\u201c, poja\u0161njava profesor Malovi\u0107 za Klix.ba. Uz izgradnju vjetroelektrana, smatra on, nu\u017eno je odr\u017eavati hidroelektrane, pa \u010dak i graditi nove vode\u0107i ra\u010duna o ekolo\u0161kom utjecaju. \u201eNikad nije dovoljno energije u sistemu. Energija je nosilac razvoja dru\u0161tva\u201c, zaklju\u010dio je.<\/p>\n\n\n\n
Za proizvodnju energije na podru\u010dju Nevesinja se gradi prva vjetroelektrana u RS-u Grebak i u nju investitori iz Njema\u010dke ula\u017eu 130 miliona KM (oko 66,5 miliona eura). Postavit \u0107e se 10 turbina, od kojih \u0107e jedna mo\u0107i proizvesti struju dovoljnu za snabdijevanje Nevesinja. Ove godine bi, nakon brojnih najava, prema planovima Elektroprivrede Republike Srpske, trebao biti izgra\u0111en i vjetropark Hrgud u op\u0107ini Berkovi\u0107i sa 16 vjetrogeneratora sa po tri megavata snage, koji \u0107e proizvoditi 126 gigavat sati elektri\u010dne energije. Investicijska vrijednost je 126 miliona maraka i financirat \u0107e se najve\u0107im dijelom iz kreditnih sredstava, a poznato je da ove projekte kreditira Njema\u010dka razvojna banka KfW.<\/p>\n\n\n\n
Nakon milionskih investicija u Hercegovini zna\u010dajni projekti obnovljivih izvora energije su u pripremi i sjevernijim podru\u010djima na\u0161e zemlje. Elektroprivreda BiH radi na realizaciji projekta vjetroelektrana Bitovnja kod Konjica sa planiranih 25 vjetroturbina, ukupne instalisane snage do 60 MW i godi\u0161njom proizvodnju od 110 GWh elektri\u010dne energije. Radi se ina realizaciji projekta vjetroelektrane Vla\u0161i\u0107 sa planiranih 18 turbina ukupne snage 50 MW i o\u010dekivane godi\u0161nje proizvodnje od 115 GWh.
beta.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
SARAJEVO – Bosna i Hercegovina trenutno ima tri vjetroelektrane vrijedne preko 400 miliona maraka i koje godi\u0161nje proizvedu elektri\u010dne energije vi\u0161e od 150 malih hidroelektrana. Dvije vjetroelektrane rade vi\u0161e od godinu dana na podru\u010dju Tomislavgrada, a tre\u0107a koja je na platou Podvele\u017eja iznad Mostara uskoro kre\u0107e sa radom i prve probne kilovate ve\u0107 je proizvela […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":23684,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[43,443,42,376,44],"tags":[],"class_list":{"0":"post-23678","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-bih","8":"category-ekologija","9":"category-ekonomija","10":"category-featured","11":"category-poljoprivreda"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/23678","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=23678"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/23678\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23685,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/23678\/revisions\/23685"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/23684"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=23678"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=23678"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=23678"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}