{"id":16583,"date":"2020-10-28T10:18:06","date_gmt":"2020-10-28T09:18:06","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=16583"},"modified":"2024-01-15T21:43:29","modified_gmt":"2024-01-15T20:43:29","slug":"neslavno-ucesce-bih-u-zagadjenju-sredozemlja-svaki-stanovnik-baci-3-kilograma-otpada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/neslavno-ucesce-bih-u-zagadjenju-sredozemlja-svaki-stanovnik-baci-3-kilograma-otpada\/","title":{"rendered":"Neslavno u\u010de\u0161\u0107e BiH u zaga\u0111enju Sredozemlja: Svaki stanovnik baci 3 kilograma otpada"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Vi\u0161e od 200.000 tona plastike dospije u Sredozemno more svake godine<\/strong>, objavio je&nbsp;<strong>Me\u0111unarodni savez za o\u010duvanje prirode<\/strong>&nbsp;(IUCN), uz o\u0161tro upozorenje da \u0107e se ta koli\u010dina do 2040. udvostru\u010diti ako se ne poduzmu zna\u010dajne mjere.<\/p>\n\n\n\n<p>Novi izvje\u0161taj IUCN-a pod nazivom&nbsp;<em>Mediteran: Mare plasticum<\/em>, temeljen na terenskim studijama i kori\u0161tenju metodologije otiska plasti\u010dnog materijala u moru, procjenjuje da 33 sredozemne zemlje svake godine u more bace 229.000 tona plastike, \u0161to je ve\u0107a koli\u010dina od 500 brodskih kontejnera, prenosi&nbsp;<em><strong>Hina<\/strong><\/em>.<\/p>\n\n\n\n<p>\u010cak 94 posto plastike zavr\u0161i u moru kao posljedica&nbsp;<strong>lo\u0161eg upravljanja otpadom<\/strong>, te se talo\u017ei na dnu mora u obliku mikroplastike, odnosno \u010destica manjih od pet milimetara.<\/p>\n\n\n\n<p>IUCN procjenjuje da se tako u Sredozemnom moru nakupilo mo\u017eda i 3,5&nbsp;miliona tona plastike.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Plasti\u010dno one\u010di\u0161\u0107enje mo\u017ee&nbsp;<strong>dugoro\u010dno na\u0161tetiti<\/strong>&nbsp;kopnenim i morskim ekosistemima i biolo\u0161koj raznolikosti.&nbsp;<strong>Morske \u017eivotinje<\/strong>&nbsp;mogu se zaplesti u plasti\u010dni otpad ili ga progutati i na kraju umrijeti od iscrpljenosti i gladi. Uz to, plasti\u010dni otpad ispu\u0161ta u okoli\u0161&nbsp;<strong>hemijske tvari<\/strong>&nbsp;koje mogu biti \u0161tetne za ekosisteme i za ljudsko zdravlje, posebno u poluzatvorenom moru poput Mediterana&#8221;, izjavila je direktorica IUCN-ovog globalnog pomorskog i polarnog programa&nbsp;<strong>Minna Epps<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Najvi\u0161e plastike<\/strong>&nbsp;u apsolutnim iznosima u more baca&nbsp;<strong>Egipat<\/strong>, oko 74.000 tona godi\u0161nje, zatim&nbsp;<strong>Italija<\/strong>&nbsp;34.000 tona i&nbsp;<strong>Turska<\/strong>&nbsp;24.000 tona godi\u0161nje, uglavnom zbog lo\u0161eg upravljanja otpadom i brojnog stanovni\u0161tva koje \u017eivi u priobalju.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim,&nbsp;<strong>po glavi stanovnika<\/strong>, najvi\u0161e otpada baca&nbsp;<strong>Crna Gora<\/strong>, osam kilograma godi\u0161nje po stanovniku, zatim&nbsp;<strong>Albanija<\/strong>,&nbsp;<strong>Bosna i Hercegovina<\/strong>&nbsp;te&nbsp;<strong>Sjeverna Makedonija<\/strong>, svaka po tri kilograma.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Hrvatska<\/strong>&nbsp;s pola kilograma po osobi godi\u0161nje, dijeli 17. i 18. mjesto sa&nbsp;<strong>Slovenijom<\/strong>, vidi se u izvje\u0161taju.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim&nbsp;ve\u0107eg plasti\u010dnog otpada, u Sredozemlje godi\u0161nje u\u0111e oko 13.000 tona sitnih \u010destica plastike ili mikroplastike.<\/p>\n\n\n\n<p>Polovicu toga \u010dine \u010destice pra\u0161ine od guma, tre\u0107inu tekstil, oko 12 posto sitne plasti\u010dne kuglice iz kozmetike, te oko dva posto plasti\u010dne pelete.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111u pet mjesta koja najvi\u0161e pojedina\u010dno bace mikroplastike, tri su s podru\u010dja zapadnog Balkana.&nbsp;<strong>Montaza<\/strong>&nbsp;kod Aleksandrije baci godi\u0161nje u Mediteran 1.912 tona mikroplastike,&nbsp;<strong>Rim<\/strong>&nbsp;1.809 tona,&nbsp;<strong>Podgorica<\/strong>&nbsp;1.662, Tirana 1123 i&nbsp;<strong>Skoplje<\/strong>&nbsp;1,029 tona, stoji u izvje\u0161taju.<\/p>\n\n\n\n<p>Prema prosje\u010dnom scenariju, IUCN predvi\u0111a da bi mediteranske zemlje do 2040. godine mogle bacati u more do 500.000 tona plastike godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Vlade, privatni sektor, istra\u017eiva\u010dke institucije, industrije i potro\u0161a\u010di moraju sura\u0111ivati na redizajniranju i usvajanju odr\u017eivih obrazaca potro\u0161nje i pobolj\u0161anja gospodarenja otpadom kako bi zatvorili plasti\u010dnu slavinu&#8221;, izjavio je direktor IUCN-ova centar za mediteransku suradnju&nbsp;<strong>Antonio Troya<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Najve\u0107i potencijal<\/strong>&nbsp;za smanjenje bacanja plastike IUCN vidi u pobolj\u0161anju gospodarenja otpadom.<\/p>\n\n\n\n<p>Ako bi se upravljanje otpadom pobolj\u0161alo prema najboljim praksama za samo prvih sto gradova na popisu stvaranja plasti\u010dnog sme\u0107a, svake godine bi se u Sredozemno more bacilo 50.000 tona plastike manje.<\/p>\n\n\n\n<p>Isto toliko bi mogla doprinijeti&nbsp;<strong>zabrana upotrebe plasti\u010dnih vre\u0107ica<\/strong>&nbsp;na podru\u010dju Mediterana, isti\u010de se u izvje\u0161taju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Vi\u0161e od 200.000 tona plastike dospije u Sredozemno more svake godine, objavio je&nbsp;Me\u0111unarodni savez za o\u010duvanje prirode&nbsp;(IUCN), uz o\u0161tro upozorenje da \u0107e se ta koli\u010dina do 2040. udvostru\u010diti ako se ne poduzmu zna\u010dajne mjere. Novi izvje\u0161taj IUCN-a pod nazivom&nbsp;Mediteran: Mare plasticum, temeljen na terenskim studijama i kori\u0161tenju metodologije otiska plasti\u010dnog materijala u moru, procjenjuje da [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":16588,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[41],"tags":[],"class_list":{"0":"post-16583","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-svijet"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/16583","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=16583"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/16583\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16591,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/16583\/revisions\/16591"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/16588"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=16583"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=16583"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=16583"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}