RS kao entitet ne mo\u017ee samostalno vra\u0107ati nadle\u017enosti sa nivoa Bosne i Hercegovine niti mo\u017ee derogirati i odbijati da provodi zakona u oblasti odbrane, ekonomije i pravosu\u0111a koji su doneseni u proteklom periodu stav je pravnih, ekonomskih i sigurnosnih eksperata, javlja Anadolu Agency (AA).<\/p>\n
Naime, to je njihova reakcija na zaklju\u010dke Narodne skup\u0161tine RS-a kojim se, izme\u0111u ostalog, prijeti uru\u0161avanjem zakona u oblastima odbrane, sigurnosti, pravosu\u0111a i ekonomije ili dono\u0161enje \u010dak i vlastitog ustavnog rje\u0161enja kojim \u0107e se oni osporiti, odnosno vratiti u nadle\u017enost entiteta RS.<\/p>\n
“Na Zakon o odbrani BiH saglasnost su dali i Narodna Skup\u0161tina RS-a i Parlament FBiH, ali i Parlamentarna skup\u0161tina BiH koja ga je donijela i potvrdila. U slu\u010daju Bosne i Hercegovine da bi se vratile nadle\u017enosti potrebne su saglasnosti svih institucija tako da sa tog aspekta vjerovatno ne bi bilo politi\u010dkog konsenzusa da se tako ne\u0161to uradi. Kako bi to tretirao Ustavni sud BiH u skladu sa Ustavom BiH to je pitanje, ali prema onome \u0161to imamo ne bi se mogao ostvariti politi\u010dki konsenzus. No, i Ustavni sud BiH bi trebao u tom slu\u010daju biti stava da dvojbi ne bi trebalo biti, odnosno da se radi o potezima koji nisu dopu\u0161teni”, ka\u017ee u razgovoru za Anadolu Agency Denis Had\u017eovi\u0107, direktor Centra za sigurnosne studije.<\/p>\n
Stava je kako manji entitet ne bi mogao da ospori ni provedbu ne samo Zakona o odbrani BiH, nego i zakona o Agenciji za istrage i za\u0161titu (SIPA), Direkciji za koordinaciju policijskih tijela BiH na svom teritoriju.<\/p>\n
“Milorad Dodik i njegovi koalicioni partneri ne idu dalje od deklarativnih istupa. Tako bi posmatrao i ono \u0161to su govorili u javnom diskursu, a i najnovije zaklju\u010dke Narodne skup\u0161tine RS-a. Tu mislim da nije problem, kada je u pitanju provedba zakona, jer je Zakon o odbrani BiH, ali i Krivi\u010dni zakon BiH jasno identificirao \u0161ta slijedi u slu\u010daju uru\u0161avanja ustavnog poretka, odnosno uru\u0161avanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta BiH. Tako bi svaka vrsta samoinicijativnih akata ili dijela na toj osnovi bilo flagrantno kre\u0161enje zakona i podlijegalo bi odredbama Krivi\u010dnog zakona BiH koje su prili\u010dno stroge i daju mogu\u0107nost Tu\u017eila\u0161tvu BiH i da procesuiraju i sankcioniraju takava djela koja se odnose na odbrambenu mo\u0107 zemlje i za\u0161titu nacionalnih interesa i interesa gra\u0111ana. Tako da u tom domenu je prili\u010dno jasno da niti jedan takav akt ili takva odluka ne bi pro\u0161la bez sankcionisanja”, nagla\u0161ava Had\u017eovi\u0107.<\/p>\n
Institucije manjeg entiteta nemaju mogu\u0107nost da ospore ni zakone, ali ni djelovanje Ustavnog suda BiH, Suda BiH, Tu\u017eila\u0161tva BiH, ali i Visokog sudskog i tu\u017eila\u010dkog vije\u0107a BiH, stava je akademik Omer Ibrahimagi\u0107, ekspert iz oblasti ustavnog prava i nekada\u0161nji sudija Ustavnog suda Jugoslavije, te biv\u0161i predsjednik Ustavnog suda FBiH.<\/p>\n
“Ovo \u0161to \u010dini i radi Narodna skup\u0161tina RS-a je protuustavno, odnosno neustavno je i suprotno sveukupnom Dejtonskom mirovnom sporazumu. Tako da je to neka vrsta antidejtonskog djelovanja koje je ranije visoki predstavnik za BiH ka\u017enjavao u skladu sa bonskim ovla\u0161tenjima. Prema tome ne vidim nikakvog pravnog efekta takvih zaklju\u010daka i odluka, a oni kao takvi ne mogu nikakve pravne posljedice proizvesti, odnosno ne\u0107e izazvati”, ka\u017ee akademik Ibrahimagi\u0107.<\/p>\n
Entitet RS samostalno, svojim ustavom, ka\u017ee akademik Ibrahimagi\u0107, ne mo\u017ee derogirati nadle\u017enosti dr\u017eave, odnosno vratiti ingerencije pod svoje okrilje.<\/p>\n
“Ne, to se ne mo\u017ee desiti jer na Bosnu i Hercegovinu se ti zaklju\u010dci ne mogu odnositi kao dr\u017eavu, to \u0161to donosi entitet. Ne mogu se odnositi ni na entitet da na taj na\u010din preuzima ingerencije dr\u017eave. Jednostavno to je jedno bespravno pona\u0161anje Narodne skup\u0161tine Republike Srpske. Ako bi to oni preto\u010dili u zakone i ustav to bi u okviru Ustavnog suda BiH moglo biti ocijenjeno kao neustavno”, isti\u010de akademik Ibrahimagi\u0107.<\/p>\n
Svako odbijanje provedbe zakona i odluka pravosudnih institucija na teritoriji RS-a, smatra akademik Ibrahimagi\u0107, bilo bi neustavno.<\/p>\n
“Ne mogu oni tako djelovati. To ne\u0107e mo\u0107i i ne\u0107e pro\u0107i. Institucije RS-a ako bi se pona\u0161ale prema toj odluci tako one bi djelovale protuustavno i protuzakonito”, podcrtao je akademik Ibrahimagi\u0107.<\/p>\n
Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Danijela Martinovi\u0107 stava je da nema govora o tome da entitet RS mo\u017ee samostalno donijeti odluke o ubiranju poreza na dodanu vrijednost (PDV) niti mo\u017ee samostalno djelovati izvan sada\u0161njeg ekonomskog sistema BiH.<\/p>\n
“Ne mo\u017ee entitetski nivo nikada dr\u017eavne odluke uru\u0161avati. To je van pameti. Ne mogu derogirati Zakon o PDV-u niti druge ekonomske zakone jer te mogu\u0107nosti i prava proisti\u0107u iz zakona koji su na dr\u017eavnom nivou. Jedino Uprava za indirektno oporezivanje BiH, Ministarstvo finansija i trezora BiH i Parlamentarna skup\u0161tina BiH, uz smjernice Upravnog odbora UIO BiH mogu mijenjati zakonska rje\u0161enja”, isti\u0107e profesorica Martinovi\u0107.<\/p>\n
Navodi i da je Centralna banka BiH samostalna finansijska institucija, kao i niz drugih na dr\u017eavnom nivou \u010dije se djelovanje i rad ne mogu uru\u0161avati entitetskim odlukama i rje\u0161enjima.<\/p>\n
“Entitetske vlasti ne mogu derogirati zakone koji su na dr\u017eavnom nivou i to je posve jasno. Ako postoje zakoni na dr\u017eavnom nivou kao \u0161to je Zakon o PDV-u njime je propisan na\u010din ubiranja sredstava. Stoga po pravilu ne bi smjeli ni\u010dim mijenjati te odnose. Postoje ta\u010dno utvr\u0111ena pravila. Imamo Jedinstveni ra\u010dun Trezora za prikupljanje sredstava PDV-a. Jasno se zna po kojim odlukama se prikuplja i raspore\u0111uje prihod na dr\u017eavu, entitrete i Br\u010dko distrikt. Postoje ta\u010dno utvr\u0111ene odluke. Ne mo\u017ee tu da upadne jedan entitet sam sa svojim pojedina\u010dnim odlukama bez dogovora na nivou dr\u017eave”, ka\u017ee profesorica Martinovi\u0107.<\/p>\n
Nagla\u0161ava da BiH ima niz zakona koji se ti\u010de finansijskog poslovanja kojih moraju da se pridr\u017eavaju i entiteti, pa i kada je u pitanju njihov odnos sa inostranstvom.<\/p>\n
“Kada entiteti sklapaju sporazume Parlamentarna skup\u0161tina BiH ih ratificira bez obzira koji entitet ili kantoni i ni\u017ei organi vlasti sklapaju njih sa me\u0111unarodnim institucijama. Ako sklapaju odre\u0111eni sporazum s ciljem osiguravanja odre\u0111enih finansijskih sredstva i kredita opet je dr\u017eava ta koja ratificira daje potvrdu svega toga”, ka\u017ee profesorica Martinovi\u0107.<\/p>\n
Isti\u010de da me\u0111unarodne organizacije i banke ne bi trebale da posluju sa entitetima i drugim nivoima vlasti ako se ne pridr\u017eavaju utvr\u0111enih na\u010dela, ako bi se dr\u017eali dr\u017eavnih zakona BiH i me\u0111unarodnih ugovora.<\/p>\n
“Jasan je stav kada su u pitanju me\u0111unarodne banke. Imamo zakone koji se odnose na spre\u010davanje sive ekonomije. Jasno je da se gleda kreditni rejting dr\u017eave, a ne entiteta. U skladu s tim jasno je da onda entiteti ne mogu djelovati u finansijskom smislu mimo dr\u017eave”, zaklju\u010dila je profesorica Martinovi\u0107.<\/p>\n
Iako se u posljednje vrijeme ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i na prostoru Zapadnog Balkana, odnosno jugoisto\u010dne Evrope ponovno pominje mogu\u0107nost izbijanja ratova u Centru za sigurnosne studije navode da je jedna od opcija i ograni\u010deni sukobi kao najdrasti\u010dnija prognoza na podru\u010dju BiH i \u010ditavog regiona.<\/p>\n
“Ako bi do\u0161lo do tre\u0107e varijante koja je najgora, to podrazumijeva da bi do\u0161lo do zna\u010dajno rigoroznijih kontrola teritorija od etni\u010dkih zajednica. Tada su mogu\u0107i ograni\u010deni konflikti malog intenziteta. Naime, tre\u0107a varijanta prognozira uru\u0161avanje postoje\u0107eg sistema usljed nedostatka interesa i promovisanja interesa ostalih zemalja, velikih sila koje dovodi do nerje\u0161avanja statusa quo, pa \u010dak i pogor\u0161anja sa nekim elementima ograni\u010denih sukoba. To bi va\u017eilo ne samo za RS kada je u pitanju BiH nego i za pojedine dijelove FBiH, posebno na grani\u010dnim dijelovima gdje se susre\u0107u ineresi i jedne i druge etni\u010dke grupe usljed huliganstva i drugih segmenata kao \u0161to su fudbalske utakmice”, ka\u017ee Denis Had\u017eovi\u0107, direktor Centra za sigurnosne studije.<\/p>\n
Ove prognoze, ka\u017ee Had\u017eovi\u0107, ra\u0111ene su u okviru procjena CSS-a ali i nekih me\u0111unarodnih organizacija do 2025. godine koja su tretirala tri mogu\u0107a raspleta za Bosnu i Hercegovinu i region.<\/p>\n
Prva varijanta, ka\u017ee Had\u017eovi\u0107 je idealna i predvi\u0111a da i BiH i region napreduju ka EU i NATO integracijama, a da Srbija rije\u0161i svoj spor sa Kosovom, te da se umanji negativna retorika i da se svi okrenu evropskim integracijama i ubrzanju tog puta.<\/p>\n
“Druga opcija je status quo da ostanemo naredni period da su svi deklarativno za EU, ali u pogledu stvarnog napretka da ga nema, te da imamo skrivene agende politi\u010dara da jo\u0161 uvijek oni su zadovoljni okru\u017eenjem i konformitetom koji posjeduju tako da su deklarativno. Tre\u0107a varijanta je ona koja podrazumijeva ograni\u010dene sukobe”, nagla\u0161ava Had\u017eovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
RS kao entitet ne mo\u017ee samostalno vra\u0107ati nadle\u017enosti sa nivoa Bosne i Hercegovine niti mo\u017ee derogirati i odbijati da provodi zakona u oblasti odbrane, ekonomije i pravosu\u0111a koji su doneseni u proteklom periodu stav je pravnih, ekonomskih i sigurnosnih eksperata, javlja Anadolu Agency (AA). Naime, to je njihova reakcija na zaklju\u010dke Narodne skup\u0161tine RS-a kojim […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":15162,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[38],"tags":[],"class_list":{"0":"post-15159","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-vijesti-iz-bih"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/15159","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=15159"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/15159\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15163,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/15159\/revisions\/15163"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/15162"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=15159"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=15159"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=15159"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}