{"id":16308,"date":"2020-04-17T11:15:57","date_gmt":"2020-04-17T10:15:57","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=16308"},"modified":"2024-01-15T21:43:34","modified_gmt":"2024-01-15T20:43:34","slug":"zarazna-tehnologija-da-li-je-potrebna-pandemija-da-bi-se-manipuliralo-ljudima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/zarazna-tehnologija-da-li-je-potrebna-pandemija-da-bi-se-manipuliralo-ljudima\/","title":{"rendered":"Zarazna tehnologija – Da li je potrebna pandemija da bi se manipuliralo ljudima?"},"content":{"rendered":"

Istra\u017eivanje je provedeno na 86.220 volontera koji imaju Facebook ra\u010dun i koji su ispunili upitnik od stotinu ta\u010daka. Algoritam Facebooka predvidio je odgovore volontera na temelju pra\u0107enja Facebook lajkova – koje web stranice, slike i video isje\u010dke ozna\u010davaju simbolom\u00a0Like<\/em>. \u0160to vi\u0161e lajkova, ta\u010dnija su predvi\u0111anja. Predvi\u0111anja algoritma uspore\u0111ena su s mi\u0161ljenjima kolega s posla, prijatelja, \u010dlanova porodice i supru\u017enika. Iznena\u0111uju\u0107e, algoritmu je trebalo samo deset lajkova kako bi nadma\u0161io predvi\u0111anja kolega sa posla. Bilo mu je potrebno sedamdeset lajkova da nadma\u0161i prijatelje, 150 lajkova da nadma\u0161i \u010dlanove porodice, a 300 lajkova da nadma\u0161i supru\u017enike. Drugim rije\u010dima, ako vam se desilo da ste na svom Facebook ra\u010dunu kliknuli 300 lajkova, algoritam\u00a0Facebooka<\/em>\u00a0mo\u017ee predvidjeti va\u0161a mi\u0161ljenja i \u017eelje bolje nego va\u0161a supruga ili suprug!\u201d (Yuval Noah Harari, Homo\u00a0 Deus, Vintage, London, 2017, 396-397)<\/p>\n

Histori\u010dar budu\u0107nosti, kako ga \u010desto nazivaju, izraelski autor Y.N. Harari, jedan je od najpoznatijih pisaca iz oblasti istra\u017eivanja savremenog \u017eivota i budu\u0107nosti svijeta.<\/p>\n

U svojim knjigama, \u010dlancima i mnogobrojnim javnim nastupima on svojoj publici nudi nau\u010dno-popularnu sliku savremenog svijeta i \u010dovjeka, oboga\u0107enu historijskim poveznicama, te projekcijama budu\u0107nosti. Posebna tema ovih projekcija je predvi\u0111anje tokova biotehnolo\u0161kog razvoja.<\/p>\n

Gornji citat iz njegove planetarno popularne knjige \u201dHomo Deus\u201d, donosi nam zanimljiv i ne vi\u0161e tako nepoznat primjer upotrebe dana\u0161nje tehnologije kao alata za pra\u0107enje, kontrolu i manipuliranje, te njene sposobnosti da analizira na\u0161u osobnost i predvidi budu\u0107a pona\u0161anja. (Afera sa kompanijom Cambridge Analytica vjerovatno je najkonkretnije do sada javnosti pribli\u017eila ovu problematiku)<\/p>\n

Ovaj primjer dio je njegovog predstavljanja slike realnosti savremenog \u010dovjeka u kojoj nagla\u0161ava da mi, ljudi dana\u0161njice, sve vi\u0161e pristajemo na pohranjivanje i dijeljenje na\u0161ih podataka, pra\u0107enje, kontrolu, snimanje. Nema vi\u0161e povratka na vrijeme prije interneta.<\/p>\n

Povezanost sa sve naprednijom tehnologijom na\u0161a je sudbina. Prevelike su njene koristi, preslatki su njeni plodovi, a \u017eivotni standard koji nam nudi tako je visok da lahko pristajemo na kompromise koji se odnose na na\u0161u privatnost i slobodu. Tehnologija pojedincu omogu\u0107ava da bude, u Hararijevom opisu, tzv. bo\u017eanski \u010dovjek (otuda i naslov citirane knjige). Odnosno, kako ka\u017ee Harari, sa dostupnom tehnologijom ve\u0107 danas smo sposobniji, br\u017ee se kre\u0107emo, lak\u0161e komuniciramo i znamo vi\u0161e od bo\u017eanstava drevne Gr\u010dke ili Rima. Ostaje nam, eto, jo\u0161 samo da rije\u0161imo problem smrti.<\/p>\n

Naravno, daleko od toga da se moramo slagati sa Hararijevim stavovima i projekcijama budu\u0107nosti, a naro\u010dito onim novoateisti\u010dkim, vezanim za islam i religiju op\u0107enito, ali sve vi\u0161e ljudi misli da je on vjerovatno u pravu kada govori o na\u0161oj nemogu\u0107nosti izbjegavanja svojevrsne orvelovske sudbine \u010dovje\u010danstva, barem ukoliko ne do\u0111e do nekih, trenutno nezamislivih, promjena socijalnih i tehnolo\u0161kih paradigmi.<\/p>\n

Harari, tako\u0111er, nagla\u0161ava dodatnu dimenziju ove problematike a u pitanju je jedna specifi\u010dna crta na\u0161e sve izra\u017eenije ovisnosti o dru\u0161tvenim mre\u017eama.<\/p>\n

Rije\u010d je, prema ovom autoru, o relgijskim konotacijama pomenutog fenomena. Naime,\u00a0Twitter, Instagram, Facebook<\/em>, itd, kako to on dobro primje\u0107uje, \u010dovjeku sve vi\u0161e obezbje\u0111uju \u017eivotni smisao. Jer, u shvatanju savremenog \u010dovjeka, kakvog smisla ima bilo \u0161ta uraditi ili do\u017eivjeti ako to ne\u0107emo podijeliti sa, u informacijsku mre\u017eu uvezanim, svijetom dana\u0161njice. Tako npr, za nove generacije, ka\u017ee Harari, vo\u0111enje tradicionalnog dnevnika u nekoj svesci potpuno je apsurdno – \u010demu praviti sadr\u017eaj ako ga ne\u0107emo odmah objaviti.?<\/p>\n

Spremni smo se, dakle, dragovoljno povinovati diktatu informacijskih giganata, sa svim dru\u0161tvenopoliti\u010dkim i drugim posljedicama koje se u takvom odnosu podrazumijevaju, jer ina\u010de, ne samo da bismo izgubili pristup sve ve\u0107em broju korisnih i te\u0161ko zamjenjivih usluga koje oni nude, nego bi umnogome izgubili i vlastiti egzistencijalni smisao.<\/p>\n

Na taj je na\u010din, tvrdi Harari, tehnologija za mnoge ljude ve\u0107 poprimila religijska svojstva. Umjesto Boga, jedino ona mo\u017ee spasiti svijet. Zato nemamo izbora, moramo slijediti njen poziv. Na strani 409. U \u201dHomo Deus\u201d on ka\u017ee:<\/p>\n

“Unato\u010d svim pri\u010dama o radikalnom islamu i kr\u0161\u0107anskom fundamentalizmu, najzanimljivije mjesto na svijetu iz religijske perspektive nije Islamska dr\u017eava niti Biblijski pojas ve\u0107 Silikonska dolina. To je mjesto gdje gurui hi-techa pripremaju za nas hrabre nove religije koje imaju malo veze s Bogom i puno veze s tehnologijom. Obe\u0107avaju nam sre\u0107u, mir, prosperitet i \u010dak vje\u010dni \u017eivot – ali, ovdje na zemlji, uz pomo\u0107 tehnologije, a ne nakon smrti uz pomo\u0107 nebeskih bi\u0107a.\u201d<\/p>\n

Ove Hararijeve opservacije u posljednje su se vrijeme ponovo aktuelizirale, jer imaju zna\u010dajne poveznice sa mjerama koje su vlasti \u0161irom svijeta poduzele usljed pandemije virusa korone. Naime, u medijskom prostoru su se proteklih dana mogle \u010duti teorije o pandemiji korone kao globalnom socijalnom eksperimentu koji uklju\u010duje testiranje kontrole i poslu\u0161nosti masa, a internet su preplavili i sadr\u017eaji koji govore o navodnom utjecaju predajnika 5G mre\u017ee na pojavu i \u0161irenje uzro\u010dnika bolesti COVID-19.<\/p>\n

Kada je o ovome rije\u010d, \u010dini mi se zgodnim skrenuti pa\u017enju na lucidni komentar jednog korisnika dru\u0161tvenih mre\u017ea koji je simpati\u010dno primijetio da su pojedini protivnici 5G tehnologije svoju propagandu entuzijasti\u010dno \u0161irili putem 4G mre\u017ee \u017eale\u0107i se pri tome da je, usljed ogromnog broja ljudi koji su zbog mjera izolacije skoro neprestano online, internet jako vezu usporio.<\/p>\n

Tako\u0111er, prili\u010dno zapa\u017eeno mjesto u medijima je zauzela i informacija o mogu\u0107em elektronskom pra\u0107enju zara\u017eenih, \u0161to se odmah dovelo u sa ugro\u017eavanjem privatnosti pojedinaca i prijetnji po li\u010dne slobode.<\/p>\n

Uzev\u0161i u obzir gore navedeni, ve\u0107 podobro ustanovljeni, odnos savremenog \u010dovjeka i visoke tehnologije, zaista se ne doima da je bilo kakvim centrima mo\u0107i potrebna nekakva pandemija i sve enormno skupe mjere koje idu uz nju da bi ostvarili svoje planove o kontroli pona\u0161anja svjetskog stanovni\u0161tva.<\/p>\n

Pristup i upravljanje informacijama, kreiranje i kontrola medijskih sadr\u017eaja, uz sve druge tekovine savremenosti, ve\u0107 odavno su dio na\u0161ih \u017eivota te su, po svemu sude\u0107i, dovoljno sna\u017ena, ali i mnogo suptilnija oru\u0111a za kontrolu, pra\u0107enje i manipuliranje ljudima.<\/p>\n

Pi\u0161e: Edin Mezit<\/p>\n

Izvor: Preporod.info<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Istra\u017eivanje je provedeno na 86.220 volontera koji imaju Facebook ra\u010dun i koji su ispunili upitnik od stotinu ta\u010daka. Algoritam Facebooka predvidio je odgovore volontera na temelju pra\u0107enja Facebook lajkova – koje web stranice, slike i video isje\u010dke ozna\u010davaju simbolom\u00a0Like. \u0160to vi\u0161e lajkova, ta\u010dnija su predvi\u0111anja. Predvi\u0111anja algoritma uspore\u0111ena su s mi\u0161ljenjima kolega s posla, prijatelja, […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":16309,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[76],"tags":[],"class_list":{"0":"post-16308","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-kolumne"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/16308","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=16308"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/16308\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16310,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/16308\/revisions\/16310"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/16309"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=16308"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=16308"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=16308"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}