Prvi novac za koji se zna da je bio u upotrebi na podru\u010dju dana\u0161nje Bosne i Hercegovine potje\u010de od prije nekih 2200 godina i bio je gr\u010dki novac. To je vrijeme kada su na ovim prostorima \u017eivjeli Iliri. Grci su s njima imali veoma razvijene trgova\u010dke veze. Prodavali su im skupocijeno oru\u017eje, bojnu opremu, nakit, posu\u0111e i dr, a u zamjenu od Ilira su dobijali zlato, srebro i druge metale kojih je u Bosni oduvijek bilo u izobilju. Iliri do stupanja u kontakt s Grcima nisu se slu\u017eili novcem niti su poznavali njegovu primjenu. Kada se pojavio, vrednovali su ga po te\u017eini, kakvo\u010di metala i izgledu. Vremenom je postajao sve prisutniji pa su ga na koncu prihvatila sva ilirska plemena s dana\u0161njeg bosanskohercegova\u010dkog prostora kao uobi\u010dajeno sredstvo pla\u0107anja. Na\u0111eno ga je u svim dijelovima na\u0161e zemlje, obi\u010dno uz komunikacije koje su povezivale unutra\u0161njost zemlje s primorjem gdje su se nalazile gr\u010dke trgova\u010dke stanice.<\/p>\n\n\n\n
Prvi doma\u0107i novac<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n Nije pro\u0161lo dogo i ovda\u0161nji Iliri su po\u010deli sami kovati novac pa Bosna i Hercegovina pripada skupini rijetkih zemalja u svijetu koje imaju vi\u0161ehiljadugodi\u0161nju tradiciju izdavanja vlastitog novca. Prvi kovan na ovom prostoru potje\u010de iz 3. stolje\u0107a stare ere, odnosno prije vi\u0161e od 2200 godina. Kovalo ga je ilirsko pleme Daorsi koji su naseljavali podru\u010dje dana\u0161nje Hercegovine oko Stoca i \u0161ire prema moru, sa sredi\u0161tem u dana\u0161njim O\u0161ani\u0107ima kod Stoca. Na jednoj strani tog novca prikazana je glava nekog bo\u017eanstva, a na drugoj la\u0111a oko koje te\u0107e natpis Daorson, pisan gr\u010dkim pismom a zna\u010di ime plemenskog sredi\u0161ta (dana\u0161nji O\u0161ani\u0107i). Po nekima ta rije\u010d ozna\u010dava naziv njihovog plemena \u2013 Daorsioi, kako stoji kod nekih gr\u010dkih i rimskih pisaca. Do danas se sa\u010duvalo svega malo njegovih primjeraka, i ve\u0107ina ih se nalazi u numizmati\u010dkoj zbirci Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Po svemu odgovara novcu koji su kovali onovremeni Grci u svojoj zemlji. I njihovi novci obi\u010dno na jednoj strani (aversu) imaju lik nekog bo\u017eanstva na drugoj (reversu), lik la\u0111e ili nekog drugog predmeta. Gr\u010dki utjecaj na daorski novac pokazuje i natpis na njemu \u0394\u0391\u039f\u03a1\u03a3\u03a9\u039d, napisan gr\u010dkim pismom a koji zna\u010di ime plemena ili ime njihovog plemenskog sredi\u0161ta. To, da se prvo kovanje novca na bosanskohercegova\u010dkom prostoru ve\u017ee za ovo pleme, nije slu\u010dajnost.<\/p>\n\n\n\n Iz historijskih izvora i arheolo\u0161ke gra\u0111e zna se da su Daorsi imali veoma razvijene trgova\u010dke i kulturne veze s Grcima pa su primili mnogo toga iz njihove kulture, izme\u0111u ostaloga i tehniku kovanja novca. Njihovo plemensko sredi\u0161te na O\u0161ani\u0107ima kod Stoca po svemu je odgovaralo izgledu i sadr\u017eaju gr\u010dkih gradova. Imao je trg, ulice, hram, sveti gradski prostor (citadelu), bedeme zidani velikim kamenim tesanim blokovima itd. Ovaj novac ima jo\u0161 jedan zna\u010daj. Lik la\u0111e na njemu pokazuje da su se Daorsi bavili i pomorstvom, to jest da su bili gospodari znatnog dijela jadranske obale koja se prostirala sjeverno i ju\u017eno od u\u0161\u0107a Neretve. U isto vrijeme to govori da su se bavili pomorskom trgovinom, o \u010demu govore najnoviji nalazi iz Desila na Hutovom blatu u donjoj Neretvi, gdje je bila jedna od njihovih luka. Prona\u0111eni su ostaci njihovih la\u0111a, velika koli\u010dina amfora gr\u010dkog i italskog porijekla, oru\u017eje i dr, \u0161to dokazuje trgova\u010dke veze ovog plemena s mediteranskim zemljama.<\/p>\n\n\n\n Doba rimske uprave<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n Po osvajanju dana\u0161nje Bosne i Hercegovine od strane Rima i uspostavljanjem njihove vlasti (konac I stolje\u0107a stare ere), na ovim prostorima ulazi u upotrebu rimski novac raznih naziva i vrijednostzi (nominala). S obzirom da je rimska vlast ovdje trajala vi\u0161e od pet stolje\u0107a, nalazi njihovog novca su brojni. Uglavnom se radi o bakrenjacima i srebrenjacima, ali nisu rijetki ni nalazi zlatnog novca. Iako ima serija koje su kovane na ovom prostoru za potrebe ovda\u0161njih rudnika, taj novac, me\u0111utim, ne pripada historiji na\u0161e zemlje. Kovala ga je strana zemlja i bio je u prometu kao novac gospodara koji je onovremenu Bosnu i Hercegovinu dr\u017eao u pokornosti kao i druge zemlje onovremene Evrope, sjeverne Afrike i Bliskog istoka.<\/p>\n\n\n\n Rimski novac op\u0107enito za nas ima taj zna\u010daj \u0161to je srednjovjekovni bosanski novac, zvani dinar, dobio naziv po jednom tipu rimskog novca. Bio je to srebrenjak zvan denarius. Propa\u0161\u0107u anti\u010dke (rimske) civilizacije do \u010dega je do\u0161lo krajem 5. i po\u010detkom 6. stolje\u0107a nove ere i dolaskom Slavena na Balkan, u Bosni su kao posvuda u Evropi, bile uni\u0161tene sve rimske tekovine. Razaranje i pomor stanovni\u0161tva je bio toliki da je zemlja za dugi niz stolje\u0107a bila u potpunoj izolaciji i kulturnom nazatku. U mnogo\u010demu se moralo po\u0107i izpo\u010detka, pa tako i u kovanju novca. Za to je trebalo stvoriti niz preduvjeta. Na prvom mjestu je trebala postojati jaka politi\u010dka organizacija, odnosno dr\u017eava pra\u0107ena jakom ekonomskom bazom. Bosna je vremenom oboje to stekla pa je u doba svoje srednjovjekovne samostalnosti po\u010dela kovati vlastiti novac, kako je to bilo u 2. stolje\u0107u stare ere.<\/p>\n\n\n\n Srednji vijek<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n U Bosni je u srednjem vijeku do pojave doma\u0107eg novca kolao najraznovrsniji strani novac. Od 6. do 12. stolje\u0107a najvi\u0161e je bio u upotrebi novac Bizantskog carstva sa sjedi\u0161tem u dana\u0161njem Carigradu (Konstantinopolisu). Kovan je od zlata, srebra i bakra raznih naziva i nominala (solidus, solidus aureus, aureus, romanatus, i sl.). Bio je izuzetno cijenjen i kao takav imao je status onovremene internacionalne valute. U mnogim zemljama onovremene Evrope, pa tako i u Bosni, zbog nedostatka tog i drugog novca trgovalo se sirovim zlatom ili srebrom, mjereno kantarom. S obzirom da je Bosna bila bogata metalima, me\u0111u njima i plemenitim, kao sredstvo pla\u0107anja trgovalo se tim metalima. Jedinica mjere je bila libra ili pondilus, te\u017eine 327,45 gr.<\/p>\n\n\n\n U \u0161iroj praksi trgovalo se raznom drugom robom u \u010demu su \u017eito, stoka, krzna, obu\u0107a, odje\u0107a, nakit i dr., bili najvi\u0161e u opticaju. To je, ina\u0107e, najstariji oblik trgovanja zvan trampa, poznat svim starim narodima. I Bosna je u svom privrednom i kulturnom razvoju pro\u0161la taj stadij nov\u010darske privrede. Od 12. stolje\u0107a, naro\u010dito od vremena Kulina bana, u Bosni se uz bizantski novac po\u010dinju upotrebljavati i novci pojedinih evropskih dr\u017eava i gradova. To je bilo u uskoj vezi s privrednim razvojem Bosne u Kulinovo doba, o \u010demu svjedo\u010di i njegova povelja iz 1189. godine izdata Dubrovniku koja regulira trgova\u010dke odnose te dvije zemlje. Me\u0111u stranim novcem, u to vrijeme je po\u010deo kolati i novac grada Salzburga (Austrija) zvan frizatik, koji je u to vrijeme bio cijenjen u Evropi.<\/p>\n\n\n\n Bosna otvorena za novce citave Evrope<\/strong><\/em><\/p>\n\n\n\n Od po\u010detka 13. stolje\u0107a u Bosni je sve \u010de\u010d\u0107e u upotrebi mleta\u010dki (venecijanski) novac. Zbog razvijenih trgova\u010dkih veza Bosne s Venecijom, taj novac je ovdje ostao u opticaju kroz \u010ditavo razdoblje srednjeg vijeka. Zvao se denarius grossus ili matapan. Po nazivu grossus nastao je naziv gro\u0161, op\u0107i naziv kod svih ju\u017enoslavenskih naroda za odre\u0111en tip novca. Bio je od srebra, te\u017eak 2,178 gr. Uz ovaj novac u Bosni je bio u opticaju i drugi mleta\u010dki novac, te\u017eak svega 0,4 gr, zvan denarius parvus, dinari\u0107 ili piccoli. Svi ti novci u Bosni su imali status legalnog plate\u017enog sredstva i tako je ostalo sve do kraja bosanske samostalnosti.<\/p>\n\n\n\n Kralj Ostoja je 1404. godine Veneciji izdao povelju kojom im zvani\u010dno dozvoljava slobodan opticaj njenog novca u svome kraljevstvu. To je u\u010dinio i kralj Tvrtko II 1421. godine. Iako je Dubrovnik imao razvijene trgova\u010dke veze s Bosnom i prije Kulina bana, prvi njegov novac se u Bosni javlja tek po\u010detkom 14. stolje\u0107a. Dubrovnik je, naime, tek tada po\u010deo kovati svoj novac jer se do tada i on slu\u017eio tu\u0111im novcem (kao \u0161to se danas mnoge zemlje slu\u017ee dolarom ili eurom). Bio je od srebra raznih nominala i nosio je op\u0107i naziv dinar. Kako je s Bosnom odr\u017eavao prisne trgova\u010dke odnose, nastojao je da u njoj njen novac postane glavno plate\u017eno sredstvo. U tome su u odre\u0111enim razdobljima i prilikama manje-vi\u0161e i uspijevali. Svjesni \u0161ta to zna\u010di za njihovu trgovinu i dobit kad je u pitanju trgovanje s Bosnom, sve do pada Bosne pod Turke \u010dinili su sve da bosanske vladare ometu, odnosno odgovore ih od namjere da kuju svoj vlastiti novac. A kad se po\u010delo s kovanjem \u010desto su tra\u017eili da ga obustave.<\/p>\n\n\n\n Kako je Bosna odr\u017eavala trgova\u010dke veze i s drugim mediteranskim gradovima, posebice s onim na Jadranu, kolao je novac i tih gradova. Me\u0111u njima su se posebno isticali Split, Trogir, Zadar i Kotor. Javlja se i novac raznih talijanskih gradova, najvi\u0161e \u0110enove, Milana, Verone, Padove itd. Nema primjera da je u nekoj od evropskih zemalja u srednjem vijeku kolao strani novac u tolikoj mjeri kakav je bio slu\u010daj s Bosnom. Dok su druge zemlje ljubomorno \u0161titile svoj novac, a time i svoju privredu, Bosna je \u0161irom otvorila vrata stranom novcu. \u010cak se javlja jedan paradoks. Pojedini bosanski vladari sami pozivaju druge dr\u017eave i gradove da im novac nesmetano kola u Bosni. I ne samo to. Bosanski vladari su \u010desto povjeravali drugim dr\u017eavama i njihovim kovnicama da kuju njihov novac, \u0161to je u ono doba predstavljalo pravu rijetkost, \u010dak presedan, zbog mogu\u0107nosti zloupotrebe. Ali, nije to sve. Bosna je nerijetko \u010dak kupovala tu\u0111i novac za vlastitu upotrebu, i to u velikim koli\u010dinama. Pla\u0107ala ga je zlatnim i srebrenim polugama.<\/p>\n\n\n\n![\"\"](\"https:\/\/tvsensor.com\/wp-content\/uploads\/2020\/11\/Screenshot_1-4-5.jpg\")