Dani dr\u017eavnosti su va\u017eni. Obilje\u017eavaju dane kada su nacionalne dr\u017eave uspostavljene kao neovisni pravni subjekti, kada su nacije i narodi dobili pravo da odlu\u010duju o svojoj dr\u017eavi, vladi i svojoj budu\u0107nosti – svojoj slobodi!<\/p>\n
Iskoristit \u0107emo ovu priliku da se s po\u0161tovanjem prisjetimo svih koji su se borili i \u017ertvovali za slobodu koja je na kraju osvojena. Preko stotinu hiljada ljudi izgubilo je \u017eivot u borbi za svoje i na\u0161e dostojanstvo. Moramo se sjetiti da moramo i sada, a i u budu\u0107nosti biti i dalje spremni braniti na\u0161e vrijednosti: demokratiju, jednakost, ljudska prava i na\u0161u vladavinu zakona. To je du\u017enost koju moramo preuzeti na sebe, a ako to ne u\u010dinimo, sloboda na\u0161e zemlje mo\u017ee ponovo biti ugro\u017eena.<\/p>\n
25. novembra 1943. godine srpski, hrvatski i muslimanski \u010delnici iz Bosne i Hercegovine prvi put su se sastali na politi\u010dkom vije\u0107u u Mrkonji\u0107 Gradu. Skup je pokrenuo i organizovao Antifa\u0161isti\u010dki oslobodila\u010dki pokret za Jugoslaviju, i njegov predsjednik Josip Broz Tito. Ovdje je nastao antifa\u0161isti\u010dki oslobodila\u010dki pokret za Bosnu i Hercegovinu, ZANVOBiH, koji je donio rezoluciju da bi Bosna i Hercegovina trebala imati republi\u010dki status u jugoslovenskoj federaciji, te se uspostavio kao vrhovno politi\u010dko tijelo republike. Nekoliko dana kasnije na sastanku u Jajcu savezno rukovodstvo je sankcioniralo rezoluciju.<\/p>\n
ZANVOBiH je imao jo\u0161 dva sastanka tokom rata, u Sanskom Mostu u julu 1944. i u Sarajevu u aprilu 1945. U rezolucijama Vije\u0107a navedeno je da se trebaju koristiti stare historijske granice i da Republika nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska – nego da zemlja pripada svim njenim gra\u0111anima sa jednakim pravima. Nakon Drugog svjetskog rata, u januaru 1946. godine, Jugoslavija je pretvorena u Saveznu Federativnu Narodnu Republiku, a novim ustavom Bosna i Hercegovina je postala \u0161esta osniva\u010dka republika, zajedno sa Srbijom, Hrvatskom, Slovenijom, Makedonijom i Crnom Gorom.<\/p>\n
25. novembar je dan dr\u017eave Bosne i Hercegovine: Dan dr\u017eanovsti, odnosno Dan republike. Ovaj dan potvr\u0111uje hiljadu godina historije i pravo svih Bosanaca da vladaju nad svojom zemljom. To je istorijski dan koji je tako\u0111er bio od velikog zna\u010daja za ono \u0161to \u0107e do\u0107i skoro 50 godina kasnije kada se Jugoslavija raspala, a republike su tra\u017eile nezavisnost i me\u0111unarodno priznanje.<\/p>\n
Me\u0111utim 25. novembar nije jedini va\u017eni dan po pitanju stvaranja dr\u017eave Bosne i Hercegovine. 1991. godine postalo je jasno da se Sovjetski Savez raspada i da \u0107e se isto dogoditi i Jugoslaviji. Hrvatska i Slovenija su ubrzo usvojile svoju nezavisnost, te je 15. oktobra 1991. Parlament Bosne i Hercegovine isto u\u010dinio u memorandumu o nezavisnosti. U njemu je je Bosna i Hercegovina definirana kao “suverena i nedjeljiva dr\u017eava”.<\/p>\n
Nakon toga su uslijedili referendumi odr\u017eani 29. februara i 1. marta 1992. godine kada je glasalo 63 posto glasa\u010da, gdje je \u010dak njih 93 posto glasalo za nazavisnost. Nezavisnost Bosne i Hercegovine je proglasio predsjednik predsjedni\u0161tva Alija Izetbegovi\u0107 3. marta 1992. kada su rezultati izbora bili ustanovljeni. Posljednji dan referenduma, odnosno 1. mart, je dan koji se smatra danom nezavisnosti Bosne i Hercegovine. O referndumu su odlu\u010dili gra\u0111ani, a rezultat je proglasio zakonito izabrani predsjednik. Stoga, u mojim o\u010dima, postoji puno razloga da se i ovaj dan smatra jednako va\u017enim kao Dan dr\u017eavnosti u procesu nezavisnosti Bosne i Hercegovine.<\/p>\n
EU je 6. aprila Bosnu i Hercegovinu priznao kao nezavisnu dr\u017eavu, a sljede\u0107i dan Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave. Dr\u017eava je zajedno s Hrvatskom i Slovenijom primljena kao punopravni \u010dlan UN 22. maja te godine – ali tada je dr\u017eava bila ve\u0107 napadnuta i rat je bio u punom jeku.<\/p>\n
Me\u0111unarodna zajednica odgovorila je na ovaj izazov sramotnom izjavom koja je izdala Bosnu i bosanski narod. Nemo\u0107ni UN i slaba\u0161na Evropa nisu uspjeli izvr\u0161iti svoju du\u017enost. Naslovi knjiga poput Brendana Simmsa: “Izdaja Bosne” i Vehida Guni\u0107a: “Evropo – Stidi Se!” to dobro opisuju.<\/p>\n
Predsjednik Clinton, koji je tek preuzeo mjesto predsjednika SAD-a po\u010detkom 1993., u svojoj knjizi \u00abThe Clinton Tapes\u00bb izra\u017eava svoju frustraciju \u0161to je Europa poticala embargo na oru\u017eje u ratnoj zoni na Zapadnom Balkanu. Svi znamo da je ta odluka najvi\u0161e pogodila napadnutu stranu, Bosnu i Hercegovinu, daleko vi\u0161e od svojih protivnika. Pri tome je ta odluka prekr\u0161ila i \u010dlanak Povelje UN-a o pravu na samoodbranu.<\/p>\n
Clintonovi Evropski saveznici branili su svoje stajali\u0161te s time da je njihova taktika bila da sa\u010duvaju bosanski vojni “nedostatak” jer je “bilo neprirodno” s muslimanskom dr\u017eavom u Evropi. Francuski socijalisti\u010dki predsjednik Mitterand \u010dak je izravno rekao Clintonu: “Bosna nema pravo na \u017eivot!” Podr\u017eali su ga konzervativna Engleska vlada koja se zalagala za
\n“bolno, ali neophodno ponovno stvaranje hri\u0161\u0107anske Evrope “.<\/p>\n
U naporima me\u0111unarodnog mirovnog ugovora u Bosni postoji crvena linija: Carrington-Cutileiro, Vance-Owen, Owen-Stoltenberg, Washingtonski sporazum, a zatim plan Me\u0111unarodne kontakt grupe koji je kulminirao Dejtonskim sporazumom. Zajedni\u010dko im je da se svi u principu zasnivaju na izvornom planu tra\u017eenih ratnih zlo\u010dinaca, a sada preminulih diktatora, Milo\u0161evi\u0107a i Tu\u0111mana, i podjeli zemlje prema obrascu Aparthejda.<\/p>\n
Dejtonski sporazum je ve\u0107 24 godine morao slu\u017eiti kao ustav u Bosni i Hercegovini, \u0161to nikada nije bio preduvjet. Evidentna je njegova potpuna disfunkcionalnost kao politi\u010dke strukture, \u0161to jasno ilustrira ovogodi\u0161nji haos u bosanskoj politici. Svi va\u017eni procesi su zaustavljeni i velika je neizvjesnost u pristupu Bosne EU i NATO-u. Bosna i Hercegovina je kona\u010dno dobila predsjedavaju\u0107eg Vije\u0107a ministara – godinu dana nakon pro\u0161logodi\u0161njih parlamentarnih izbora. Nema u \u010demu u\u017eivati, to je jasan znak koliko je nacija neodr\u017eiva i neupadljiva. Jo\u0161 jedan mali primjer haosa: Dr\u017eavna himna nema rije\u010di, ne mo\u017eete se slo\u017eiti ni na stihovima! To mnogo govori.<\/p>\n
Dejtonski sporazum je politi\u010dki gordijski \u010dvor koji ko\u010di najva\u017enije od svega; naime, da se Bosna i Hercegovina razvija u uspje\u0161nu demokratiju u vi\u0161enacionalnoj i nepodijeljenoj dr\u017eavi. \u010cvor je dizajniran tako da se iznutra jednostavno ne mo\u017ee rije\u0161iti – a nedostaje volje, snage i inicijative da se to u\u010dini izvana. Sjedinjene Dr\u017eave se bore s Trumpom i prevazilaze novu inicijativu. EU ima slomljena le\u0111a sa Velikom Britanijom na izlasku, Merkel u Njema\u010dkoj isto tako, a Macron svojom igrom protiv NATO-a i daljnjim pro\u0161irenjem unije.<\/p>\n
U me\u0111uvremenu, Putin peca u mutnoj vodi i Rusi dobijaju sve ve\u0107i utjecaj putem vlasni\u0161tva nad medijima, telekomima, bankama i industrijom. Saudijska Arabija \u010dini isto s otkupom velikih kopnenih povr\u0161ina. Obje ove dr\u017eave imaju velika financijska sredstva \u0161to \u0107e za politi\u010dare u siroma\u0161nim dr\u017eavama biti vrlo primamljivo. Ovo je veliki izazov na nekoliko na\u010dina i evropska pasivnost ponovo je solidna pucnjava u vlastitu nogu. Mo\u017eda se Norve\u0161ka, zajedno sa \u0160vedskom i Danskom mo\u017ee izvu\u0107i na bolje?<\/p>\n
Bosnu ne \u010dine tri grupe stanovni\u0161tva; Bo\u0161njaci, Hrvati i Srbi – nego \u010detiri miliona ljudi koji su svi Bosanci. Jednakost se mora promovirati i podjele djelotvorno ukloniti. Na kraju, ova linija razmi\u0161ljanja mora se ukorijeniti u politi\u010dkim strankama, javnoj administraciji, naseljavanju, \u0161kolovanju i cijelom dru\u0161tvenom \u017eivotu.<\/p>\n
Sljede\u0107e godine Daytonski ugovor puni 25 godina. Nadam se da je ovo istaknuto \u010dinjenicom da se ovaj ko\u010dni\u010darski blok u bosanskom dru\u0161tvenom \u017eivotu uklanja i zamjenjuje normalnim evropskim ustavom koji novim bosanskohercegova\u010dkim politi\u010darima daje priliku da se suo\u010de sa izazovima zemlje.<\/p>\n
Nikada se ne\u0107u prestati nadati da \u0107e realizam i zahtjevi bosanskohercegova\u010dkog naroda dovesti do politi\u010dkih promjena tako da se sru\u0161e unutra\u0161nje granice i da se Bosna i Hercegovina izdi\u017ee kao multinacionalna, ujedinjena i uspje\u0161na evropska dr\u017eava.<\/p>\n
Neka nam dugo \u017eivi na\u0161a Bosna i Hercegovina.<\/p>\n