{"id":15321,"date":"2019-11-19T17:02:18","date_gmt":"2019-11-19T16:02:18","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=15321"},"modified":"2024-01-15T21:44:08","modified_gmt":"2024-01-15T20:44:08","slug":"populacijska-kriza-i-drzavne-mjere-bih-nedovoljno-cini-za-porast-fertiliteta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/populacijska-kriza-i-drzavne-mjere-bih-nedovoljno-cini-za-porast-fertiliteta\/","title":{"rendered":"Populacijska kriza i dr\u017eavne mjere: BiH nedovoljno \u010dini za porast fertiliteta"},"content":{"rendered":"<p>Zbog demografskih promjena, koje se \u010desto percipiraju i kao \u201cpopulacijska kriza\u201d, u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji posljednjih godina osjetno su porasli poticaji za roditelje, dok je u Bosni i Hercegovini, zemlji s najni\u017eom stopom fertiliteta u Evropi, na tom polju nedovoljno u\u010dinjeno, javlja Anadolu Agency (AA).<\/p>\n<p>Mjere populacijske politike dono\u0161ene su na razli\u010ditim nivoima, od dr\u017eavnog (u slu\u010daju BiH entitetskog i kantonalnog) do lokalnog, a nov\u010dane naknade u zavisnosti od mjesta prebivali\u0161ta razlikuju se i do nekoliko hiljada eura po novoro\u0111enom djetetu.<\/p>\n<p><strong>&#8211; Porodilje u BiH nemaju ista prava &#8211;<\/strong><\/p>\n<p>U Bosni i Hercegovini ne postoji slu\u017ebena populacijska politika kojom bi se pru\u017eila pomo\u0107 i ostale beneficije mladim parovima s djecom.<\/p>\n<p>Na entitetskom i kantonalnim nivoima postoje odre\u0111eni zakoni koji tretiraju ova podru\u010dja, ali ih ne reguli\u0161u u potpunosti.<\/p>\n<p>U Federaciji BiH procenat visine naknade utvr\u0111uje se propisima kantona \u0161to dovodi do toga da je isplata naknada za porodilje veoma neujedna\u010dena bilo da se radi o zaposlenim ili nezaposlenim majkama.<\/p>\n<p>Nezaposlene porodilje pravo na porodiljsku naknadu ostvaruju u ograni\u010denom obimu, koji zavisi od ekonomske mo\u0107i kantona.<\/p>\n<p>Nezaposlene porodilje u Unsko-sanskom kantonu dobijaju jednokratnu naknadu u iznosu od 50 eura (100 KM), dok se u Kantonu Sarajevo u periodu od 12 mjeseci ispla\u0107uje po 96 eura (189 KM) mjese\u010dno.<\/p>\n<p>U osam od deset kantona u FBiH zaposlene majke ostvaruju pravo na porodiljsku naknadu u rasponu od 50 do 100 posto plate na koju su prijavljene, odnosno u odnosu na prosje\u010dnu platu u kantonu.<\/p>\n<p>U Hercegova\u010dko-neretvanskom kantonu ispla\u0107uju samo jednokratnu pomo\u0107 porodiljama od 200 eura (400 KM), a u Posavskom samo nezaposlenim majkama u iznosu od 150 eura (300 KM) u trajanju od \u0161est mjeseci. U ova dva kantona naknada za vrijeme trajanja porodiljskog odsustva uop\u0107e nije ure\u0111ena, upozorava Institucija ombudsmena BiH.<\/p>\n<p>Iz Institucije ombudsmana BiH sa zabrinuto\u0161\u0107u konstatuju i da u Kantonu Sarajevo naknada za porodilje u radnom odnosu nije utvr\u0111ena u odnosu na procent plate osobe koja koristi naknadu za vrijeme porodiljskog odsustva, nego u odnosu na prosje\u010dnu platu u Kantonu.<\/p>\n<p>&#8220;Opredjeljenje Kantona Sarajevo da procent naknade bude vezan za prosje\u010dnu platu nije u skladu sa standardima ljudskih prava, s obzirom na to da \u0107e majke, koje ostvaruju ve\u0107u platu u odnosu na prosje\u010dnu, primati naknadu koja mo\u017ee biti zna\u010dajno ni\u017ea od 2\/3 plate, koju je zaposlena majka ostvarivala&#8221;, mi\u0161ljenje je Institucije ombudsmena objavljeno u specijalnom izvje\u0161taju o stanju za\u0161tite majke u FBiH.<\/p>\n<p><strong>&#8211; U RS-u naknada za tre\u0107e dijete 300 eura &#8211;<\/strong><\/p>\n<p>U entitetu Republika Srpska mjere populacijske politike su definisane u okviru Vladinog progama rada i odnose se na materijalne i nematerijalne mjere.<\/p>\n<p>Prema Zakonu o dje\u010dijoj za\u0161titi, pravno na naknadu imaju i nezaposlene majke u mjese\u010dnom iznosu od oko 200 eura (405 KM) u trajanju od 12 mjeseci, a za blizance i svako tre\u0107e i naredno dijete u trajanju od 18 mjeseci.<\/p>\n<p>Pravo na pronatalitetnu naknadu ostvaruje majka za svako tre\u0107ero\u0111eno i \u010detvrtoro\u0111eno dijete, bez obzira na materijalni status porodice. Naknada se ispla\u0107uje u jednokratnom iznosu od 300 eura (600 KM) za tre\u0107ero\u0111eno dijete i u iznosu od 225 eura (450 KM) za \u010detvrtoro\u0111eno dijete.<\/p>\n<p>Kako je najavljeno, u tom entitetu \u0107e 2020. godine stupiti na snagu izmjene Zakona o dje\u010dijoj za\u0161titi prema kojem \u0107e Vlada u cijelosti preuzeti tro\u0161ak naknada za vrijeme porodiljskog bolovanja zaposlenih lica.<\/p>\n<p>U Br\u010dko distriktu porodiljska naknada se ispla\u0107uje u trajanju od 12 mjeseci za svako novoro\u0111eno dijete u porodici, a za blizance u trajanju od 18 mjeseci i iznosi 50 posto od prosje\u010dne mjese\u010dne neto plate u Distriktu, koja je oko 225 eura (450 KM).<\/p>\n<p>Iz navedenog je vidljivo da su porodilje u BiH u nezavidnom polo\u017eaju, jer u zavisnosti od mjesta prebivali\u0161ta zavisi visina, ali i samo postojanje prava na porodiljsku naknadu.<\/p>\n<p>Prema podacima UN-a, Bosna i Hercegovina ima najni\u017eu stopu fertiliteta u Evropi od 1,27 novoro\u0111en\u010dadi na \u017eenu. Pore\u0111enja radi, 50-ih godina pro\u0161log vijeka prosje\u010dno ra\u0111anje u toj zemlji bilo je 4,8 djece na \u017eenu, a 70-ih se smanjuje na 2,6.<\/p>\n<p>Niska stopa fertiliteta zabilje\u017eena je i Hrvatskoj gdje je 1,45, u Srbiji 1,46, Sjevernoj Makedoniji 1,50, Sloveniji 1,60, Albaniji 1,6, dok je u Crnoj Gori 1,75. Stopa ukupnog fertiliteta na svjetskom nivou iznosi 2,47, dok je u Evropi 1,6.<\/p>\n<p>&#8211; Srbija za tre\u0107e dijete daje godi\u0161nje 12.000 eura, za \u010detvrto 18.400 &#8211;<\/p>\n<p>Srbija, u kojoj je ve\u0107 dugo broj umrlih ve\u0107i od broja \u017eivoro\u0111enih u toku jedne godine, poduzela je posljednjih godina akcije i mjere u cilju popravljanja demografske slike. Roditeljski dodatak je jedna od najva\u017enijih stimulativnih mjera za populacijsku politiku u Srbiji.<\/p>\n<p>Prema novom Zakonu o finansijskoj podr\u0161ci porodici sa djecom, naknada za prvo dijete ispla\u0107uje se jednokratno i iznosi 100.000 dinara, odnosno oko 850 eura.<\/p>\n<p>Za drugo dijete u Srbiji se dodjeljuje oko 2.040 eura, odnosno 85 eura mjese\u010dno u periodu od dvije godine. Za tre\u0107e dijete izdvaja se oko 12.000 eura \u0161to se roditeljima ispla\u0107uje mjese\u010dno u toku deset godina, dok naknada za \u010detvrto dijete iznosi oko 18.400 eura i ispla\u0107uje se u 120 jednakih rata i to oko 150 eura.<\/p>\n<p><strong>&#8211; Hrvatska: U Visu za tre\u0107e dijete 23.600 eura &#8211;<\/strong><\/p>\n<p>Kada je rije\u010d o Hrvatskoj, ta zemlja je donosila niz strate\u0161kih dokumenata u cilju podmla\u0111ivanja i rasta stanovni\u0161tva, budu\u0107i da se posljednjih godina bilje\u017ei prirodni pad stanovni\u0161tva, a uzrok tome je intenzivno iseljavanje mladih i obrazovanih.<\/p>\n<p>Uvedeni su dodaci za djecu, djecu sa posebnim potrebama, porodiljske i roditeljske naknade, kao i pronatalitetni dodatak na svako tre\u0107e i \u010detvrto dijete.<\/p>\n<p>Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ispla\u0107uje jednokratnu nov\u010danu potporu za novoro\u0111en\u010de u iznosu od oko 310 eura.<\/p>\n<p>Tokom trajanja rodiljnog dopusta, dakle do navr\u0161enih prvih 6 mjeseci djetetovog \u017eivota, roditelj ima pravo na naknadu plate u iznosu od 100 posto njene osnovice.<\/p>\n<p>U demografsku obnovu intenzivno se uklju\u010dila i lokalna samouprava. Kako bi potaknuli ra\u0111anje djece, brojni gradovi i op\u0107ine uveli su posebne naknade za novoro\u0111en\u010dad.<\/p>\n<p>Me\u0111u gradovima s izrazito visokim potporama za novoro\u0111en\u010dad isti\u010du se Vis, Opatija, Kor\u010dula, Pag , Komi\u017ea i Zagreb.<\/p>\n<p>Grad Vis donio je pronatalitetni program (2015. \u2013 2020.) koji, izme\u0111u ostalog, obuhvata jednokratnu naknadnu (ispla\u0107uje se u prvoj godini djetetovog \u017eivota) i stalnu mjese\u010dnu pomo\u0107 (ispla\u0107uje se do desete godine djetetovog \u017eivota za svako tre\u0107e i idu\u0107e dijete).<\/p>\n<p>Jednokratna naknada u Visu za prvoro\u0111eno dijete iznosi oko 670 eura (5.000 kn), za drugo oko 1.345 (10.000 kn), za tre\u0107e oko 2.700 (20.000 kn) i za \u010detvrtvo oko 4.050 eura (30.000 kn). Stalna mjese\u010dna pomo\u0107 iznosi oko 17.400 eura (129.000 kn).<\/p>\n<p>Iz navedenog proizlazi da je ukupna naknada za tre\u0107e dijete 23.675 eura (uklju\u010deno: jednokratna naknada, stalna mjese\u010dna pomo\u0107 i jaslice i dje\u010dji vrti\u0107). Za svako idu\u0107e dijete ukupna naknada je za po 1.345 eura ve\u0107a, pojasnili su za Anadolu Agency (AA) iz Grada Visa.<\/p>\n<p>Osim Visa, visoku naknadu za tre\u0107e novoro\u0111eno dijete daje i Split \u2013 oko 7.400 eura, Zagreb 7.260, a Pag oko 4.000 eura.<\/p>\n<p>Roditeljima se potpora ispla\u0107uje dijelom jednokratno, kao stalna mjese\u010dna pomo\u0107 do djetetove desete godine te kao potpora za jaslice i vrti\u0107. Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama jednako se primijenjuje na bra\u010dnu i vanbra\u010dnu zajednicu.<\/p>\n<p>Stopa fertiliteta u Hrvatskoj je posljednjih 20 godina varirala. Po\u010detkom 2000-ih iznosila je 1,41, a zatim je u periodu izme\u0111u 2005. i 2010. godine zabilje\u017een porast na 1,52. Od 2010. stopa fertiliteta opada i danas se u toj zemlji rodi 1,45 djece na \u017eenu.<\/p>\n<p><strong>&#8211; U Sloveniji pla\u0107eno odsustvo s posla &#8211;<\/strong><\/p>\n<p>Zbog pada stanovni\u0161tva u periodu izme\u0111u 1997. i 2005.godine, Vlada Slovenije usvojila je Program za djecu i mlade za period 2006. \u2013 2016. godine koji je obuhvatio skup mjera iz podru\u010dja prava za djecu.<\/p>\n<p>Po\u010detkom 2000-ih stopa fertiliteta u Sloveniji iznosila je 1,2. Mjere su dale rezultat 2006. godine kada je zabilje\u017een prvi prirodni rast stanovni\u0161tva koji i dalje raste. Tada je stopa fertiliteta iznosila 1,4, a danas je ona 1,6.<\/p>\n<p>Mjere porodi\u010dne politike u Sloveniji se sastoje od tri glavne komponente &#8211; produ\u017eena i vrlo dobro pla\u0107ena roditeljska odsustva, mre\u017ea ustanova za brigu o djeci i relativno visoke naknade za djecu iz siroma\u0161nih porodica.<\/p>\n<p>Roditeljsko odsustvo s posla radi brige o djetetu se sastoji od 105 dana maj\u010dinog odsustva, 260 dana roditeljskog i 90 dana o\u010devog odsustva.<\/p>\n<p>Za \u010ditavo vrijeme odsustva s posla roditelji dobijaju sto posto plate koju su imali prije ro\u0111enja djeteta.<\/p>\n<p>Pored toga, postoji i jednokratna pomo\u0107 kao \u0161to je naknada za prvo dijete u iznosu od 280 eura.<\/p>\n<p>&#8211; Majkama u Crnoj Gori ukinuta do\u017eivotna mjese\u010dna naknada &#8211;<\/p>\n<p>Prema Zakonu o socijalnoj i dje\u010dijoj za\u0161titi roditelji novoro\u0111ene djece u Crnoj Gori imaju pravo na jednokratnu nov\u010danu naknadu od 105 eura.<\/p>\n<p>Jedan od roditelja mo\u017ee ostvariti pravo na mjese\u010dnu naknadu po osnovu ro\u0111enja djeteta, do navr\u0161ene jedne godine \u017eivota djeteta. Visina naknade 63,5 eura mjese\u010dno.<\/p>\n<p>U Crnoj Gori su \u017eene koje su rodile troje ili vi\u0161e djece od 1. janura 2016. godine imale pravo na do\u017eivotnu mjese\u010dnu naknadu. Iznos naknada iznosio je 336 eura za majke koje su imale minimum 25 godina radnog sta\u017ea, odnosno 192 eura za majke koje su na birou rada provele minimum 15 godina. Odlukom Vlade naknade su umanjene na 264 eura, odnosno 144 eura, da bi ih Vlada krajem juna 2017. godine ukinula, nakon \u0161to je Ustavni sud ocijenio da nisu u skladu s Ustavom.<\/p>\n<p>Oko 22.000 \u017eena bile su korisnice ovih naknada, pa je odluka Vlade izazvala vi\u0161emjese\u010dne proteste na ulicama Crne Gore.<\/p>\n<p>U Albaniji se, na osnovu odluke Vije\u0107e ministara, od 1. januara ove godine za svako novoro\u0111eno dijete ispla\u0107uje jednokratna nov\u010dana pomo\u0107 koja se roditeljima dodjeljuje po zavr\u0161etku procedure upisa djeteta u Dr\u017eavni registar.<\/p>\n<p>Za prvo dijete ispla\u0107uje se 325 eura, za drugo 650, dok za tre\u0107e i svako naredno 970 eura.<\/p>\n<p><strong>&#8211; Kada \u0107e zemlje rasti &#8211;<\/strong><\/p>\n<p>Iskustva brojnih razvijenih zemalja pokazuju da demografski preokret ne donosi jedinstvena dr\u017eavna politika ve\u0107 skup raznih mjera koje zavise o dru\u0161tvu u kojem se uvode te se moraju dugoro\u010dno odr\u017eavati. Stru\u010dnjaci se sla\u017eu da najbolje rezultate mogu dati subvencije i druge vrste pomo\u0107i roditeljima.<\/p>\n<p>Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) u svom posljednjem izvje\u0161taju o demografskim promjenama navodi da je ve\u0107i nivo fertiliteta primje\u0107en u zemljama gdje porodi\u010dne politike podr\u017eavaju parove kod uskla\u0111ivanja porodi\u010dnog \u017eivota i rada.<\/p>\n<p>&#8220;Ono poma\u017ee stvaranju uslova da ljudi imaju povjerenja u izgradnju budu\u0107nosti u svojoj zemlji i ostvare svoje namjere kod fertiliteta. Potrebe za uskla\u0111ivanjem izme\u0111u rada i \u017eivota javljaju se tokom produktivnog \u017eivota svih pojedinaca, no \u017eene i dalje nose ve\u0107i udio kod njege i poslova u doma\u0107instvu, zbog \u010dega \u010desto mijenjaju svoj status zaposlenja&#8221;, navode iz UNFPA.<\/p>\n<p>Poru\u010duju da se potencijalne koristi ovih mjera ogromne i prevazilaze puko pove\u0107anje stope fertiliteta.<\/p>\n<p>&#8220;Onda kada mladi ljudi imaju povjerenja u svoju budu\u0107nost i \u017eene mogu u potpunosti u\u010destvovati u svim sferama dru\u0161tva bez potrebe da se odreknu ra\u0111anja djece i kada stariji ljudi mogu nastaviti doprinositi svojim dru\u0161tvima, zemlje \u0107e vjerovatno rasti, ne samo broj\u010dano, ve\u0107 i u smislu prilika, stabilnosti i prosperiteta za naredne generacije&#8221;, zaklju\u010duju iz UNFPA.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zbog demografskih promjena, koje se \u010desto percipiraju i kao \u201cpopulacijska kriza\u201d, u Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji posljednjih godina osjetno su porasli poticaji za roditelje, dok je u Bosni i Hercegovini, zemlji s najni\u017eom stopom fertiliteta u Evropi, na tom polju nedovoljno u\u010dinjeno, javlja Anadolu Agency (AA). Mjere populacijske politike dono\u0161ene su na razli\u010ditim nivoima, od [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":15326,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[37],"tags":[],"class_list":{"0":"post-15321","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-vijesti"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/15321","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=15321"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/15321\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15328,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/15321\/revisions\/15328"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/15326"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=15321"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=15321"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=15321"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}