{"id":15717,"date":"2019-11-27T11:45:43","date_gmt":"2019-11-27T10:45:43","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=15717"},"modified":"2024-01-15T21:43:53","modified_gmt":"2024-01-15T20:43:53","slug":"najrazorniji-zemljotresi-koji-su-pogodili-balkan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/najrazorniji-zemljotresi-koji-su-pogodili-balkan\/","title":{"rendered":"Najrazorniji zemljotresi koji su pogodili Balkan"},"content":{"rendered":"

Najmanje 600 osoba je povrije\u0111eno, ljudi su zarobljeni u ru\u0161evinama sru\u0161enih zgrada, a prema podacima, broj stradalih se pove\u0107ava iz minuta u minut. Do sada je potvr\u0111ena smrt 23 osobe.<\/p>\n

Tu\u017ene i stravi\u010dne slike koje nam dolaze iz Albanije, na\u017ealost, nisu rijetkost kada se radi o zemljotresima na Balkanu. Naime, iako nisu \u010desta pojava, u godinama i vijekovima iza nas, odnosili su brojne \u017eivote, a pod tektonskim pomjeranjima plo\u010da, nestajala su \u010ditava naselja, putevi i \u010ditave kulturne ba\u0161tine naroda sa na\u0161ih prostora.<\/p>\n

Jaki i katastrofalno razaraju\u0107i zemljotresi pogodili su Skadar, Skoplje, Banja Luku, Bar, Ulcinj, Kotor, Herceg Novi, Valjevo, Mionicu, Kraljevo\u2026 No, krenimo redom.<\/p>\n

Dubrovnik (1667. godina) \u2013 7, 4 Rihtera<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/figure>\n

\u010cinjenica je da su primorski krajevi podlo\u017eniji trusovima zbog rasjeda koji postoje u morima. Dubrovnik u svojoj historiji bilje\u017ei vi\u0161e od hiljadu potresa. Prvi zemljotres sa katastrofalnim posljedicama bio je 1520. godine. Kao najja\u010di, dokumentovan je onaj od 6. aprila 1667. godine ja\u010dine 7,4 stepeni Rihterove skale, kada je poginulo oko 5.000 ljudi, \u0161to je bilo oko 80 posto stanovni\u0161tva Dubrovnika.<\/p>\n

Skadar (1905. godine) \u2013 6, 6 Rihtera<\/strong><\/p>\n

Zemljotres ja\u010dine 6.6, stepeni Rihterove skale, uni\u0161tio je sjeverozapadni dio Albanije i jugozapadni dio Crne Gore. Ta\u010dan broj \u017ertava nije poznat, ali prema izve\u0161taju i pisanju tada\u0161njih medija u Crnoj Gori, \u010ditava obala Jadrana se tresla, i gotovo da nije bilo grada u kojem se makar jedna ku\u0107a nije uru\u0161ila uslijed potresa.<\/p>\n

Skoplje (1963. godine) \u2013 6, 1 Rihtera<\/strong><\/p>\n

U zemljotresu koji se desio 26. jula 1963. stradalo je 1.070 gra\u0111ana, a najmanje 3.000 stanovnika bilo je povrije\u0111eno, od kojih su 1.200 ostali invalidi.<\/p>\n

Poru\u0161eno je 15.800 stanova, a o\u0161te\u0107eno 28.000. Bez krova nad glavom ostalo je 200.000 ljudi. Katastrofalni zemljotres ja\u010dine 6,1 stepen Rihterove skale osjetio se na 50.000 kilometara kvadratnih.<\/p>\n

\"\"<\/figure>\n

U potresu je bilo uni\u0161teno izme\u0111u 75 i 80 posto grada. Du\u017e doline Vardara nestali su staro pozori\u0161te, Dom vojske, zgrada Narodne banke, hoteli i gostionice.<\/p>\n

Decenijama poslije, na satu kod stare \u017eeljezni\u010dke stanice kazaljke stoje i pokazuju 5.17 sati, \u0161to predstavlja vrijeme tragedije. Tu je sada smje\u0161ten Muzej grada Skoplja.<\/p>\n

Poruka koju je Tito dao dan nakon razornog zemljotresa 1963. postavljena je 1974. na muzej u Staroj \u017eeljezni\u010dkoj stanici koja je tada jako o\u0161te\u0107ena i kasnije konzervirana u tom stanju.<\/p>\n

-Skoplje je do\u017eivjelo nevi\u0111enu katastrofu, ali Skoplje \u0107emo ponovo izgraditi uz pomo\u0107 cijele zajednice. Ono \u0107e postati ponos i simbol bratstva i jedinstva, jugoslovenske i svjetske solidarnosti \u2013 glasi poruka Josipa Broza.<\/p>\n

Banja Luka (1969, godine) \u2013 6, 0 Rihtera<\/strong><\/p>\n

Banja Luku je 1969. godine pogodio zemljotres ja\u010dine 8 stepeni po Merkalijevoj, ili 6 stepeni po Rihterovoj skali, koji se desio 27. oktobra 1969. godine.<\/p>\n

Po\u010deo je \u201cprethodnim udarom\u201c, u no\u0107i 26. oktobra u 2.55; podrhtavanje tla se nastavilo do 8.53. Zemljotres se desio u 16.35. Hipocentar je bio 20 kilometara ispod grada.<\/p>\n

Potpuno je uni\u0161teno 86.000 stanova, velika o\u0161te\u0107enja naneta su \u0161kolskim (266), kulturnim (146), zdravstvenim (133) i dru\u0161tvenim i objektima javne uprave administracije (152).<\/p>\n

Kao sje\u0107anje na taj doga\u0111aj u Banjoj Luci, na Trgu Krajine, postavljen je spomenik \u201ckrivi sat\u201d, \u010dija kazaljkama pokazuju vrijeme kada se zemljotres dogodio \u2013 9.11 sati.<\/p>\n

Crna Gora (1979. godina) \u2013 7, 0 Rihtera<\/strong><\/p>\n

\"\"<\/figure>\n

Zvani\u010dno najja\u010di zemljotres na teritoriji Balkana u moderno doba, \u010dije su se posljedice sanirale skoro \u010ditavu deceniju kasnije. Zemljotres koji se dogodio 15. aprila 1979. godine u 6:19, bio je ja\u010dine 7.0 jedinica Rihterove skale, i izazvao je katastrofalna razaranja sa intenzitetom od IX stepeni Merkalijeve skale na \u010ditavom Crnogorskom primorju, na du\u017eini od preko 100 km.<\/p>\n

Epicentar zemljotresa se nalazio u Jadranskom moru, izme\u0111u Ulcinja i Bara, na udaljenosti od 15 km od obale. U ovom zemljotresu \u017eivot je izgubila 101 osoba u Crnoj Gori i 35 u Albaniji, dok je bez krova nad glavom ostalo preko 100.000 ljudi.<\/p>\n

Ostatak teksta pro\u010ditajte na\u00a0OVOM<\/a>\u00a0linku.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Najmanje 600 osoba je povrije\u0111eno, ljudi su zarobljeni u ru\u0161evinama sru\u0161enih zgrada, a prema podacima, broj stradalih se pove\u0107ava iz minuta u minut. Do sada je potvr\u0111ena smrt 23 osobe. Tu\u017ene i stravi\u010dne slike koje nam dolaze iz Albanije, na\u017ealost, nisu rijetkost kada se radi o zemljotresima na Balkanu. Naime, iako nisu \u010desta pojava, u […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":15718,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[40],"tags":[],"class_list":{"0":"post-15717","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-region"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/15717","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=15717"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/15717\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15720,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/15717\/revisions\/15720"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/15718"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=15717"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=15717"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=15717"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}