{"id":19532,"date":"2020-11-25T08:08:09","date_gmt":"2020-11-25T07:08:09","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=19532"},"modified":"2024-01-15T21:42:14","modified_gmt":"2024-01-15T20:42:14","slug":"kako-kraljevski-grad-bobovac-i-danas-cuva-bedeme-drzavnosti-bih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/kako-kraljevski-grad-bobovac-i-danas-cuva-bedeme-drzavnosti-bih\/","title":{"rendered":"Kako kraljevski grad Bobovac i danas \u010duva bedeme dr\u017eavnosti BiH"},"content":{"rendered":"\n<p>Narodnim okupljanjem danas \u0107e na podru\u010dju nekada\u0161njeg kraljevskog grada, iako u izmijenjenim okolnostima, biti obilje\u017een Dan dr\u017eavnosti Bosne i Hercegovine. Organizatori godinama isti\u010du kako ne \u017eele umanjiti zna\u010daj svega \u0161to se de\u0161avalo u prenatrpanoj maloj hali prohladnih predve\u010derja 1943. u Mrkonji\u0107 Gradu ili onih samo nekoliko dana kasnije u jo\u0161 jednom kraljevskom gradu, Jajcu. Cilj je kako ka\u017eu upravo suprotan. Cilj je upozoriti da je prije 77 godina potvr\u0111ena Bosna i Hercegovina, mo\u017eda \u010dak i onakva kakvom su je bosanski kraljevi i kraljice gradili i vijekovima branili. Jedinstvena zemlja Bosanaca (a i Hercegovaca).<\/p>\n\n\n\n<p>O tome se danas na\u017ealost najvi\u0161e govori najvi\u0161e u ud\u017ebenicima osnovnih i srednjih \u0161kola. Naravno, svako na svoj na\u010din historijski, istorijski i povijesno, dok vi\u0161egodi\u0161nje svojatanje &#8216;na\u0161ih i njihovih&#8217; \u0161iroj bh. javnosti zamagljuje pogled na ono \u0161to su puke, ali i zna\u010dajne \u010dinjenice. Ba\u0161 kao \u0161to se mnogi samo na Dan dr\u017eavnosti dosjete da to &#8220;ne\u0161to&#8221; nije ni na\u0161e ni njihovo, ve\u0107 i na\u0161e i njihovo. Bosansko i hercegova\u010dko. Stoga na ovaj dan kroz pri\u010du koju je za vas pripremio portal federalna.ba pro\u0161etajte &#8220;ulicama&#8221; nekad velikog dvora u &#8220;bh. zabiti&#8221; iz kojeg su godinama bosanski vladari stolovali i u kojem su \u017eivjeli i umirali.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/federalna.ba\/storage\/photos\/1\/IMG_20201122_113538.jpg\" alt=\"\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>Status prijestolnice srednjovjekovne Bosne Bobovac je dobio u vrijeme vladavine bana Stjepana II Kotromani\u0107a (1322-1353) i to je ostao do zadnjih dana bosanski dr\u017eavne samostalnosti 1463. godine kada su ga zaposjele Osmanlije. Bobovac je bio klju\u010d Bosanskog kraljevstva, administrativno-vojni centar, mjesto gdje se \u010duvala bosanska kraljevska kruna. Tu su sahranjeni bosanski kraljevi Stjepan Ostoja, Tvrtko II. Tvrtkovi\u0107 i Stjepan Toma\u0161.<\/p>\n\n\n\n<p>U pisanim izvorima prvi put se spominje 1350. godine. U odbrambene svrhe ovo mjesto je kori\u0161teno jo\u0161 u bronzanom i starijem \u017eeljeznom dobu (II milijenij do 400. godine prije na\u0161e ere). Nakon&nbsp; 1463. godine, Bobovac gubi svoju va\u017enost, a zadnji put se spominje 1626. Kao ve\u0107 napu\u0161ten grad.<\/p>\n\n\n\n<p>Bobovac se pribraja me\u0111u najve\u0107e gradove srednjeovjekovne Bosne, \u010dije jezgro je nastalo jo\u0161 u kasnoj antici (4.-6. vijek).<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/federalna.ba\/storage\/photos\/1\/IMG_20201122_113627.jpg\" alt=\"\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>\u010cinili su ga kraljevski dvor na jugu u funkciji citadele, glavna ulica, kompleks sakralnih objekata na Crkvici, stambeno naselje unutar bedema. Predgra\u0111e \u2013 manje naselje izvan gradskih bedema i tzv. Grad-naselje trgova\u010dko-zanatskog karaktera (podgr\u0111e) ispred sjeverne kapije.<\/p>\n\n\n\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/federalna.ba\/storage\/photos\/1\/Bobovac-1.jpg\" alt=\"\" width=\"1080\" height=\"810\">Maketa Ivice Tomi\u010di\u0107a<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/federalna.ba\/storage\/photos\/1\/IMG_20201122_122415.jpg\" alt=\"\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Franjeva\u010dka pala\u010da<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Na Bobovcu su otkrivene \u010detiri gra\u0111evine koje imaju karakter pala\u010da. Tri se nalaze na prostoru kraljevskog dvora, dok je \u010detvrta smje\u0161tena na isto\u010dnom dijelu terase Crkvice. Ovaj prostor je imao sakralno-klutni karakter o \u010demu nam svjedo\u010di postojanje dviju crkava sa grobljem oko njih, ali i sam naziv Crkvice. Pala\u010da je slu\u017eila za stanovanje sve\u0107enika franjevaca. O tome nam svjedo\u010di i jedan podatak iz Dubrova\u010dkog arhiva u knjizi Testamenta Notariae gdje je zavedeno pod datumom 19. VI 1449. Godine da je Dubrov\u010danin Radi\u0107 Mi\u0161eti\u0107 koji je umro u Fojnici ostavio pet dukata crkvi na Bobovcu, s time da se ti novci moraju utro\u0161iti na ku\u0107u za stanovanje male bra\u0107e (franjevaca).<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/federalna.ba\/storage\/photos\/1\/IMG_20201122_115037.jpg\" alt=\"\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Velika crkva<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Velika crkva je gra\u0111ena u posljednjim godinama postojanja bosanske srenjovjekovne dr\u017eave. Ta\u010dnije datiranje gradnje spada u vrijeme vladavine kralja Stjepana Toma\u0161a, pa tako jedan podatak iz Dubrova\u010dkog arhiva koji poti\u010de iz 1461. godine spominje Dubrov\u010danina Mileta Radi\u010devi\u0107a koji je ostavio prilog za izgradnju crkve na Bobovcu Crkva nikada nije bila izgra\u0111ena vi\u0161e od temelja jer je njenu kona\u010dnu izgradnju sprije\u010dilo osmansko osvajanje Bosne 1463.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Grobna kapela<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/federalna.ba\/storage\/photos\/1\/IMG_20201122_113642.jpg\" alt=\"\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>Pretpostavlja se da je kralj Ostoja dao staru bobova\u010dku crkvu pretvoriti u kraljevsku grobnu kapelu. Zidovi debljine 140-150 cm su pridr\u017eavali crkveni svod izveden u goti\u010dkoj formi, od klesanih kvadara sedre. Prona\u0111eni su fragmenti sa motivima ljiljana, dijelovi nadvratnika sa motivom trake od \u0161ahovskih polja, dio natprozornika sa kru\u017enim medaljonom u kojem je predstavljena kruna i inicijali ST (Stjepan Toma\u0161), dijelovi polustubova, fragment figure lava, konzole u formi ljudske glave, dijelovi skulpture jednog sveca u fragmenti sa dijelovina natpisa, te zaglavnog kamena iz apsidalnog svoda.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/federalna.ba\/storage\/photos\/1\/IMG_20201122_113724.jpg\" alt=\"\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>\u010citava unutra\u0161njost kapele je bila oslikana. Gornji dijelovi crkve su bogatije oslikani, raznim tonovima i nijansama crvene, zlatne, tamnosive i tamnosme\u0111e. Od ikonografskih motiva mogu se zapaziti ljudske figurem vegetabilni i geometrijski motivi.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/federalna.ba\/storage\/photos\/1\/IMG_20201122_113806.jpg\" alt=\"\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Okrugla kula<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Na lokalitetu Crkvice nalazila se i jedna kula kru\u017ene osnove. Svojom sjevernom stranom kula se naslanjala na grobnu kapelu, pa je sa njom \u010dinila jednu grandioznu graditeljsku cjelinu. Od ove kule ostali su samo temelji pa se mo\u017ee zaklju\u010diti da je namjerno poru\u0161ena, a kasnije dodatno razorena i od strane kopa\u010da blaga.<\/p>\n\n\n\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/federalna.ba\/storage\/photos\/1\/Bobovac-7.jpg\" alt=\"\" width=\"1080\" height=\"810\">Maketa Ivice Tomi\u010di\u0107a<\/p>\n\n\n\n<p>U jedanaest kula na bobova\u010dkim fortifikacijama zastupljeni su svi tipovi kula koje se javljaju u srednjovjekovnoj Bosni. Brani\u010d-kula na Visu \u2013 u sredini sjevernog zifa bedema, branila je pristup gradu sa sjevera, otkuda je prirodna za\u0161tita bila najslabija. Arheolo\u0161ka iskopavanja na ovom lokalitetu potvridl su da je ova kula imala najmanje tri eta\u017ee a u ru\u0161evinama kule je prona\u0111eno dosta keramike doma\u0107e proizvodnje i \u017eivotinjskih kostiju \u2013 materijala kakav se obi\u010dno pronalazi na odbrmabenim kulama Bobovca, ali i drugih tvr\u0111ava u Bosni. Iskopavanja su dokazala da je kula bila sistematski i namjerno razrz\u0161ena. Kula na Visu spada u tip glavnih kula, a na Bobovu ova kula je bila najtvr\u0111a i strate\u0161ki najva\u017enija.<\/p>\n\n\n\n<p>Dvije kule razli\u010ditih konstrukcija vr\u0161ile su ulogu kapijskih \u2013 ulaznih kula na Bobovcu. Na Bobova\u010dkom zale\u0111u nalazili su se glavna gradska vrata u nad njiima mo\u0107na ulazna kula.<\/p>\n\n\n\n<p><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" src=\"https:\/\/federalna.ba\/storage\/photos\/1\/Bobovac-3.jpg\" alt=\"\" width=\"1080\" height=\"810\">Maketa Ivice Tomi\u010di\u0107a<\/p>\n\n\n\n<p>Stambene zgrade bobova\u010dkog naselja razbacane su u nekoliko skupina unutar zidova te u malom podgra\u0111u s ju\u017ene strane grada i ne\u0161to ve\u0107em predgra\u0111u sa sjeverne strane grada \u2013 izvan zidina. \u010citava stambena aglomeracija Bobovca imala je najvi\u0161e 200 ku\u0107a. Specifi\u010dnost te gradnje jeste da se kamene litice i kameniti teren \u0161to vi\u0161e korisiti za zidove ku\u0107a. Tako je vrlo \u010dest slu\u010daj da \u010ditav jedan zdi do visine od 3 mtra sa\u010dinjava jedna stijena.<\/p>\n\n\n\n<p>Zanatlije koji su ostavili tragove svoje djelatnosti na prostoru Bobovca su; kova\u010di, kerami\u010dari, ziari, klesari, graveri, rezbari, slikari i mlinari. Kova\u010dke radionice konstatirane su na tri mjesta na Bobovcu. Najve\u0107a je ona u blizini glavne ulazne kule na Bobova\u010dkom sedlu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Glavna kula<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/federalna.ba\/storage\/photos\/1\/IMG_20201122_122803.jpg\" alt=\"\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>Najstariji srednjovjekovni objekat na Bobovcu je kula koja je stajala iznad cisterne i naslanjala se jednom stranom na anti\u010dki zid. Prilikom osmanskog zauzimanja Bosne, \u010ditav Bobovac je zapaljen a do\u0161lo je i do sistemskog ru\u0161enja zidina. Nakon stabilizacije i u\u010dvr\u0161\u0107ivanja osmanske vlasti u Bosni do\u0161lo je do restauracije nekih odbrambenih objekata me\u0111u njima i glavne kule, ta\u010dnije njenog zapadnog dijela. Osmanlije su iskoristile prostor Donjeg grada za dr\u017eanje svoje vojne posade, dok su sjeverni dio grada sistematski ru\u0161ili iz strate\u0161kih, odbrambenih razloga.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Gornja pala\u010da<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/federalna.ba\/storage\/photos\/1\/IMG_20201122_123109.jpg\" alt=\"\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>Smje\u0161tena je na najbi\u0161em horizontu, uz glavnu kulu i cisternu. Isti\u010dno je dogra\u0111ena jo\u0161 jedna pala\u010da tzv. aneks. Iz predvorja koje je bilo povezano sa glavnom kulom, ulazilo se u izdu\u017eeni prosto Gornje pala\u010de.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/federalna.ba\/storage\/photos\/1\/IMG_20201122_123748.jpg\" alt=\"\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>U sjevernoj prostoriji je prona\u0111ena oplata od klesanih kvadara sedre, koja ukazuje na postojanje unutra\u0161njeg svoda i namjenu prostorije, najverovatnije je tu bila ure\u0111ena dvorska kapela za Doroteju Gorjansku, suprugu Tvrtka II. To potvr\u0111uje i prona\u0111eni ulomak kaneliranog stupa sa tragovima pozlate. Prozori pala\u010de su bili bogato ornamentirane bifore ili trifore.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema nekim indicijama na prostoru Gornje pala\u010de bule su smje\u0161tene neke zanatske radionice, graveri, pe\u010datoresci i sli\u010dno.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/federalna.ba\/storage\/photos\/1\/IMG_20201122_121721.jpg\" alt=\"\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Donja ili Velika pala\u010da<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Po izgledu djelimi\u010dno o\u010duvanih zidova, zaklju\u010duje se da je objekat iamo najmanje \u010detiri eta\u017ee. Glavna vrata na pala\u010di su izgra\u0111ena od precizbo klesanih blokova muljike sa goti\u010dkom profilacijom, akapiteli na dovratnicima su ukra\u0161eni motivom ljiljana u nizu. Uz vanjsku fasadu jz\u017enog krila prona\u0111en je jedan profilirani doprozornik romano-goti\u010dke bifore i dijelovi prozorskih okvira sa motivom loze \u0161irokih listova u plitkom reljefu. O unutra\u0161njem izgledu pala\u010de nema puno podataka, jedino da su prona\u0111eni ostaci pe\u0107i sa kerami\u010dkim pe\u0107njacima, na kojima je bio utisnut grb i titula Tvrtka II Tvrtkovi\u0107a. U najranijem sloju ru\u0161evina prona\u0111en je ve\u0107i kaeni blok sa predstavom orla.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/federalna.ba\/storage\/photos\/1\/IMG_20201122_124950.jpg\" alt=\"\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Predvorje<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Prilazni put prema dvoru je vodio do prve dvorske kapije, odnosno do ukaza u predvorje dvora. Prostor do ulaznih vrata koja su izgra\u0111ena od sedre i u gornjem dijelu u formi luka, imao je funkciju kapijske kule. Na ju\u017enom kraju se nalazila kula osmatra\u010dnica. U tom predvorju su bili manji gra\u0111evinski objekti od kojih je jedan bila kova\u010dnica. Posebni, izgleda natkrivenim stepeni\u0161tem se dolazilo do druge dvorske kapije i predvorja Donje pala\u010de.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/federalna.ba\/storage\/photos\/1\/IMG_20201122_123130.jpg\" alt=\"\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>To je ustvari bio reprezentativan ulaz u dvor kroz kapiju ukra\u0161enu goti\u010dkim portalom sa grbom kralja Tvrtka II i svjetiljkama. U predvorju, na tri terase, bili su smje\u0161teni objekti \u017eitnih spremi\u0161ta, kruni\u0161te velika cisterna, kova\u010dnica, trap za kre\u010d i manji stambeni objekat.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/federalna.ba\/storage\/photos\/1\/IMG_20201122_123751.jpg\" alt=\"\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>Ju\u017ena kula je bila prili\u010dno visoka, sude\u0107i po ostacima njenih zidina. Arheolo\u0161ka iskopavanja su pokazala da je ova kula kori\u0161tena intenzivno du\u017ei vremenski period. Stalna stra\u017ea za osmatranje se tu i hranila a otpatke hrane, razbijeno posu\u0111e i druge predmete se bacali u podrumske prostorije kule, Svi ti predmeti su bili korisni kao pouzdani hronolo\u0161ki i tipolo\u0161ki materijal i oslonac prilikom areholo\u0161kih iskopavanja.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img decoding=\"async\" src=\"https:\/\/federalna.ba\/storage\/photos\/1\/IMG_20201122_113940.jpg\" alt=\"\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>Dobro zavu\u010den od puteva potencijalnih osvaja\u010da, na strmoj litici, te\u0161ko pristupa\u010dan i gotovo neosvojiv. Imati Bobovac u svojim rukama, u srednjem je vijeku zna\u010dilo vladati Bosnom.&nbsp; Imati legitimitet i legalitet. Uprkos stanju u kojem se danas nalazi, zbog kojeg \u0107e prosje\u010dni posjetitelj te\u0161ko stvoriti sliku o kakvoj veli\u010dini se ovdje govori, Bobovac je vanvremenski.<\/p>\n\n\n\n<p>federalna.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Narodnim okupljanjem danas \u0107e na podru\u010dju nekada\u0161njeg kraljevskog grada, iako u izmijenjenim okolnostima, biti obilje\u017een Dan dr\u017eavnosti Bosne i Hercegovine. Organizatori godinama isti\u010du kako ne \u017eele umanjiti zna\u010daj svega \u0161to se de\u0161avalo u prenatrpanoj maloj hali prohladnih predve\u010derja 1943. u Mrkonji\u0107 Gradu ili onih samo nekoliko dana kasnije u jo\u0161 jednom kraljevskom gradu, Jajcu. Cilj [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":19533,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[47],"tags":[],"class_list":{"0":"post-19532","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-historija"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/19532","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=19532"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/19532\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19534,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/19532\/revisions\/19534"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/19533"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=19532"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=19532"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=19532"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}