Njegove interpretacije su smirivale i zanosile \u010dovjeka. Nije bio egoista \u2013 samo za svoju du\u0161u. Bio je lepeza otvorenosti svojih interpretacija prema ljudima. Takvog ga ljudi pamte i danas, 24 godine nakon smrti. Dr. Himzo Polovina je bio sakuplja\u010d pjesama, tuma\u010d sevdalinke, interpretator, kompozitor, odli\u010dan poeta i doktor \u2013 specijalista, neuropsihijatar. Njegov repertoar je obilovao biserima sevdaha. Ostavio je iza sebe ogromno bogatstvo muzi\u010dke ba\u0161tine otrgnute od zaborava.<\/p>\n\n\n\n
Himzo Polovina ro\u0111en je 11.marta 1927. godine u Mostaru u Donjoj mahali. Kao dje\u010dak je sticao prva pjeva\u010dka saznanja od svog oca muzi\u010dara Mu\u0161ana, koji je veoma dobro svirao \u0161argiju. Mla\u0111i Himzin brat Mirza je pri\u010dao: \u201cOtac nam se krajem prvog svjetskog rata zatekao kao vojnik u Ljubljani. Tu se aktivirao kao vazduhoplovni podoficir. Za vrijeme slu\u017ebovanja sklopio je brak sa Ivankom Hlebec. U Ljubljani se rodila na\u0161a najstarija sestra Fadila. Ina\u010de nakon prelaska u Sarajevo, pa nakon premje\u0161tanja oca na slu\u017ebu na aerodrom Mostar, ostali smo da \u017eivimo u Mostaru. Majka nas je rodila osmero, troje \u017eenskih i petero mu\u0161kih.<\/p>\n\n\n\n
Dva brata su umrla kao djeca. Ostali smo Himzo, ja i Muharem. Nakon sestre Fadile rodile su se Samija i Vahida. Otac Mu\u0161an je volio pjesmu, pa bi nas djecu poredao ispred sebe i tjerao da pjevamo u jedan glas. \u010cesto nas je savjetovao da idemo u Muslimansko dru\u0161tvo \u2018Itihad\u2019. U\u010destvovali smo u drami \u2018Hasanaginica\u2019, ja stariji brat Himzo i sestra Samija. Majka Ivica, kako smo je mi zvali od milja, voljela je pjesmu: \u2018Oj boga ti, siva ptica sokole, jesi l\u2019 skoro ti od Bosne ponosne\u2026\u2019. Od nje je tu pjesmu Himzo nau\u010dio i snimio je na nosa\u010d zvuka.\u201d<\/p>\n\n\n\n
Tako Himzo traga za starim izvornim pjesmama, pronalazi ih, u\u010di, a zatim izvodi da bi ih tako ponovo vratio narodu iz kojeg su i potekle. Nastojao je da protuma\u010di du\u0161u njenog stvaraoca, njegove misli i osje\u0107anja. Protivio se deformacijama izvornosti pjesama svojim intervencijama na kongresima i u radio emisijama. Svojim interpretacijama uvjek je bio ako ne autenti\u010dan, a onda blizak sljedbenik sevdalinke i nije se od nje udaljavao.<\/p>\n\n\n\n
Prva pjeva\u010dka znanja sticao je od mostarskih pjeva\u010da: Sevde Katice, \u0110ire Vejzovi\u0107, Nezira Bukovca i drugih. Pred sami Drugi svjetski rat pri\u0161ao je u\u010denju violine kod poznatog profesora i majstora violine, porijeklom \u010ceha, Karla Mala\u010deka. Sevda Katica je bila usmeni kaziva\u010d i neprocjenjivi rudnik blaga na\u0161e muzi\u010dke ba\u0161tine. Ista je nakon smrti ljepotice Mostara Emine Sefi\u0107, udate Koluder, kazala poslijednju strofu koju je spjevala i dodala tekstu pjesnika Alekse \u0160anti\u0107a. Kada je do\u0161ao Himzo, da je obavjesti o Emininoj smrti, zatekao ju je u avliji u Donjoj mahali u porodi\u010dnoj ku\u0107i. Sevda je ve\u0107 tada bila u dubokoj starosti, zadrhtala je s tugom i izrekla stihove sa mnogo sjete:<\/p>\n\n\n\n
\u201cUmro stari pjesnik, umrla Emina,<\/p>\n\n\n\n
ostala je pusta ba\u0161\u010da od jasmina.<\/p>\n\n\n\n
Salomljen je ibrik, uvehlo je cvije\u0107e,<\/p>\n\n\n\n
pjesma o Emini nikad umrijet ne\u0107e.\u201d<\/p>\n\n\n\n
Himzo je \u010desto pjevao pjesme o \u010darima svoga rodnog grada: \u201cBulbul pjeva okolo Mostara\u201d, \u201cLijepi li su mostarski du\u0107ani\u201d, \u201c\u0160to li mi se Radobolja muti\u201d, \u201cPuhni vjetre malo sa Neretve\u201d, \u201c\u010cudna jada od Mostara grada\u201d, \u201cDvore gradi Komadina Mujo\u201d\u2026Uz divnu instrumentalnu pjesmu spajao je dra\u017e instrumentale i recitiranja stihova, tako da je ostavljao upe\u010datljiv dojam na slu\u0161aoca. Recitiranje stihova je primjenjivao u sevdalinkama: \u201cTelal vi\u010de po Hercegovini\u201d, \u201cPod sko\u010di\u0107em trava poga\u017eena\u201d, \u201c\u0160to te nema\u201d, (Hasanagin sevdah) i druge. U Mostaru je bio \u010dlan RKUD \u201cAbra\u0161evi\u0107\u201d, od 1947. godine do odlaska u Sarajevo. Volio je bogatstvo narodnih no\u0161nji, pa ih je \u010de\u0161\u0107e koristio na javnim nastupima i kao pjeva\u010d.<\/p>\n\n\n\n
Odlaskom u Sarajevo stupa u brak sa Fikretom Medo\u0161evi\u0107. U porodici su se na\u0161la i djeca, k\u0107i Rubina i sin Edmir. Godine 1950. kao student Medicinskog fakulteta bio je \u010dlan Studentskog KUD \u201cSlobodan Princip Seljo\u201d, a nastupa i sa KUD \u201cIvo Lola Ribar\u201d, KUD \u201cProleter\u201d, ZKUD \u201cVaso Miskin \u2013 Crni\u201d, KUD \u201cMiljenko Cvitkovi\u0107\u201d, te za amaterska dru\u0161tva, koja su imala muzi\u010dke multietni\u010dke programe.<\/p>\n\n\n\n
\u201cSje\u0107am se da su mu bili prvi snimci na nosa\u010dima zvuka singl plo\u010de od 45 obrtaja sa po dvije i \u010detiri pjesme sa poznatim orkestrom RKUD \u201cSlobodan Princip \u2013 Seljo\u201d iz Sarajeva, a pod nazivom \u201cOrkestar Bentba\u0161a\u201d kojim je rukovodio poznati stru\u010dnjak i muzi\u010dar na harmonici Suad Balta. Tada se u Radio Sarajevu pjevalo \u201cu\u017eivo\u201d. To je bilo u januaru 1953. godine kada su ga kolege nagovorile da se prijavi na audiciju pjeva\u010da. Primljen je i dobio izvrsne muzi\u010dke stru\u010dnjake koji su vodili ra\u010duna da od Himze naprave vrsnog umjetnika. Bili su to Jozo Penava (pjeva\u010d, kompozitor muzike, tekstopisac i tada\u0161nji vo\u0111a Tambura\u0161kog orkestra Radio Sarajeva), Ismet Alajbegovi\u0107 \u0160erbo (poznati majstor na harmonici, tekstopisac i kompozitor i vo\u0111a Narodnog orkestra Radio Sarajeva). Snimio je nekoliko izvornih narodnih pjesama sevdalinki u usponu najve\u0107e popularnosti, a to je bilo izme\u0111u 1960. i 1965. godine. Imao je kristalno \u010dist glas, prekrasnu dikciju, a veoma kratak dijapazon visine glasovnih mogu\u0107nosti s jednim prefinjenim osje\u0107ajem za interpretaciju\u201d, napisao je Himzin sugra\u0111anin, odli\u010dni poznavalac i izvo\u0111a\u010d sevdalinki Ismet \u0106umurija.<\/p>\n\n\n\n
Tokom svoje pjeva\u010dke karijere zavr\u0161ava studije medicine i postaje doktor specijalista \u2013 neuropsihijatar. U praksi uspje\u0161no primjenjuje metode psihijatrije, socioterapije i muzikoterapije. Bio je cjenjen lije\u010dnik u Bolnici za mentalnu rehabilitaciju Jagomir u Sarajevu sve do svoje smrti. Bio je aktivni pripadnik pokreta Mladi Muslimani u poslijeratnim godinama. Vi\u0161e puta je odvo\u0111en na ispitivanja, ali zbog nedostatka dokaza nikada nije bio osu\u0111ivan. Na jednom od su\u0111enja optu\u017een je da obla\u010denjem u muslimansku tradicionalnu no\u0161nju propagira muslimanske ideje, koje su usmjerene na borbu protiv bratstva i jedinstva. Himzo je nakon toga pri\u010dao prijateljima da ga je spasio advokat, koji je donio omote nekoliko srbijanskih pjeva\u010da u srpskoj odje\u0107i i upitao sudiju \u201cda li vidi razliku izme\u0111u Himze sa fesom na glavi i \u010dak\u0161irama na nogama i pjeva\u010da iz Srbije, obu\u010denih u \u0161ubare, jelek i opanke\u201d. Sud je optu\u017ebu smatrao neosnovanom.<\/p>\n\n\n\n
Nenadma\u0161ne interpretacije sevdalinki<\/p>\n\n\n\n
Rahmetli Himzo je neizmjerno volio \u0161ale i na svoj i na tu\u0111i ra\u010dun. Imao je specifi\u010dne nastupe s nekim komi\u010dnim ta\u010dkama. U\u017eivao je pjevaju\u0107i popeti se na stolicu ili stol, zavrtati nogavice i praviti raznorazne grimase \u010dime bi pored nevjerovatnog pjeva\u010dkog umje\u0107a publiku znao i na taj na\u010din odu\u0161evljavati. Po\u0161to je bio cijenjen doktor uglavnom je poslovno vrijeme provodio u krugu intelektualaca. Kada bi ga neko od estradnih menad\u017eera pozvao da mu ponudi neku tezgu, on je okru\u017een intelektualcima govorio u \u0161iframa, a razgovarao je otprilike ovako: \u201cDoktore, imam nastup za vas za 20 dana. Imate li slobodan termin?\u201d, pitao bi telefonom menad\u017eer. \u201cO, kako ste profesore, kako Vas slu\u0161aju studenti. Jel\u2019 pod kontrolom sve na fakultetu\u201d, odgovarao bi Himzo s druge strane \u017eice. \u201cDoktore, ho\u0107emo li onda raditi taj nastup?\u201d, nastavio bi menad\u017eer. \u201cMo\u017ee professore, kad se vratim s posla do\u0111ite do mene da Vam dam tu knjigu, imam ja svu literaturu\u201d odgovarao bi Himzo. Knjiga je bila \u0161ifra za \u201cplakate\u201d.<\/p>\n\n\n\n
Posebno je vodio dnevnik svojih nastupa, gdje je pisao datum, mjesto i vrijeme nastupa, kao i pjesme koje je pjevao na koncertima, tako da mu se nikada nije desilo da u istom gradu pjeva isti repertoar i da bude obu\u010den na isti na\u010din. Imao je odli\u010dnu poslovnu tezu o \u0161tednji. \u201cKad ima\u0161 velike pare, rje\u0161avaj velike probleme, a s malim parama male\u201d. Ako zaradi\u0161 pet filona rije\u0161i problem od pet miliona, a ne sa pet filona da rje\u0161ava\u0161 problem od deset hiljada\u201d, savjetovao je mla\u0111e.<\/p>\n\n\n\n
Pjevao je Himzo skoro o svim gradovima Bosne i Hercegovine: \u201cU lijepom starom gradu Vi\u0161egradu\u201d, \u201cOd kako je Banja Luka postala\u201d, \u201cSarajevo, divno mesto\u201d, \u201cGornju Tuzlu opasala guja\u201d, te o hairima koje gradi Mehmed pa\u0161a Sokolovi\u0107 po Bosni, \u0161to i pjesma ka\u017ee:<\/p>\n\n\n\n
\u201cMehmed pa\u0161a tri cara slu\u017eio<\/p>\n\n\n\n
zaslu\u017eio devet kula blaga<\/p>\n\n\n\n
pa je sjeo misli razmi\u0161ljati<\/p>\n\n\n\n
kud \u0107e toliko blago dijeliti.<\/p>\n\n\n\n
Da l\u2019 \u0107e blago sirotinji dijeliti<\/p>\n\n\n\n
Il\u2019 \u0107e blago popiti u vinu<\/p>\n\n\n\n
Il\u2019 \u0107e blago bacati niz Drinu<\/p>\n\n\n\n
Il\u2019 \u0107e \u010dinit po Bosni haire.<\/p>\n\n\n\n
Nek se Bosna u pjesmama spominje<\/p>\n\n\n\n
aman, aman Ja\u0161a, Ja\u0161a Mehmed pa\u0161a.\u201d<\/p>\n\n\n\n
On pjeva o prirodnim ljepotama, o mahalama, sokacima, o dvorima i konacima Ali-pa\u0161e Rizvanbegovi\u0107a na Suhodolini. Tako\u0111e, treba istaknuti pjesme koje je Himzo interpretirao: \u201cPoletjela dva goluba\u201d i \u201cU Trebinju gradu vel`ka \u017ealost ka\u017eu\u201d, a obe ove pjesme je zabilje\u017eio i nau\u010dio u poznatoj trebinjskoj porodici Arslanagi\u0107a, jo\u0161 pedesetih godina XX vijeka.<\/p>\n\n\n\n
Po mnogima nikad niko ne\u0107e mo\u0107i tako autenti\u010dno izvesti kao Polovina jednu od najstarijih sevdalinki \u201cPoljem se vija Hajdar delija\u201d, koja poti\u010de iz isto\u010dne Hercegovine, kao i pjesme \u201cPala magla do pola Saraj\u2019va\u201d i \u201cDunjalu\u010de golem ti si\u201d (koja govori o smrti bra\u0107e Mori\u0107a u Sarajevu). Pojedini muzi\u010dki stru\u010dnjaci iz njegovog prebogatog repertoara naro\u010dito izdvajaju pjesmu \u201cEmina\u201d, valjda zato \u0161to je prava tipi\u010dna mostarska sevdalinka ili mo\u017eda zbog toga \u0161to ju je napisao mostarski poeta Aleksa \u0160anti\u0107, a mo\u017eda \u0161to je i Himzina interpretacija najbolja.<\/p>\n\n\n\n
U jednom razgovoru Himzo je otkrio Ismetu \u0106umuriji \u201cda su mu najdra\u017ei nastupi pred mostarskom publikom, po\u0161to je smatrao da ta publika ima o\u0161tre ocjenjiva\u010dke kriterije u kvalitetu izvedbe\u201d. A na pitanje \u2013 koju pjesmu po literarno-lirskoj vrijednosti posebno cijeni \u2013 Himzo je odgovorio: \u201cTo je pjesma \u2018Voljelo se dvoje mladih\u2019 ili kako je narod nazva \u2018\u017dute dunje\u2019. Fatmu njenom dilberu oduzima bolest, a on ne mo\u017ee da shvati da ba\u0161 za takvu ljubav mo\u017ee postojati prepreka. Odlazi da ispuni \u017eelju, da darom \u010dak iz Stambola joj zdravlje vrati. Ta njena \u017eelja bila je posljednja, Fatmu neljubljenu spu\u0161taju u mezar, a on ostaje sa vje\u010dnom boli, usamljeno\u0161\u0107u i odano\u0161\u0107u.\u201d<\/p>\n\n\n\n
Ova pjesma bila je vrhuunac njegovog pjeva\u010dkog dostignu\u0107a. Nakon njegove smrti, ponovo se poslije malog zati\u0161ja ona pojavljuje u filmu \u201cKuduz\u201d Ademira Kenovi\u0107a u obradi Gorana Bregovi\u0107a i interpretaciji Davorina Popovi\u0107a i do\u017eivljava zajedno sa filmom veliki uspjeh i preporod, mada u drugom aran\u017emanu i s drugim izvo\u0111a\u010dima. Mnogi je pjeva\u010di rado uvr\u0161tavaju u svoj repertoar. Ali je Himzina interpretacija nenadma\u0161na. U svoj repertoar je uvr\u0161tavao i muslimanske obredne pjesme, te na pitanje \u201c\u0160ta misli o tome, do sada zapostavljenom dijelu na\u0161eg narodnog blaga i da li u na\u0161oj javnosti postoji potreba za takvom pjesmom\u201d Himzo je jednom novinaru odgovorio: \u201cMislite na na\u0161e pjesme koje se izvode za mubarek dane, koje se izvode kao sve\u010dano pjevanje \u2013 u\u010denje mevluda u d\u017eamijama i pred d\u017eamijama, sa munare\u2026Kao dje\u010dak sam ih u\u010dio i pjevao. Naro\u010dito volim jednu koju i sada \u010desto pjevam \u2018D\u017eudbi luftil ja illahi\u2026\u2019\u201d<\/p>\n\n\n\n
Dr. Himzo Polovina je imao i nesporazuma s ljudima na Radio Sarajevu. Slu\u0161aocima je tih pet godina, koliko je bio skinut sa programma, mnogo nedostajao Himzo Polovina. Tra\u017eili su ga i upu\u0107ivali \u017ealbe Radio Sarajevu. U Radio Sarajevu su govorili da na\u010din pjevanja Himze Polovine ne odgovara koncepcijama i stilu koji njeguju, mada se \u010desto pri\u010dalo da je to naredio neko iz tada\u0161nje Udbe, zbog njegovog ang\u017emana u Mladim Muslimanima.<\/p>\n\n\n\n
Za svoju umjetnost primio je mnoga priznanja, me\u0111u kojima su Estradna nagrada BiH i biv\u0161e Jugoslavije. Lutao je pjesmom po selima i gradovima, iako umoran. Poslije koncerta u Plavu, crnogorskom gradi\u0107u, koji se nalazi na granici s Albanijom, 5. avgusta 1986. godine, umro je u hotelu u neposrednoj blizini recepcije, od posljedica sr\u010danog udara. Na nekoliko minuta prije nego \u0161to \u0107e izdahnuti, kada ga je bol lomila u grudima, s recepcije je nazvao suprugu i rekao joj: \u201cFikreta, ja ti se lo\u0161e osje\u0107am i mislim da ne\u0107u dugo. Poljubi djecu i \u010duvaj ih!\u201d Nakon \u0161to je preselio, prenesen je u d\u017eamiju u Plavu, a odatle preba\u010den u Sarajevo.<\/p>\n\n\n\n
Posljednja pjesma koju je Himzo pjevao bila je \u201cEmina\u201d. Plavska publika ga je na dva sata prije smrti, u Domu kulture, pet puta vra\u0107ala na bis da je otpjeva. Sahranjen je na Gradskom groblju Bare u Sarajevu, a jedna ulica u sarajevskom naselju Breka danas se zove po rahmetli Himzi. Nakon preseljenja, Himzino muzi\u010dko djelo postaje jo\u0161 popularnije.<\/p>\n\n\n\n
*NAPOMENA: Tekst je napisao Avdo Huseinovi\u0107, a objavljen je u \u010dasopisu \u201cPreporod\u201d, broj 124. u avgustu 2010. godine.<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Njegove interpretacije su smirivale i zanosile \u010dovjeka. Nije bio egoista \u2013 samo za svoju du\u0161u. Bio je lepeza otvorenosti svojih interpretacija prema ljudima. Takvog ga ljudi pamte i danas, 24 godine nakon smrti. Dr. Himzo Polovina je bio sakuplja\u010d pjesama, tuma\u010d sevdalinke, interpretator, kompozitor, odli\u010dan poeta i doktor \u2013 specijalista, neuropsihijatar. Njegov repertoar je obilovao […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":16957,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[48],"tags":[],"class_list":{"0":"post-16954","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-iz-fontane-muzicke-bastine"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/16954","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=16954"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/16954\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16956,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/16954\/revisions\/16956"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/16957"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=16954"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=16954"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=16954"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}