Mirovni sporazum u Nagorno-Karabahu izazvao je opre\u010dne reakcije iz Azerbejd\u017eana i Armenije. Koliko mo\u017eemo govoriti o kona\u010dnom miru i kakva je uloga velikih sila na tom podru\u010dju, za Klix.ba je komentirao Jahja Muhasilovi\u0107, profesor i geopoliti\u010dki analiti\u010dar.Do sada smo mogli svjedo\u010diti desetinama potpisanih sporazuma izme\u0111u Azerbejd\u017eana i Armenije kada je u pitanju regija Nagorno-Karabah. Nekoliko dana nakon potpisanih sporazuma sukobi su se nastavljali, a zvani\u010dnici su okrivljavali jedni druge za kr\u0161enje primirja.<\/p>\n\n\n\n
Ovaj put, ukoliko se analizira sve \u0161to je potpisano, novi mirovni sporazum \u010dini se kao najozbiljniji, a raspore\u0111ivanje ruskih snaga dovoljno govori o svemu.<\/p>\n\n\n\n
“Mislim da je ovaj sporazum najozbiljniji. Bilo je poku\u0161aja primirja i ranije, me\u0111utim, ovaj put se sve \u010dini ozbiljnijim s obzirom na to da su i ruske trupe poslane u taj region. Samo njihovo pozicioniranje u toj regiji govori dosta o tome”, rekao je na po\u010detku razgovora za Klix.ba Muhasilovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Odnos Turske i Rusije, kada se govori o Nagorno-Karabahu, u posljednje vrijeme bio je \u010dudan. Rusija je pre\u0161utno prepustila ulogu “vo\u0111e” Turskoj te je jasno istakla da \u0107e se umije\u0161ati jedino u slu\u010daju ako se sukob prenese na armensku teritoriju. Iako mnogi misle da je u ovom odnosu snaga Rusija izgubila utjecaj na Kavkazu, Muhasilovi\u0107 smatra kako slabljenje ruskog utjecaja nije opcija.<\/p>\n\n\n\n
“Slabljenje ruskog utjecaja kratkoro\u010dno nije opcija. Ne treba zaboraviti \u010dinjenicu da su Rusi ve\u0107 du\u017ei niz godina sugerirali Armeniji da prepusti jedan dio te regije Azerbejd\u017eanu kako bi taj sukob de fakto prestao. Me\u0111utim, na jednom od sastanaka Armenci su takvu opciju \u017eustro odbili i od tada su fakti\u010dki prepu\u0161teni sami sebi”, nastavlja Muhasilovi\u0107 za Klix.ba.<\/p>\n\n\n\n
Odnos Vladimira Putina i armenskog premijera Nikola Pashinyana ve\u0107 odavno nije idealan, a sve je to utjecalo i na “hladniji” odnos Rusije prema Armeniji.<\/p>\n\n\n\n
“Veoma je bitan odnos Putina i Pashinyana. Armenijom su dugo vladali ljudi koji su bili odani Kremlju. S druge strane, Pashinyan je osnovao nevladinu organizaciju koja je prerasla u politi\u010dku stranku te od samog po\u010detka nije bio u najboljim odnosima s Rusijom”, isti\u010de Muhasilovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Rusija poslala poruku<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ruski zvani\u010dnici su ve\u0107 ranije izjavili kako ne\u0107e vojno intervenirati u regiji Nagorno-Karabah osim ako taj sukob direktno pre\u0111e na teritoriju Armenije. Armenski predsjednik molio je Putina da po\u0161alje vojsku u ovu regiju, me\u0111utim Putin je to izri\u010dito odbio. Posljednjim mirovnim sporazumom upravo su ruske snage stacionirane na liniji razgrani\u010denja, a mnogi to definiraju upravo kao poruku Rusije svim biv\u0161im sovjetskim dr\u017eavama.<\/p>\n\n\n\n “To nije poruka samo Armeniji, ve\u0107 svim biv\u0161im sovjetskim republikama koje Rusija smatra svojim interesom. Ukoliko na bilo koji na\u010din budu sara\u0111ivali sa zapadom, sna\u0107i \u0107e ih ista sudbina kao i Armeniju te \u0107e biti prepu\u0161teni sami sebi”, konstatuje Muhasilovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n Potencijal za sukob postoji, ali je znatno manji<\/strong><\/p>\n\n\n\n Regija Nagorno-Karabah izu\u010davana je na mnogim univerzitetima kao tipi\u010dan primjer “zale\u0111enog sukoba”. Kako isti\u010de Muhasilovi\u0107, mjesta za sukob nakon ovog sporazuma sve je manje.<\/p>\n\n\n\n “Taj sukob uvijek ima potencijal da eskalira, me\u0111utim sve je manja vjerovatno\u0107a za to. Na ju\u017enoj strani ove regije prete\u017eno \u017eive Azeri, tako da \u0107e ova podjela zadovoljiti i neke etni\u010dke principe”, ka\u017ee Muhasilovi\u0107 za Klix.ba.<\/p>\n\n\n\n Mirovnim sporazumom Azerbejd\u017eanu su prepu\u0161tene regije Lachin, Agdham i Kelbajar te je armenskoj strani ostavljen samo koridor du\u017eine 5 kilometara kojim \u0107e se povezati s Armenijom. Takav raspored vrlo lako mo\u017ee dovesti do stvaranja novih enklava<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n Muhasilovi\u0107 isti\u010de kako je taj prostor pun enklava zahvaljuju\u0107i prije svega Sovjetskom savezu koji je crtanjem granica na tom podru\u010dju osigurao svoju stalnu prisutnost.<\/p>\n\n\n\n Brojni faktori utjecali na slabljenje Armenije<\/strong><\/p>\n\n\n\n Sukob u Nagorno-Karabahu zapo\u010deo je krajem osamdesetih godina, a 1994. godine Armenija je proglasila pobjedu u ovom podru\u010dju. Od tada, uz manje ili vi\u0161e odstupanja, situacija u regiji ostala je nepromijenjena. Dvadeset \u0161est godina poslije Azerbejd\u017ean je u potpunosti preokrenuo situaciju u svoju korist i vratio veliki dio teritorije. Razloga za ovakvu promjenu u odnosu snaga ima mnogo isti\u010de Muhasilovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n “Demografija je bitan faktor. Raspadom Sovjetskog saveza Armenija je imala 4 miliona stanovnika, dok je Azerbejd\u017ean imao sedam. Danas, Armenija ima 3 miliona, dok Azerbejd\u017ean ima 10, tako da se ta razlika u stanovni\u0161tvu pove\u0107ala. Azerbejd\u017ean je ekonomski mnogo ja\u010da dr\u017eava, \u0161to zna\u010di da imaju i ve\u0107e vojne potencijale u odnosu na Armeniju. Za razliku od Armenije koja je oru\u017eje nabavljala od Rusije, Azerbejd\u017ean je ulo\u017eio mnogo vi\u0161e novca u nabavku moderne opreme iz Turske, Izraela i drugih zapadnih dr\u017eava”, tvrdi profesor.<\/p>\n\n\n\n Ipak, izostanak ruske podr\u0161ke Armeniji najve\u0107a je prednost Azerbejd\u017eana.<\/p>\n\n\n\n “Po\u010detkom devedesetih Armenija je imala otvorenu podr\u0161ku Rusije u sukobu. Sada, zbog naru\u0161enih odnosa predsjednika Armenije i Putina, podr\u0161ka je izostala i bili su prepu\u0161teni sami sebi”, zaklju\u010dio je u razgovoru za Klix.ba Jahja Muhasilovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n klix.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Mirovni sporazum u Nagorno-Karabahu izazvao je opre\u010dne reakcije iz Azerbejd\u017eana i Armenije. Koliko mo\u017eemo govoriti o kona\u010dnom miru i kakva je uloga velikih sila na tom podru\u010dju, za Klix.ba je komentirao Jahja Muhasilovi\u0107, profesor i geopoliti\u010dki analiti\u010dar.Do sada smo mogli svjedo\u010diti desetinama potpisanih sporazuma izme\u0111u Azerbejd\u017eana i Armenije kada je u pitanju regija Nagorno-Karabah. Nekoliko […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":17223,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[41],"tags":[],"class_list":{"0":"post-17215","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-svijet"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/17215","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=17215"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/17215\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17224,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/17215\/revisions\/17224"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/17223"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=17215"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=17215"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=17215"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}