Sama Francuska sebe vidi kao “hrabru braniteljicu jedne pozicije koju bi mnogi iskazali samo potiho. On je ‘siguran’ u to da bi se polovica EU-\u010dlanica po tom pitanju skrivala iza Francuske, kazao je Macron nedavno u jednom intervjuu.<\/p>\n
Potrebno je vi\u0161e jedinstva u Europskoj uniji, kazao je francuski predsjednik: ‘Neki \u017eele da se ta kri\u0161ka kruha stalno pove\u0107ava, ali kad se radi o tomu da se na nju nama\u017ee vi\u0161e maslaca, onda se protive.’ Tko je u toj pri\u010di zadu\u017een za kri\u0161ku, a tko za mazanje maslaca, to je Macron ostavio otvorenim, ali ta metafora najvi\u0161e daje smisla ako ju se \u010dita kao poruku Berlinu.<\/p>\n
Onima koji radije \u0161tede umjesto da ula\u017eu, a istovremeno zemljama Zapadnog Balkana \u017eele ponuditi pristupnu perspektivu. Iz Elizejske pala\u010de se poru\u010duje kako se \u017eeli da se te izjave shvate kao poruke EU-partnerima – a manje kao poruke Sjevernoj Makedoniji i Albaniji.”<\/p>\n
<\/p>\n
![\"](\"https:\/\/storage.face.ba\/image\/41001\/1280x880\/50194854_401.jpg\")
<\/a><\/div>\nSZ, me\u0111utim, navodi i jedan drugi, unutarnjopoliti\u010dki razlog koji je Pariz mo\u017eda mogao navesti na najnovije korake po pitanju pro\u0161irenja EU-a: “Me\u0111u ljudima koji su u Francuskoj zatra\u017eili azil su 2018. i 2019. Albanci bili na tre\u0107em mjestu, nakon Gruzijaca i Afganistanaca.<\/p>\n
Od januara ove godine je 4.800 Albanaca predalo zahtjev za azil. Pritom Albanija va\u017ei kao sigurna zemlja podrijetla.” S obzirom na generalno pove\u0107an broj zahtjeva za azil u Francuskoj, “Macron taj trend \u017eeli okon\u010dati. To obrazla\u017ee i time da svojoj desnoradikalnoj konkurentici Marine Le Pen ne \u017eeli prepustiti teren kad se radi o migracijskopoliti\u010dkim pitanjima.” O\u010dekuje se da \u0107e 2022. do\u0107i ponovno do izbornog dvoboja izme\u0111u Macrona i Le Pen, poja\u0161njava SZ i dodaje kako se u Bruxellesu mnogi \u017eale zbog tih izborno-takti\u010dnih zakulisnih radnji.<\/p>\n
Nau\u010dena lekcija na Balkanu<\/strong><\/p>\n Berlinski list “taz” u \u010dlanku pod naslovom “Prvo pravna dr\u017eava, onda EU-novac” pi\u0161e kako Macronov “non-paper” u praksi postaje utrka s preponama te obja\u0161njava detaljnije \u0161to taj prijedlog ustvari podrazumijeva. Tako Macron predla\u017ee da se ukine dosada\u0161njih 35 poglavlja procesa pristupanja EU-u te da se umjesto toga uvede “sedam etapa” koje bi se vrtjele oko konkretnih politi\u010dkih podru\u010dja: “Na po\u010detku je pravna dr\u017eava, na kraju novac.<\/p>\n Tek kad se jedna etapa uspje\u0161no okon\u010da, slijedi sljede\u0107a – to je prethodno bilo druk\u010dije. Macron time \u017eeli posti\u0107i da novi EU-kandidati urade svoju zada\u0107u i tek onda napreduju kad ozbiljno shvate pravnu dr\u017eavu. To je o\u010dito lekcija iz prvog pro\u0161irenja na Balkanu. Bugarska i Rumunjska sve do danas imaju velike probleme s korupcijom i organiziranim kriminalom.”<\/p>\n Taz dalje navodi da su predvi\u0111ene i sankcije ukoliko se jedna etapa ne zatvori uspje\u0161no. Te sankcije, pi\u0161e taz, podrazumijevaju \u010dak i zale\u0111ivanje pristupnih pregovora ili \u010dak vra\u0107anje zemlje “na po\u010detak” pregovora. “Ve\u0107 u januaru bi prema \u017eelji Pariza Europska komisija trebala zapo\u010deti s reformom. Na velikoj balkanskoj konferenciji u maju 2020. u Zagrebu bi moglo uslijediti zeleno svjetlo za Albaniju i Sjevernu Makedoniju”, pi\u0161e taz. Me\u0111utim, nejasno je ho\u0107e li i drugi \u0161efovi vlada i dr\u017eava Europske unije stati iza Macrona, nagla\u0161ava taz. Jer, “tijekom njegove blokade u listopadu su ga podr\u017eali samo Danska i Nizozemska. Od tada je\u00a0Emmanuel Macron skupa sa svojim velikim reformskim planovima\u00a0prili\u010dno usamljen.”<\/p>\n