{"id":20168,"date":"2020-12-04T08:04:55","date_gmt":"2020-12-04T07:04:55","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=20168"},"modified":"2024-01-15T21:41:54","modified_gmt":"2024-01-15T20:41:54","slug":"od-nacije-farmera-do-jedne-od-najbogatijih-drzava-europe-evo-kako-je-svedska-uspjela","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/od-nacije-farmera-do-jedne-od-najbogatijih-drzava-europe-evo-kako-je-svedska-uspjela\/","title":{"rendered":"Od nacije farmera do jedne od najbogatijih dr\u017eava Europe: Evo kako je \u0160vedska uspjela"},"content":{"rendered":"\n

\u0160vedska nije mnogobrojna dr\u017eava, ali su iz njenih granica krenuli brojni globalni divovi, me\u0111u njima Electrolux, Volvo, Skype, Spotify, Ericsson, Husqvarna, Scania, ABB, SKF, Atlas Copco, Saab, AstraZeneca<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Od nacije farmera, preko industrijalizacije, do lidera inovacija, ukratko bi se mogao sa\u017eeti ekonomski put \u0160vedske, dr\u017eave koja danas ima najvi\u0161e multinacionalnih kompanija u odnosu na broj stanovnika. \u0160vedska nije mnogobrojna dr\u017eava (ima vi\u0161e od 10 miliona stanovnika), ali su iz njenih granica krenuli brojni globalni divovi, me\u0111u njima Electrolux, Volvo, Skype, Spotify, Ericsson, Husqvarna, Scania, ABB, SKF, Atlas Copco, Saab, AstraZeneca.<\/p>\n\n\n\n

Pomalo nevjerojatno zvu\u010di podatak da je \u0160vedska, danas jedna od najbogatijih dr\u017eava Europe, u 19 stolje\u0107u bila jedna od najsiroma\u0161nijih. Kako su zapravo postali bogati? U dokumentima Kraljevske \u0161vedske akademije znanosti stoji kako je sve krenulo u drugoj polovici 1800. godina sa sve ve\u0107om potra\u017enjom za \u0161vedskim sirovinama, drvom, \u017eeljezom i \u017eitom, ponajvi\u0161e od strane Velike Britanije. Izvoz je bio i ostao glavni fokus njihove ekonomije tako da danas izvoze vi\u0161e po glavi stanovnika od SAD-a, Kine, Gr\u010dke i Italije zajedno. \u0160ve\u0111ani su brzo po\u010deli seliti u gradove i poslove na poljima zamijenili onima u tvornicama, a cijelo vrijeme su imali podr\u0161ku Vlade. Tr\u017ei\u0161te je uvijek bilo otvoreno, svima je bilo dostupno obrazovanje za najtra\u017eenije vje\u0161tine, a svi koji su i radili imali su osiguranu pristojnu penziju. Ekonomske krize nisu toliko utjecale na \u0161vedske firme jer su i same napravile nu\u017ene rezove i racionalizirale poslovanja. To su klju\u010dni postulati na kojima njihova ekonomija po\u010diva i danas.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Inteligentna rje\u0161enja iz \u0160vedske<\/h4>\n\n\n\n

\u0160ve\u0111ani su oduvijek fokusirani na inovacije, kreativno razmi\u0161ljanje i potragu za rje\u0161enjima koja \u0107e promijeniti \u017eivot cijelog svijeta i u ve\u0107ini globalnih parametara na vode\u0107im su mjestima po inovativnosti i kreativnosti. Sustav inovacija im je toliko bitan da stoji u svim nacionalnim dokumentima, a ve\u0107 na fakultetima studente usmjerava na stvaranje novih, pobolj\u0161anih proizvoda koji se kasnije mogu komercijalizirati. Ono u \u010demu su najbolji, kada je rije\u010d o inovacijama, su svakako zelena tehnologija i prirodne znanosti (biomedicina, farmacija, biotehnologija, studije okoli\u0161a) koje \u017eele pobolj\u0161ati svijet za sva \u017eiva bi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Imaju\u0107i sve ovo na umu, ne \u010dudi da je upravo jedna firma porijeklom iz \u0160vedske upravo u samom finalu utrke za cjepivom protiv virusa Covid-19. Rije\u010d je, naravno, o AstraZeneci, koja posljednjih mjeseci pru\u017ea nadu za \u0161to br\u017eom promjenom u vremenima pandemije. Jednostavan lanac distribucije cjepiva i odluka AstraZenece da ne\u0107e ostvarivati profit na prodaji cjepiva, kao i predanost firme \u0161irokoj, pravednoj i blagovremenoj dostupnosti, ukazuju da \u0107e cjepivo biti pristupa\u010dno i globalno dostupno, dostavljaju\u0107i stotine miliona doza po odobrenju.<\/p>\n\n\n\n

\"image\"<\/a>
Foto: Catharina Fyrberg<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Kao i kod razvoja ostalih cjepiva i inovativnih lijekova, a trenutno ih \u00a0u svijetu razvija vi\u0161e od 170, AstraZeneca se udru\u017euje s vode\u0107im svjetskim stru\u010dnjacima – nau\u010dnim institucijama, te kori\u0161tenjem svih dostupnih tehnologija, uklju\u010duju\u0107i i vje\u0161ta\u010dku inteligenciju, tra\u017ei najbolja zdravstvena rje\u0161enja. Danas je firma me\u0111u vode\u0107im svjetskim firmama koje nude inovativne lijekove na podru\u010dju onkologije, respiratornih, kardiovaskularnih i metaboli\u010dkih bolesti.<\/p>\n\n\n\n

Na razvoj i uspon AstraZenece posebno je uticao bankar\u00a0Jacob Wallenberg<\/strong>, jedan od prvih investitora, \u010dlan poznate porodice \u0161vedskih investitora koja financijski podr\u017eava inovativne kompanije ve\u0107 gotovo 170 godina. Wallenbergovi su zapravo bankari koji \u017eele da \u0161vedski izumi, ideje i proizvodi dopru do svjetske scene i ulaze u vlasni\u0161tvo firmi koje su, ili imaju potencijal postati, svjetski lideri u svojem sektoru. Do danas su u obrazovanje, istra\u017eivanje i razvoj novih rje\u0161enja ulo\u017eili vi\u0161e od 20 milijardi kuna.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Kako je sve krenulo<\/h4>\n\n\n\n

Sve je krenulo od 1856. godine kada je\u00a0Andr\u00e9 Oscar Wallenberg<\/strong>\u00a0tokom putovanja morima po\u010deo razmi\u0161ljati o ideji banke gdje bi privatni investitori financirali ideje koje bi doprinijele razvoju dru\u0161tva. Nabavio je knjige o \u0161kotskom i ameri\u010dkom bankarskom sustavu i po povratku u \u0160vedsku osnovao SEB, banku koja je temelj svega \u0161to ova porodica radi, a danas je vode\u0107a korporativna banka u nordijskoj regiji.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Upravo je nevjerojatno koliko je za \u0161vedsku ekonomiju u\u010dinilo pet generacija obitelji Wallenberg. Povezani su sa za\u010decima ili usponom gotovo svih va\u017enijih kompanija koje su danas stupovi \u0161vedske ekonomije. Radi se o, da nabrojimo samo neke od njih, o Electroluxu, Husquarni, Scandinavian Airlines (SAS), Ericssonu, Saabu, imenima koja su dobro poznata i u Hrvatskoj.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

Pomi\u010du granice u telekomunikacijama<\/h4>\n\n\n\n

Jacobov brat,\u00a0Marcus Wallenberg<\/strong>\u00a0bio je poznat pod nadimkom Mr. Ericsson jer je vi\u0161e od pola svog \u017eivota posvetio ovoj poznatoj telekomunikacijskoj kompaniji, a porodica i sada ima 7 posto dionica kompanije. Danas vi\u0161e od 40 posto mobilnog prometa prolazi putem Ericssonovih mre\u017ea i oni su svjetski lider u razvoju 5G tehnologije. Lokalna firma Ericsson Nikola Tesla, Ericssonov partner od 1953., bila je jedan od prvih licenciranih partnera Ericssona na svijetu. Zajedno s kolegama iz cijelog svijeta, 3.200 hrvatskih stru\u010dnjaka iz Ericssona Nikole Tesle, od kojih je vi\u0161e od 1.600 u Istra\u017eiva\u010dko-razvojnom centru na lokacijama u Zagrebu, Splitu i nedavno u Osijeku, radi na inovativnim rje\u0161enjima koja \u0107e pobolj\u0161ati \u017eivot svih ljudi. Njihova predanost inovacijama pridonosi globalnoj 5G revoluciji i od prvog predstavljanja ove revolucionarne nove generacije mobilne tehnologije u Hrvatskoj 2018. omogu\u0107avaju uvo\u0111enje 5G u Hrvatsku zajedno sa svojim partnerima operaterima. Ove godine svjedo\u010dili smo prvoj komercijalnoj implementaciji 5G u Hrvatskoj u mre\u017eu Hrvatskog Telekoma. Partnerstvo Ericssona Nikole Tesle i Ericssona, primjer izvrsne suradnje hrvatskih i \u0161vedskih tvrtki, donio je Hrvatskoj i pristup 5G, otvorenoj inovacijskoj platformi koja omogu\u0107ava dru\u0161tvu da krene prema pametnijoj, sigurnijoj i odr\u017eivoj budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n

\"image\"<\/a>
Ericsson Nikola Tesla – Zagreb<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Porodica Wallenberg ima vlasni\u010dki udio i u Electroluxu, vode\u0107em proizvo\u0111a\u010du ku\u0107anskih aparata koji ve\u0107 sto godina pomi\u010de granice inovacija, klju\u010dne paradigme \u0161vedske ekonomije. Jedna od premisa Electrolux je zelena i odr\u017eiva tehnologija, a u sklopu programa \u201eBetter Living\u201c do 2030. \u017eele poduzeti \u010dak 100 mjera za stvaranje boljeg i odr\u017eivijeg na\u010dina \u017eivota diljem svijeta. Izme\u0111u ostalog, \u017eele da odr\u017eiva prehrana bude prvi izbor, da odje\u0107a traje dvostruko dulje uz upola manji utjecaj na okoli\u0161 i da njihovo poslovanje bude klimatski neutralno i kru\u017eno. Kao i ve\u0107ina \u0161vedskih proizvoda, Electrolux aparati slove kao pouzdani, dugotrajni i isplativi. Firma \u0107e ostati upisana u povijest po prvoj kompaktnoj perilici posu\u0111a koja je mogla stati u svaku kuhinju. Nakon \u0161to su izra\u010dunali kako \u010detvero\u010dlana obitelj provede \u010dak 45 radnih dana peru\u0107i posu\u0111e, ponudili su inovativnu perilicu D10, od milja nazvanu \u201eOkrugla limenka\u201c (Round Jar), koja je u samo osam minuta mogla oprati posu\u0111e koje se napravi za ve\u010derom petero ljudi. Njihove perilice i danas su ocijenene kao \u201enajbli\u017ee savr\u0161enstvu neke perilice za posu\u0111e\u201c.\u00a0<\/p>\n\n\n\n

\u0160vedski borbeni avioni \u010duvaju 150 milijuna ljudi<\/h4>\n\n\n\n

Iz gore navedenih primjera je o\u010dito da sintagma \u201eInteligentna rje\u0161enja iz \u0160vedske\u201c koja se \u010desto koristi u promociji \u0161vedskih proizvoda zapravo najbolje opisuje za\u0161to je njihova ekonomija toliko jaka. <\/p>\n\n\n\n

U pri\u010du o inovativnosti zasigurno se uklapa i Saab, kojega je Marcus Wallenberg pomogao osnovati daleke 1937. s ciljem izrade borbenih aviona za \u0160vedsku. S pretpostavkom o skora\u0161njem svjetskom ratu, \u0160ve\u0111ani su krenuli u izgradnju zra\u010dne obrane, a ograni\u010deni bud\u017eet motivirao ih je da proizvedu inovativna rje\u0161enja i nove tehnologije. Saab tako funkcionira i danas, 83 godine kasnije i sa svojim obrambenim i sigurnosnim rje\u0161enjima u zraku, na zemlji i u vodi.<\/p>\n\n\n\n

\"image\"<\/a>
Gripen C\/D u letu \/ Foto: Filip Modrejewski<\/em><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Njihovi avioni poznati su kao borbeni lovci uvijek spremni za letenje, a ne za boravak u hangaru ili na servisu, jednostavni za odr\u017eavanje i s mogu\u0107no\u0161\u0107u nadogradnje \u010dim nova tehnologija postane dostupna. Gripen C\/D, kakav bi uskoro mogao letjeti i pod hrvatskom zastavom, najpouzdaniji je vi\u0161enamjenski borbeni avion dostupan na svijetu danas, perjanica \u0161vedske inovacije, prakti\u010dnosti i racionalne potro\u0161nje. Preko 150 milijuna ljudi u pet zemalja na tri kontinenta oslanja se na Gripen C-seriju kako bi za\u0161titili svoj suvereni zra\u010dni prostor i osigurali svoju nezavisnost. Gripen C dosad se pokazao kao avion s najmanje kvarova i vremena potrebnog za odr\u017eavanje, ali i najmanjim tro\u0161kovima odr\u017eavanja u svojoj klasi.<\/p>\n\n\n\n

Porodica Wallenberg bez premca je najbogatija porodica u \u0160vedskoj, a s ulaganjima ne staju ni danas. Kroz svojih 15 neprofitnih fondacija najvi\u0161e su fokusirani na istra\u017eivanje i razvoj proizvoda na podru\u010dju tehnologije i nauke. Jedna od najpoznatijih fondacije je ona \u201eKnut and Alice Wallenberg Foundation\u201c. Fondacija je zapravo drugi najve\u0107i privatni investitor u istra\u017eivanja, a samo u posljednjih 25 godina u njih su ulo\u017eili vi\u0161e od 4 milijarde BAM. Najvi\u0161e ula\u017eu u neyavisna istra\u017eivanja na podru\u010dju prirodnih znanosti, tehnologije i medicine, a u zadnje vrijeme su fokusirani na autonomne ure\u0111aje i razvoj vje\u0161ta\u010dke inteligencije (AI).<\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n
\n\n\n\n

Veleposlanica Diana Maduni\u0107: ‘\u0160vedske tvrtke u Hrvatskoj zapo\u0161ljavaju gotovo 10.000 ljudi’<\/h4>\n\n\n\n

Uspje\u0161nu ekonomsku suradnju Hrvatske i \u0160vedske prokomentarisala je i\u00a0Diana Maduni\u0107<\/strong>, ambasadorica Kraljevine \u0160vedske u Hrvatskoj.<\/a>\u00a0<\/em><\/p>\n\n\n\n

\"image\"\/
Foto: Tomislav Kristo\/Cropix<\/em><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

– Iznimno nam je drago \u0161to je u Hrvatskoj prisutno oko 50 \u0161vedskih firmi koje trenutno zapo\u0161ljavaju gotovo 10.000 ljudi, a neke od njih prisutne su u Hrvatskoj ve\u0107 gotovo 100 godina – poput primjerice SKF-a. Tokom posljednjih 25 godina, \u0161vedske su firme ulo\u017eile 780 miliona evra u Hrvatsku, \u0161to dokazuje da prepoznaju fantasti\u010dan potencijal poslovanja u Hrvatskoj. Najnoviji primjer je nedavna akvizicija impresivne hrvatske firme Nanobit, od strane \u0161vedskog Stillfronta. Vrlo je ohrabruju\u0107e vidjeti tako sna\u017ena poslovna partnerstva i nadamo se da \u0107emo ih vidjeti u budu\u0107nosti.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Tako\u0111er nam je drago vidjeti interese \u0161vedskih i hrvatskih firmi na podru\u010dju me\u0111usobne trgovine. U\u00a0posljednjih godinu dana Hrvatska izvezla 118 miliona evra proizvoda u \u0160vedsku, a da je uvoz iznosio 142 miliona evra. \u0160ve\u0111ani su zainteresirani za kupovinu elektri\u010dne opreme, namje\u0161taja, drvenih proizvoda, cementa i hrane iz Hrvatske, dok Hrvatska uglavnom uvozi automobile i ostala vozila, te telekomunikacijsku opremu iz \u0160vedske.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Prije dvije godine\u00a0na\u0161a ambasada, zajedno sa \u0161vedskim firmama, osnovala je \u0160vedski poslovni klub u Hrvatskoj, s ciljem promovisanja i poticanja jo\u0161 ja\u010dih trgovinskih odnosa izme\u0111u na\u0161e dvije zemlje. Klub tako\u0111er za cilj ima ja\u010danje suradnje izme\u0111u \u0161vedskih i hrvatskih firmi sa svrhom razmjene znanja, standarda i ideja za razvijanje nadahnu\u0107a do istinske inovacije – izjavila je za Jutarnji ambasadorica Diana Maduni\u0107.<\/em><\/p>\n\n\n\n

\n\n\n\n

Sadr\u017eaj\u00a0nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Saaba, u skladu s najvi\u0161im profesionalnim standardima.<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n

Izvor: jutarnji.hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160vedska nije mnogobrojna dr\u017eava, ali su iz njenih granica krenuli brojni globalni divovi, me\u0111u njima Electrolux, Volvo, Skype, Spotify, Ericsson, Husqvarna, Scania, ABB, SKF, Atlas Copco, Saab, AstraZeneca Od nacije farmera, preko industrijalizacije, do lidera inovacija, ukratko bi se mogao sa\u017eeti ekonomski put \u0160vedske, dr\u017eave koja danas ima najvi\u0161e multinacionalnih kompanija u odnosu na broj […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":20169,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[379,42,284,45],"tags":[],"class_list":{"0":"post-20168","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-biznis","8":"category-ekonomija","9":"category-izdvojeno","10":"category-svijet-ekonomija"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/20168","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=20168"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/20168\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20170,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/20168\/revisions\/20170"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/20169"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=20168"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=20168"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=20168"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}