{"id":21035,"date":"2020-12-15T15:24:00","date_gmt":"2020-12-15T14:24:00","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=21035"},"modified":"2024-01-15T21:41:28","modified_gmt":"2024-01-15T20:41:28","slug":"vocnjacima-protiv-klimatskih-promjena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/vocnjacima-protiv-klimatskih-promjena\/","title":{"rendered":"Vo\u0107njacima protiv klimatskih promjena"},"content":{"rendered":"\n

Hiljadama godina \u010dovjek je poku\u0161avao prilagoditi prirodu sebi, ali upravo je cijelo vrijeme \u010dinio veliku gre\u0161ku. <\/p>\n\n\n\n

Mi kao visoko intelektualna bi\u0107a trebamo shvatiti da smo mi dio prirode i da mi pripadamo njoj, a ne ona nama. <\/p>\n\n\n\n

Zahvaljuju\u0107i svim poku\u0161ajima prilagodbe prirode nama napravili smo katastrofalne gre\u0161ke u razvoju koje se mogu jasno vidjeti danas kao \u0161to su: nedostatak pitke vode, izumiranje autohtnohih vrsta i pasmina, zatim pove\u0107anje koncentracije CO2 u zraku \u0161to je dovelo do efekta staklenika..<\/p>\n\n\n\n

Koliko zaista mislimo da mo\u017eemo ovako nastaviti? Da li smo svjesni posljedica koje ostavljamo budu\u0107im generacijama, koje nemaju izbora osim da se silom prilagode? Za\u0161to ne bi djelovali danas za bolje sutra?<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Klimatske promjene?<\/strong><\/p>\n\n\n\n

-Povr\u0161ine koje su nekada bile prekrivene ledom danas se tope, a nivo mora raste. Danas u Bosni i Hercegovini mo\u017eemo da osjetimo veliku promjenu u na\u0161oj klimi, koja je nekada bila na sjeveru kontinentalna do umjereno kontinentalna, na jugu mediteranska i u regiji visokih planina dominirala je planinska klima. U gradu Tuzla prije je dominirala umjerena kontinentalna klima sa jasno izra\u017eena 4 godi\u0161nja doba. A danas? Srednja godi\u0161nja temperatura je iznosila 10,1\u00b0C, a danas ona iznosi 15,2\u00b0C. Prosje\u010dan broj dana u godini s negativnim temperaturama, odnosno mrazom bio je 91, a godi\u0161nje bilo je 20 dana kada temperatura prelazi 30\u00b0C. Danas je znatno smanjen broj dana s negativnim temperaturama na 75, a temperature preko 30\u00b0C se javljaju sada i u jesen.<\/p>\n\n\n\n

Na soljanskom prostoru bile su velike \u0161ume hrasta lu\u017enjaka<\/a>. Guste su \u0161ume bile na prostorima \u0110indi\u0107 mahale i Trnovca. Na Ircu je hrast lu\u017enjak star vi\u0161e od 300 godina, a ostaci ovih \u0161uma su u svojoj monumentalnoj formi nazo\u010dni na cijelom podu\u010dju Tuzle i okoline, posebno u Spre\u010dkom Polju i na obalnim dijelovima jezera Modrac. Kr\u010denjem \u0161uma na podru\u010dju grada Tuzle od Austro \u2013 Ugarske sve do danas dovelo je do zna\u010dajnih promjena u klimi, zbog masovne sje\u010de \u0161uma hrastova lu\u017enjaka. Nekontrolirano izlijevanje slanice i odumiranje hrastova 1983. u Oficirskom parku bio je znak za uzbunu.<\/p>\n\n\n\n

Zbog smanjenih \u0161umskih povr\u0161ina, a sve vi\u0161e podignutih nebodera imamo \u010destu pojavu zaga\u0161enosti zraka, povi\u0161enih temperatura, eroziju tla, \u010deste poplave itd. Danas vidljiva, a zna\u010dajna pojava je pove\u0107ana rasprostranjenost bolesti koje se prenose vodom, zrakom ili nekim drugim vektorima, tipi\u010dan primjer je COVID \u2013 19. Zar zaista trebamo sebi dozvoliti da u 21. stolje\u0107u di\u0161emo kroz maske? Koliko i na koji na\u010din \u010duvamo na\u0161u okolinu, tako \u010duvamo i nas same.<\/p>\n\n\n\n

Tko \u0107e biti glavni pokreta\u010d, ako ne mi sami? Male promjene zaista mnogo zna\u010de. Ni\u0161ta nas ne ko\u0161ta posaditi jedno drvo, ali za prirodu, to je veliki zna\u010daj. Zahvaljuju\u0107i biljkama oko nas udi\u0161emo zrak bogat kisikom, a zahvaljuju\u0107i automobilima udi\u0161emo \u010diste otrove, ali opet tu su biljke koje \u010diste zrak za nas i omogu\u0107avaju nam da di\u0161emo. Kada sagledamo sve oko nas shvatiti \u0107emo zapravo da nam je upravo priroda ta koja nam je pru\u017eila \u017eivot, a ne jedna industrija. Za\u0161to idalje uni\u0161tavamo izvor \u017eivota? Biljke su te koje su uklju\u010dene direktno u na\u0161 \u017eivot i pru\u017eaju nam svakodnevnicu. Ukoliko shvatimo da je biljka ta koja nam daje hranu, pro\u010di\u0161\u0107ava zrak, stvara kisik, smanjuje klimatske promjene, pru\u017ea svu ljepotu, daje \u017eivot, ne\u0107emo vi\u0161e bacati plasti\u010dni otpad koji se zadr\u017eava preko hiljadu godina nedirnut, izvor je zaga\u0111enja i svega lo\u0161eg za okolinu. \u010cuvajmo okolinu, \u010duvajmo biodiverzitet i tako \u0107emo spasiti na\u0161e budu\u0107e generacije!<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u0160uma i vo\u0107njak dobrobit za ljudska plu\u0107a<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tropske ki\u0161ne \u0161ume prostiru na oko 10 km2 <\/sup>na\u0161e planete te samim tim u\u010destvuju u jednom od najva\u017enijih procesa u prirodi \u2013 fotosintezi, one predstavljaju \u201eplu\u0107a\u201c na\u0161e planete. Za na\u0161 grad Tuzla \u201eplu\u0107a\u201c su nekada predstavljale hrastove \u0161ume, kojih danas na\u017ealost ima veoma malo. Biljka kao \u017eivi organizam prera\u0111uje velike koli\u010dine CO2 iskori\u0161tavaju\u0107i ga u procesu fotosinteze, a kao produkt daje nam O2 neophodan za na\u0161 \u017eivot. Sje\u010dom \u0161uma velike koli\u010dine CO2 ostaju u zraku i odlaze u vi\u0161e slojeve atmosfere i dolazi do pove\u0107anja temperature i dovodi se do negativnih klimatskih promjena. Pume igraju i veliku hidrolo\u0161ku ulogu jer upijaju i \u010duvaju velike koli\u010dine vode, ali i zemlji\u0161te \u0161tite od erozije. Kr\u010denje \u0161uma ili deforestacija je odgovorna za 20% globalnog pove\u0107anja emisija stakleni\u010dnih plinova koji uzrokuju klimatske promjene. Gubitak prirodnih stani\u0161ta brojnih biljnih i \u017eivotinjskih vrsta dovodi do njihovog izumiranja.<\/p>\n\n\n\n

Kada se okrenemo oko sebe vidimo zemlju punu potencijala za poljoprivrednu proizvodnju, za dalji razvoj. Ali za\u0161to nju idalje uni\u0161tavamo? Bez \u010distog zemlji\u0161ta nema poljoprivredne proizvodnje, bez poljoprivredne proizvodnje nema hrane, a bez hrane nema ni nas. Za razvoj jedne dr\u017eave poljoprivredna proizvodnja predstavlja osnovni i glavni izvor kapitala.<\/p>\n\n\n\n

Jedna biljka predstavlja toliku va\u017enost za ljudska plu\u0107a. Za\u0161to onda ne bi svako od nas posadio sebi jedan vo\u0107njak? Vo\u0107njak predstavlja prostor na kojem su zasa\u0111ene vo\u0107ne vrste. Danas vo\u0107njaci ne moraju biti samo namijenjeni za intenzivnu proizvodnju vo\u0107a za prodaju na tr\u017ei\u0161te, nego mogu imati i dvostruku namjenu, a to je da ujedno slu\u017ee kao i proizvo\u0111a\u010di kisika.<\/p>\n\n\n\n

Da svako od nas sutra posadi jednu vo\u0107nu vrstu u na\u0161em gradu, u svom vrtu to je 110979 novih stabala. Bez obzira o kojoj vo\u0107noj vrsti se radilo, ona \u0107e nam dati plod, koji predstavlja na\u0161 trud. Taj plod je sigurno kvalitetniji od onog kupljenog, kojem porijeklo ne znamo. Ukoliko posadimo na\u0161e autohtne sorte, \u010duvamo i tradiciju i prirodu. Nau\u010dno je dokazano da na\u0161e autohtnone sorte jabuka, kao \u0161to su: Rami\u0107ka, Bobovec, Osmi\u0107ka, Samoniklica, Senabija.. imaju znatno vi\u0161i udio \u017eeljeza u odnosu na novije sorte. Poznata je izreka: \u201eGdje god na\u0111e\u0161 zgodno mjesto, tu drvo (vo\u0107ku) zasadi\u201c.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

\u010cinjenica je da mi u BiH imamo problema sa nelegalnom sje\u010dom \u0161uma, posebno u FBiH gdje ve\u0107 11 godina nemamo ni Zakon o \u0161umama FBiH, ali na\u017ealost opet smo pokazali kako smo sebi\u010dni, kako nam je va\u017eno samo \u201ena\u0161e\u201c dvori\u0161te te kako nismo dovoljno svjesni globalnih problema koji se impliciraju i na lokalnom nivou. A \u0161ta imamo u na\u0161em dvori\u0161tu? Obi\u010dno je to neko ukrasno bilje, uvezeno iz Holandije, Belgije o kojem ni\u0161ta ne znamo, samo je tu da ispuni prazninu.<\/p>\n\n\n\n

\u010cuvajmo na\u0161 grad i na\u0161u tradiciju!<\/p>\n\n\n\n

Mislioprirodi.ba\/BSc. Ing. Agr. Atikovi\u0107 Asja<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hiljadama godina \u010dovjek je poku\u0161avao prilagoditi prirodu sebi, ali upravo je cijelo vrijeme \u010dinio veliku gre\u0161ku. Mi kao visoko intelektualna bi\u0107a trebamo shvatiti da smo mi dio prirode i da mi pripadamo njoj, a ne ona nama. Zahvaljuju\u0107i svim poku\u0161ajima prilagodbe prirode nama napravili smo katastrofalne gre\u0161ke u razvoju koje se mogu jasno vidjeti danas […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":21036,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[443],"tags":[],"class_list":{"0":"post-21035","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-ekologija"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/21035","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=21035"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/21035\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21038,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/21035\/revisions\/21038"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/21036"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=21035"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=21035"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=21035"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}