{"id":23095,"date":"2021-01-28T11:27:22","date_gmt":"2021-01-28T10:27:22","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=23095"},"modified":"2024-01-15T21:40:39","modified_gmt":"2024-01-15T20:40:39","slug":"uzroci-i-posljedice-zagadjenja-zraka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/uzroci-i-posljedice-zagadjenja-zraka\/","title":{"rendered":"Uzroci i posljedice zaga\u0111enja zraka"},"content":{"rendered":"\n<p>Zaga\u0111enje  je ljudskim faktorom  uzrokovano uno\u0161enje tvari ili energije u okoli\u0161 koje uzrokuje \u0161tetne posljedice za \u017eiva bi\u0107a i za ljudsko zdravlje, onemogu\u0107uje ili ometa tradicionalne ljudske aktivnosti, smanjuje kvalitet zraka, vode ili tla, te op\u0107enito smanjuje op\u0107u ili estetsku vrijednost prirodnih ekosistema ili izvora dobara. <\/p>\n\n\n\n<p>Prema Europskoj direktivi o integriranom sprje\u010davanju zaga\u0111enja\u00a0 i\u00a0 kontrolu\u00a0 (IPPC)\u00a0 (EC, 1996), mogu se izdvojiti sljede\u0107e kategorije potencijalno zaga\u0111uju\u0107ih aktivnosti:<\/p>\n\n\n\n<ol class=\"wp-block-list\"><li>energetska industrija;<\/li><li>proizvodnja i prerada metala;<\/li><li>mineralna industrija;<\/li><li>hemijska industrija i hemijska postrojenja;<\/li><li>otpad i upravljanje<\/li><li>poljoprivreda<\/li><li>saobra\u0107aj i<\/li><li>ostale aktivnosti (koje uklju\u010duju proizvodnju papira i kartona, proizvodnja vlakana ili tekstila, \u0161tavljenje ko\u017ee, klaonice,\u00a0 postrojenja\u00a0 koja\u00a0 koriste\u00a0 organska\u00a0 otapala\u00a0 i proizvodnja ugljika ili grafita).<\/li><\/ol>\n\n\n\n<p>Industrijski na\u010din \u017eivota izvor je\u00a0 ve\u0107ine\u00a0 zaga\u0111enja\u00a0 okoline.\u00a0 Otrovne\u00a0 hemikalije\u00a0 proizvode\u00a0 se kada\u00a0 sagorijevamo\u00a0 ugljen\u00a0 kako\u00a0 bismo\u00a0 proizveli\u00a0 elektri\u010dnu\u00a0 energiju\u00a0 i\u00a0 kada\u00a0 putujemo\u00a0 u vozilima na benzin ili dizel. Hemijska, rudarska i poljoprivredna industrija tako\u0111er proizvode zaga\u0111enje zraka, kao i odlagali\u0161ta otpada. <\/p>\n\n\n\n<p>U\u00a0 Skoplju\u00a0 oko\u00a0 30%\u00a0  lo\u0161e\u00a0 kvalitete\u00a0 zraka dolazi iz pe\u0107i na drva koje su stanovnici prisiljeni koristiti, jer su jeftinije od centralnog grijanja. Iako su posljednjih godina stope zaga\u0111enja u zatvorenom uglavnom ostale iste, zaga\u0111enje na\u00a0 otvorenom ubrzano raste kako se industrije \u0161ire, a sve vi\u0161e ljudi\u00a0 koristi automobile.<\/p>\n\n\n\n<p>Zaga\u0111iva\u010di zraka emitiraju se iz niza umjetnih i prirodnih izvora, uklju\u010duju\u0107i:<\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>izgaranje fosilnih goriva u proizvodnji elektri\u010dne energije, prometu, industriji\u00a0 i ku\u0107anstvima;<\/li><li>industrijski procesi i upotreba otapala, u hemijskoj i rudarskoj industriji;<\/li><li>poljoprivreda;<\/li><li>obrada otpada;<\/li><li>prirodni izvori, uklju\u010duju\u0107i vulkanske\u00a0 erupcije,\u00a0 vjetrom\u00a0 odnesenu\u00a0 pra\u0161inu,\u00a0 sprej\u00a0 morske\u00a0 soli i emisije hlapljivih organskih spojeva iz biljaka.\u00a0<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Saobra\u0107aj\u00a0u svijetu, a i u Europi je odgovaran za veliki dio zaga\u0111enja, posebno zaga\u0111enje zraka<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Transport je jedan od glavnih izvora one\u010di\u0161\u0107enja zraka, za koji su \u010dvrsto utvr\u0111eni dokazi o izravnim u\u010dincima na smrtnost, kao i na respiratorne i kardiovaskularne bolesti. Godi\u0161nje se u evropskoj regiji SZO dogodi oko 100\u00a0 000\u00a0 prijevremenih\u00a0 smrtnih slu\u010dajeva odraslih osoba koje se mogu pripisati\u00a0 zaga\u0111enju\u00a0 zraka.\u00a0 Zna\u010dajan\u00a0 dio\u00a0 ovog\u00a0 tereta \u010dine emisije iz cestovnog\u00a0 prometa.\u00a0 Otprilike\u00a0 40\u00a0\u00a0 milijona\u00a0 ljudi\u00a0 u\u00a0 115\u00a0 najve\u0107ih\u00a0 gradova Europske unije (EU) izlo\u017eeno je zraku koji prema\u0161uje smjernice\u00a0 za\u00a0 kvalitet\u00a0 zraka. <\/p>\n\n\n\n<p>Djeca koja \u017eive u blizini cesta s\u00a0 prometom\u00a0 te\u0161kih\u00a0 vozila\u00a0 imaju\u00a0 dvostruko ve\u0107i rizik od respiratornih problema\u00a0 od\u00a0 one\u00a0 koja\u00a0 \u017eive\u00a0 u\u00a0 blizini\u00a0 manje\u00a0 zakr\u010denih ulica.<\/p>\n\n\n\n<p>Jedna\u00a0 od glavnih komponenata Zemljinih\u00a0 me\u0111usobno\u00a0 ovisnih\u00a0 fizi\u010dkih\u00a0 sistema\u00a0 je atmosfera. Atmosfera\u00a0 su\u00a0 slojevi plinova\u00a0\u00a0 koji\u00a0\u00a0 okru\u017euju\u00a0\u00a0 planetu\u00a0\u00a0 ili\u00a0\u00a0 neko\u00a0\u00a0 drugo\u00a0\u00a0 nebesko tijelo. Zemljina atmosfera sastoji se od oko\u00a0 78%\u00a0 azota,\u00a0 21%\u00a0 kisika\u00a0 i\u00a0 jedan\u00a0 posto\u00a0 ostalih plinova. <\/p>\n\n\n\n<p>Ti se plinovi nalaze u slojevima (troposfera, stratosfera, mezosfera, termosfera i egzosfera) definirane jedinstvenim karakteristikama poput temperature\u00a0 i\u00a0 pritiska.\u00a0 Atmosfera\u00a0 \u0161titi \u017eivot na zemlji \u0161tite\u0107i ga od dolaze\u0107eg ultraljubi\u010dastog (UV) zra\u010denja, odr\u017eavaju\u0107i toplinu planete izolacijom i spre\u010davaju\u0107i ekstreme izme\u0111u dnevnih i no\u0107nih temperatura.<\/p>\n\n\n\n<p>\u00a0Atmosfera\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 je\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 podijeljena\u00a0\u00a0\u00a0 u\u00a0\u00a0\u00a0 pet\u00a0\u00a0\u00a0 razli\u010ditih\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 slojeva,\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 na\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 temelju\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 temperature. Sloj najbli\u017ei povr\u0161ini Zemlje je troposfera koja se prote\u017ee na oko sedam i 15 kilometara od povr\u0161ine. Temperature u troposferi opadaju s visinom.<\/p>\n\n\n\n<p>Stratosfera je sljede\u0107i sloj iz Zemljine povr\u0161ine. Dose\u017ee od vrha troposfere, koja se naziva tropopauza, do visine od pribli\u017eno 50 kilometara. Temperature u stratosferi rastu s nadmorskom visinom. Vrh stratosfere naziva se stratopauza.<\/p>\n\n\n\n<p>Iznad toga je mezosfera koja dose\u017ee oko 85 kilometara&nbsp; iznad&nbsp; Zemljine&nbsp; povr\u0161ine. Temperature&nbsp; se u visini mezosfere smanjuju. Zapravo su najhladnije temperature u atmosferi blizu vrha mezosfere \u2013 oko -90 \u00b0 C (-130 \u00b0 F).<\/p>\n\n\n\n<p>Termosfera se nalazi iznad mezopauza i dopire do&nbsp; oko&nbsp; 600&nbsp; kilometara.&nbsp; O&nbsp; termosferi se&nbsp; ne zna mnogo, osim da temperature rastu s nadmorskom visinom. Sun\u010devo zra\u010denje \u010dini gornja podru\u010dja termosfere vrlo vru\u0107im, dose\u017eu\u0107i temperature do 2.000 \u00b0 C (3.600 \u00b0 F).<\/p>\n\n\n\n<p>Najvi\u0161i sloj koji se stapa s onim \u0161to se smatra svemirom je egzosfera.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large is-resized\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/tvsensor.com\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zrak1.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-23096\" width=\"617\" height=\"499\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>Zaga\u0111enje zraka sastoji se od hemikalija ili \u010destica u zraku koje mogu na\u0161tetiti zdravlju ljudi, \u017eivotinja i biljaka.\u00a0 Zaga\u0111iva\u010di u\u00a0 zraku\u00a0 imaju\u00a0 mnogo\u00a0 oblika. To\u00a0 mogu biti\u00a0 plinovi,\u00a0 \u010dvrste \u010destice ili kapljice teku\u0107ine.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Bilans i registar emisija u zrak se rade za slijede\u0107e zaga\u0111uju\u0107e materije:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul class=\"wp-block-list\"><li>sumpor dioksid<\/li><li>nitro okside<\/li><li>ugljen-dioksid<\/li><li>ugljen monoksid<\/li><li>amonijak<\/li><li>metan<\/li><li>nemetanske ugljenvodonike<\/li><li>benzen<\/li><li>PM10<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>\u0160to se\u00a0 ti\u010de\u00a0 zaga\u0111enja zraka u Bosni i Hercegovini, gradovi u Bosni i Hercegovini se suo\u010davaju\u00a0 s visokim ambijentalnim koncentracijama\u00a0\u00a0 po\u00a0 zdravlje\u00a0 \u0161tetnih,\u00a0 sitnih\u00a0 \u010destica\u00a0 koje\u00a0 zaga\u0111uju zrak. Stanovnici Sarajeva, Tuzle i Zenice \u017eive u najzaga\u0111enijim gradovima u Europi, a nekim danima, kako pokazuju mjerenja, i u svijetu.\u00a0 <\/p>\n\n\n\n<p>U\u00a0 subotu\u00a0 11.\u00a0 januara\u00a0\u00a0 2020.\u00a0\u00a0<a href=\"http:\/\/zrak.ekoakcija.org\/sarajevo\">Sarajevo\u00a0<\/a>je\u00a0 progla\u0161eno najzaga\u0111enijim gradom u svijetu, prema podacima portala AirVisual.<\/p>\n\n\n\n<p>Izlo\u017eenost \u010desticama PM2.5 je  opasna po\u00a0 ljudsko\u00a0 zdravlje,\u00a0 jer\u00a0 te\u00a0 \u010destice\u00a0 zadiru\u00a0 duboko u plu\u0107a i krvotok, izazivaju\u0107i bolest i smrt. U BiH prosje\u010dne godi\u0161nje ambijentalne koncentracije PM2.5 \u010desto vi\u0161estruko prelaze gornje dozvoljene granice po bh. standardnima kvaliteta zraka (20 \u00b5g\/m3) i po smjernicama Svjetske zdravstvene\u00a0 organizacije (SZO) o vrijednostima kvaliteta zraka (10 \u00b5g\/m3).<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj izvje\u0161taj procjenjuje\u00a0 da\u00a0 u\u00a0 BiH\u00a0 od\u00a0 posljedica\u00a0 izlo\u017eenosti\u00a0 ambijentalnom\u00a0 zaga\u0111enju\u00a0 zraka s PM2.5 svake godine prerano umre oko 3.300 ljudi.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"915\" height=\"640\" src=\"https:\/\/tvsensor.com\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zrak3.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-23097\" srcset=\"https:\/\/tvsensor.com\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zrak3.jpg 915w, https:\/\/tvsensor.com\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zrak3-150x105.jpg 150w, https:\/\/tvsensor.com\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zrak3-768x537.jpg 768w, https:\/\/tvsensor.com\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zrak3-300x210.jpg 300w, https:\/\/tvsensor.com\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zrak3-696x487.jpg 696w, https:\/\/tvsensor.com\/wp-content\/uploads\/2021\/01\/zrak3-100x70.jpg 100w\" sizes=\"auto, (max-width: 915px) 100vw, 915px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>mislioprirodi.ba\/<em>Emina Sultanovi\u0107<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zaga\u0111enje je ljudskim faktorom uzrokovano uno\u0161enje tvari ili energije u okoli\u0161 koje uzrokuje \u0161tetne posljedice za \u017eiva bi\u0107a i za ljudsko zdravlje, onemogu\u0107uje ili ometa tradicionalne ljudske aktivnosti, smanjuje kvalitet zraka, vode ili tla, te op\u0107enito smanjuje op\u0107u ili estetsku vrijednost prirodnih ekosistema ili izvora dobara. Prema Europskoj direktivi o integriranom sprje\u010davanju zaga\u0111enja\u00a0 i\u00a0 kontrolu\u00a0 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":23098,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[443],"tags":[119,526,524,525,494],"class_list":{"0":"post-23095","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-ekologija","8":"tag-bosna-i-hercegovina","9":"tag-cestice-pm2-5","10":"tag-ippc","11":"tag-szo","12":"tag-zagadjenost-zraka"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/23095","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=23095"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/23095\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23099,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/23095\/revisions\/23099"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/23098"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=23095"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=23095"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=23095"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}