Te\u0161anj je, sada, prvi put pretekao i Grad Zenicu (1.279.502.156,58 KM), koja ima duplo ve\u0107i broj stanovnika, a uz to je i sjedi\u0161te te je u njemu registrirano i najvi\u0161e kantonalnih preduze\u0107a ZDK-a.
”U svim tim op\u0107inama, u kojima je upla\u0107eno vi\u0161e nego na podru\u010dju na\u0161e op\u0107ine, registrirana su neka dr\u017eavna, federalna ili kantonalna preduze\u0107a. U tom smo periodu imali duplo ve\u0107i promet od nekih op\u0107ina koje imaju otprilike isti broj stanovnika, kao \u0161to su Kakanj, Cazin, Vogo\u0161\u0107a… Ovaj podatak ne treba nikoga \u010duditi, jer je u 2019. godini godini vrijednost izvoza sa prostora op\u0107ine Te\u0161anj iznosila 375 miliona KM”,<\/strong>\u00a0isti\u010de na\u010delnik te op\u0107ine Suad Huski\u0107.
Huski\u0107 je na proteklim Lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini ponovo dobio povjerenje svojih sugra\u0111ana te \u0107e i narednih \u010detiri godine biti na\u010delnik Te\u0161nja.
On napominje kako te\u0161anjske firme izvoze, primjerice, vi\u0161e nego Unsko-sanski kanton te da u izvozu Federacije BiH sudjeluju s oko pet, a ZDK-a 25 posto, mada ta op\u0107ina \u010dini oko dva posto stanovni\u0161tva FBiH.<\/p>\n\n\n\n
![\"suad](\"https:\/\/ba.n1info.com\/Picture\/326918\/jpeg\/270320_suadhuskic.jpg\")
<\/p>\n\n\n\n
Fena<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Prema podacima Poreske uprave Federacije Bosne i Hercegovine (PUFBiH), na prostoru op\u0107ine Te\u0161anj u prvih 11 mjeseci ove godine evidentiran je ukupni promet preko fiskalnih ure\u0111aja od 1.280.203.487, 27 KM, \u0161to je najvi\u0161e od 12 op\u0107ina ili gradova u Zeni\u010dko-dobojskom kantonu (ZDK). Te\u0161anj je, po tom ekonomskom pokazatelju, sedma op\u0107ina ili grad u FBiH. Vi\u0161e […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":21246,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[379,42],"tags":[],"class_list":{"0":"post-21245","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-biznis","8":"category-ekonomija"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/21245","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=21245"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/21245\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21250,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/21245\/revisions\/21250"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/21246"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=21245"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=21245"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=21245"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
‘‘U prethodnih osam godina imali smo skoro pa duplo br\u017ei rast broja zaposlenih od ostataka FBiH ili BiH. Trenutni broj zaposlenih je 13.447 na 43.700 stanovnika i po procentu zaposlenih smo u prvih 10 op\u0107ina i gradova u FBiH, mada nismo nikakvo administrativno sjedi\u0161te. Imamo najpovoljniji odnos broja zaposlenih u odnosu na broj penzionera – 2,6 radnih mjesta na jednog penzionera, dok je prosjek FBiH 1,6:1. Tokom pandemije koronavirusa broj zaposlenih smanjen je za oko 400 radnih mjesta”,<\/strong>\u00a0obja\u0161njava Huski\u0107.
Svi pokazatelji, napominje, govore kako je Te\u0161anj vrlo va\u017ean ekonomski prostor i da pobolj\u0161ava prosjek BiH.
”U Te\u0161nju se mnogo radi i rezultati se mogu vidjeti u ovim pokazateljima. Smisao ukazivanja na ove podatke nije u tome da bismo pravili marketing, nego da uka\u017eemo na stvari koje treba mijenjati radi bh. ekonomije”<\/strong>, istaknuo je.
Huski\u0107 smatra da sada\u0161nji na\u010din oporezivanja dohotka nije nikako dobar. Odgovara administrativnim centrima, a gu\u0161i privredu i ko\u010di podizanje primanja uposlenih.
‘‘Tamo gdje se prozvodi i izvozi, prosje\u010dna plata je 650-750 KM, kao \u0161to je u Te\u0161nju, Gra\u010danici, Grada\u010dacu\u2026. Tamo gdje je javni sektor i administracija, prosje\u010dna plata iznosi vi\u0161e od 1.000 KM. To nije dobro za bh. ekonomiju, jer nije stimulativno za dalji razvoj i ulaganja, za pove\u0107anje broja zaposlenih”,<\/strong>\u00a0upozorava te\u0161anjski na\u010delnik.
Osim toga, ka\u017ee, niski rast plata u proizvodnji uti\u010de i na pove\u0107anje migracija te odlazak, uglavnom mladih i najkvalitetnijih kadrova iz BiH.
”Ljudi odlaze! Negativni efekti se samo uve\u0107avaju i ako ne reagujemo pravovremeno ugu\u0161it \u0107emo i one koji imaju potencijal da dalje rastu. Drugi razlog za\u0161to iznosimo pokazatelje iz na\u0161e op\u0107ine, je raspodjela prikupljenih poreza, koji se ne vra\u0107aju na pravedan na\u010din u lokalne zajednice. Raspodjela prihoda ne uva\u017eava i doprinos tih zajednica ukupnom prihodu”,<\/strong>\u00a0podvla\u010di Huski\u0107.
Duplo se vi\u0161e sredstava od PDV-a, napominje, ostavlja u Sarajevu, nego u drugim sredinama, tamo gdje je najvi\u0161e adminstracije. Prometom na podru\u010dju Te\u0161anj ostvaren je veliki prihod BiH od PDV-a, ali taj podatak nema nikakav zna\u010daj u trenutnom sistemu raspodjele prihoda.
”Kriteriji za raspodjelu poreza je i povr\u0161ina op\u0107ina, \u0161to je ponekad \u0161uma ili prazan prostor, a industrijska centri, rad uposlenih u industrijskom sektoru, odnosno proizvodnji, nemaju mjesto koje zaslu\u017euju. Treba nam vi\u0161e pravednosti i jasnih kriterija”,<\/strong>\u00a0kazao je.
On dodaje da tra\u017ee i racionalizaciju javnog sektora i transparentnost te \u0161to br\u017eu promjenu propisa o doprinosima na plate i na\u010dina raspodjele sredstava od prikupljenih poreza.
”Na\u0161 bud\u017eet, koji je ne\u0161to manji od 20 miliona KM, mnogo je manji od bud\u017eeta administrativnih centara, koji imaju manje zaposlenih. Imamo i najjeftiniji javni sektor u BiH i najmanje ljudi u administraciji, a od, po broju stanovnika sli\u010dnih op\u0107ina, za administraciju na godi\u0161njem nivou tro\u0161imo manje za oko 500.000 KM”<\/strong>, podvla\u010di Huski\u0107.<\/p>\n\n\n\n