Republika Hrvatska u svom zakonodavstvu ne poznaje pojam teritorijalnih voda Bosne i Hercegovine i svi brodovi koji iz me\u0111unarodnih voda uplovljavaju u BiH ili iz nje isplovljavaju moraju pro\u0107i grani\u010dnu i policijsku kontrolu Hrvatske, \u0161to je suprotno Konvenciji UN-a o pravu mora i razgrani\u010denja na moru koja zemljama, izme\u0111u ostalog, omogu\u0107uje i slobodan pristup me\u0111unarodnim vodama.<\/p>\n
Ovo se mo\u017ee zaklju\u010diti iz odgovora Ministarstva transporta i komunikacija BiH na jedno od poslani\u010dkih pitanja, a u kojem se isti\u010de i to da Hrvatska prakti\u010dno ne \u017eeli uop\u0161te da razgovara na ovu temu.<\/p>\n
“Bilo kakvo nepo\u0161tovanje zakonskih propisa Republike Hrvatske podrazumijeva obavezu pla\u0107anja visokih nov\u010danih kazni za vlasnike i zapovjednike plovila koji ne po\u0161tuju zakonske propise Republike Hrvatske”, ka\u017eu u MKT.<\/p>\n
Naime, jo\u0161 2016. godine, Savjet ministara BiH donio je Odluku o imenovanju \u010dlanova BiH u Zajedni\u010dki tim za pregovore sa Hrvatskom o primjeni Konvencije UN-a o pravu mora i razgrani\u010denja na moru. Nakon toga, od nadle\u017enog ministarstva Hrvatske tra\u017eeno je imenovanje \u010dlanova Zajedni\u010dkog tima, i poslije vi\u0161e urgencija, krajem 2018. godine iz Hrvatske je stigao odgovor da “nema potrebe za formiranjem posebnog me\u0111udr\u017eavnog pregovara\u010dkog tijela koje bi bilo zadu\u017eeno za razmatranje otvorenih pitanja povezanih s granicom na moru, s obzirom na to da postoji Me\u0111udr\u017eavno diplomatsko povjerenstvo za identifikaciju i odr\u017eavanje dr\u017eavne granice.”<\/p>\n
Ovaj problem da brodovi ne mogu ni u\u0107i u BiH ni iza\u0107i iz nje bez znanja i kontrole Hrvatske traje decenijama, a u posljednjih petnaestak godina u BiH se vodi rasprava o potrebi dono\u0161enja zakona koji bi regulisao oblast pomorske plovidbe, ali i plovidbe unutra\u0161njim plovnim putevima.<\/p>\n
Me\u0111utim, jo\u0161 ne postoji konsenzus o njegovom dono\u0161enju, odnosno o tome da li predlo\u017eena zakonska rje\u0161enja treba da tretiraju oblast pomorske plovidbe i plovidbe unutra\u0161njim plovnim putevima kroz jedan ili dva odvojena zakona.<\/p>\n
Zbog nepostojanja ovog zakona, BiH u su\u0161tini nije pomorska zemlja, jer nema administraciju, autenti\u010dan registar brodova, du\u017enosti i prava obalne stra\u017ee nisu definisana, a trenutno ne postoji ni strate\u0161ka odluka u BiH da se ispune uslovi za dobijanje statusa i dr\u017eave zastave.<\/p>\n
Koliko u BiH ima spremnosti da se rije\u0161i problem mora i izlaska u teritorijalne vode, mo\u017eda najbolje govori podatak da je jo\u0161 2001. godine Savjet ministara BiH Predsjedni\u0161tvu BiH dostavio analizu u kojoj se govori da je rje\u0161avanje me\u0111unarodnog grani\u010dnog prelaza u Neumu, sa sigurnosnog aspekta “pitanje svih pitanja”, me\u0111utim lokalna zajednica do danas nije prona\u0161la lokaciju za taj grani\u010dni prelaz.<\/p>\n
Izet Bajramba\u0161i\u0107, predsjednik Pomorskog dru\u0161tva BiH, rekao je da nadle\u017ene institucije BiH jo\u0161 od 1994. godine nisu uradile ni\u0161ta kada je rije\u010d o kr\u0161enju suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH te me\u0111unarodnih prava na moru od strane Hrvatske.<\/p>\n
“Treba Hrvatsku natjerati da izmijeni svoje zakonodavstvo”, rekao je Bajramba\u0161i\u0107 isti\u010du\u0107i da je Hrvatska svojim zakonodavstvom proglasila dr\u017eavni suverenitet na vi\u0161e od 14 kilometara kvadratnih morske povr\u0161ine i 24 kilometra obale kopna BiH te oduzela sva prava mora koja pripadaju BiH.<\/p>\n