Iza turskog projekta proizvodnje bespilotnih letjelica stoji in\u017eenjer Selcuk Bayraktar, zet predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, navodi portal.<\/p>\n
Uloga u akcijama<\/h4>\n
Prema izvje\u0161taju, Turska je ove letjelice koristila za napade na borce organizacije Islamska dr\u017eava Irak i Levant –\u00a0ISIL\u00a0u Siriji i du\u017e granice s Irakom i Iranom.<\/p>\n
“Mnoge dr\u017eave, pa \u010dak i nedr\u017eavni akteri, imaju pristup bespilotnim letjelicama opremljenim oru\u017ejem, koje se koriste unutar i izvan granica”, citirao je Farooq u tekstu rije\u010di Chrisa Woodsa, novinara koji prati upotrebu dronova u svijetu vi\u0161e od deceniju i direktora neprofitne organizacije Airwars sa sjedi\u0161tem u Londonu.<\/p>\n
Dodaje da smo sada “o\u010dito u\u0161li u drugo doba bespilotnih letjelica, odnosno u doba proliferacije”.<\/p>\n
\u010cak i ako glavni proizvo\u0111a\u010di dronova, poput SAD-a i Kine, odlu\u010de ograni\u010diti prodaju naoru\u017eanih bespilotnih letjelica, “duh je pu\u0161ten iz boce, budu\u0107i da se ta tehnologija sada mo\u017ee prekopirati”, pi\u0161e\u00a0u izvje\u0161taju na portalu\u00a0Intercept<\/em>.<\/p>\n Ako turski program ubojitih dronova ima svog tvorca, onda je njegovo ime Selcuk Bayraktar.<\/p>\n Bayraktar je 2005. godine uspio uvjeriti grupu turskih zvani\u010dnika da prisustvuju maloj demonstraciji dronova lokalne proizvodnje.<\/p>\n Dvadeset \u0161estogodi\u0161nji Bayraktar studirao je elektrotehniku u Turskoj, magistrirao na ameri\u010dkom Univerzitetu u Pennsylvaniji, a doktorirao na MIT-u.<\/p>\n U zemlju se vratio 2007. godine i posvetio proizvodnji bespilotnih letjelica.<\/p>\n U vrijeme kada je Bayraktar predstavio svoj dron skupini zvani\u010dnika, Turska je ve\u0107 imala program bespilotnih letjelica, koji je razvila Turska svemirska i zrakoplovna industrija – TAI\u00a0pri turskom Ministarstvu odbrane.<\/p>\n Me\u0111utim, birokrati u Ankari, posebno u tada mo\u0107noj vojsci, smatrali su da je pametnije kupiti tehnologiju od SAD-a i Izraela, umjesto da je nastave razvijati na lokalnom nivou.<\/p>\n Prema izvje\u0161taju\u00a0Intercepta<\/em>, Turska je u prvu generaciju dronova u\u0161la na staromodan na\u010din, kupiv\u0161i \u0161est nenaoru\u017eanih dronova od ameri\u010dke kompanije General Atomics 1996. godine.<\/p>\n Dronovi su kori\u0161teni protiv boraca PKK-a na jugoistoku Turske.<\/p>\n Farooq u tekstu isti\u010de da je Turska 2006. godine naru\u010dila deset nenaoru\u017eanih bespilotnih letjelica modela Heron od Izraela.<\/p>\n Me\u0111utim, Izraelu je trebalo pet godina da Turskoj isporu\u010di ove dronove.<\/p>\n Ankara je tada optu\u017eila Izrael za namjernu sabota\u017eu motora i sistema za snimanje\u00a0te poslala dronove natrag na popravak u Izrael, \u0161to je opet potrajalo nekoliko godina.<\/p>\n Dronovima\u00a0Heron<\/em>, koje je Turska naru\u010dila iz Izraela, prvo je upravljalo izraelsko osoblje, \u0161to je turske zvani\u010dnike navelo da posumnjaju da se fotografije koje ove letjelice prikupljaju potajno \u0161alju u Izrael, za obavje\u0161tajnu slu\u017ebu te zemlje.<\/p>\n Zbog toga dronovi\u00a0Heron<\/em>\u00a0nisu bili rje\u0161enje koje je tra\u017eila Turska.<\/p>\n Turska i Izrael su 2010. godine prekinule sve diplomatske odnose, nakon izraelskog napada u kojem je stradalo devet turskih dr\u017eavljana koji su poku\u0161ali doploviti brodom do Pojasa Gaze.<\/p>\n Kasnije te godine\u00a0Turska je otkrila dron lokalne proizvodnje, koji je zamijenio izraelski model\u00a0Heron<\/em>.<\/p>\n Dron je nazvan\u00a0Anka<\/em>, odnosno\u00a0Feniks<\/em>, a razvila ga je TAI.<\/p>\n Dron je imao raspon krila od 17 metara, mogao je letjeti na visini od 10.000 metara i provesti 24 sata u zraku u kontinuitetu.<\/p>\n Me\u0111utim, kao i\u00a0Heron<\/em>, radilo se o nenaoru\u017eanoj letjelici, \u0161to zna\u010di da je jo\u0161 uvijek nedostajala glavna karika, navodi se u izvje\u0161taju\u00a0Intercepta<\/em>.<\/p>\n U tekstu se dalje govori o okolnostima koje su navele Tursku da krene u proizvodnju vlastitih bespilotnih letjelica.<\/p>\n Turska se 2011. godine oslanjala na SAD kako bi joj se dostavili podaci i fotografije sa ameri\u010dkih bespilotnih letjelica modela\u00a0Predator<\/em>\u00a0o kretanjima boraca PKK-a.<\/p>\n Me\u0111utim, Amerika je odbila isporu\u010diti ovu vrstu dronova Turskoj,\u00a0pod izgovorom da se boji da bi ti dronovi mogli predstavljati sigurnosnu opasnost za Izrael, iako je i Ankara \u010dlanica NATO-a, ba\u0161 kao i Washington.<\/p>\n Tada je razvoj vlastitih ubojitih bespilotnih letjelica postao glavni prioritet Turske.<\/p>\n To je pru\u017eilo priliku Bayraktaru, koji je isprva nai\u0161ao na prepreke prije ulaska u svoj projekat, jer nije mogao dobiti dozvolu od vojske da testira svoje naoru\u017eane dronove.<\/p>\n Umar Farooq tvrdi da su visoki oficiri turske vojske, koji su “\u010desto unapre\u0111ivani ne na osnovu kompetencija, nego iskazivanja prezira prema islamskim praksama”, pokazali nepovjerenje, jer je u pitanje bila uklju\u010dena jedna ovakva porodica kao \u0161to je Bayraktar, poznata po svojoj pobo\u017enosti.<\/p>\n Me\u0111utim, Bayraktar je uspio svojoj zemlji dati bespilotnu letjelicu vlastite proizvodnje i kritizirao je to \u0161to se dr\u017eava oslanja na Izrael po tom pitanju, \u0161to je dovelo do rasta njegove popularnosti u zemlji.<\/p>\n Naoru\u017eana bespilotna letjelica\u00a0Bayraktar TB2<\/em>\u00a0danas predstavlja okosnicu turskih zra\u010dnih operacija.<\/p>\nTvorac dronova<\/h4>\n
Doba prve generacije<\/h4>\n
![\"alt\"](\"http:\/\/balkans.aljazeera.net\/sites\/default\/files\/styles\/d8\/public\/580_20.jpg?itok=A3gsIBAV\")
<\/p>\nDron\u00a0Anka<\/em><\/h4>\n
Okosnica zra\u010dnih operacija<\/h4>\n