{"id":15013,"date":"2019-11-09T12:00:53","date_gmt":"2019-11-09T12:00:53","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=15013"},"modified":"2024-01-15T21:44:19","modified_gmt":"2024-01-15T20:44:19","slug":"trideset-godina-od-rusenja-berlinskog-zida-simbola-hladnog-rata","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/trideset-godina-od-rusenja-berlinskog-zida-simbola-hladnog-rata\/","title":{"rendered":"Trideset godina od ru\u0161enja Berlinskog zida, simbola Hladnog rata"},"content":{"rendered":"

\u0160irom Njema\u010dke danas, 9. novembra, obilje\u017eava se 30. godi\u0161njica ru\u0161enja Berlinskog zida, simbola Hladnog rata koji je vi\u0161e od dvije decenije dijelio Isto\u010dnu i Zapadnu Njema\u010dku, pi\u0161e Anadolu Agency (AA).<\/p>\n

Nakon sloma nacisti\u010dke Njema\u010dke, saveznici su zemlju i glavni grad Berlin podijelili na \u010detiri okupacijske zone: ameri\u010dku, britansku, francusku i sovjetsku. Njema\u010dke regije koje su tada pale pod kontrolu SAD-a, Velike Britanije i Francuske ujedinile su se u maju 1949., \u010dime je formirana Savezna Republika Njema\u010dka, odnosno Zapadna Njema\u010dka.<\/p>\n

Od sovjetskog sektora 7. oktobra 1949. formirana je Njema\u010dka Demokratska Republika (DDR) poznatija i kao Isto\u010dna Njema\u010dka. Za glavni grad Zapadne Njema\u010dke odabran je Bonn, a Isto\u010dne Berlin.<\/p>\n

Zapadna Njema\u010dka se, uz podr\u0161ku zemalja saveznika, u narednom periodu razvijala u kontekstu slobodne tr\u017ei\u0161ne ekonomije i demokratije.<\/p>\n

S druge strane, nerazvijanje Isto\u010dne Njema\u010dke, \u010dije su se ekonomija i politi\u010dka struktura temeljile na sovjetskom socijalisti\u010dkom sistemu, rezultiralo je bje\u017eanjem na desetine hiljada stanovnika iz slabe Isto\u010dne prema znatno prosperitetnoj Zapadnoj Njema\u010dkoj.<\/p>\n

Najpovoljnije mjesto za prelazak u Zapadnu Njema\u010dku bio je Berlin.<\/p>\n

Pretpostavlja se da je u periodu od 1949. do 1961. godine iz Isto\u010dne u Zapadnu Njema\u010dku prebjeglo vi\u0161e od tri miliona ljudi, me\u0111u kojima zna\u010dajan broj obrazovanih i kvalifikovanih mladih ljudi.<\/p>\n

Kako bi zaustavila masovni bijeg u zapadni dio, Isto\u010dna Njema\u010dka je 12. augusta 1961. godine tajno donijela odluku da se granica u Berlinu zatvori.<\/p>\n

Sutradan, 13. augusta, isto\u010dnonjema\u010dka vojska zatvorila je bodljikavom \u017eicom podru\u010dje pod sovjetskom kontrolom, no to nije sprije\u010dilo prelaske.<\/p>\n

– Checkpoint Charlie –<\/strong><\/p>\n

Odlukom komunisti\u010dkog re\u017eima, kako bi se sprije\u010dio odlazak isto\u010dnih Nijemaca, u no\u0107i 17. augusta 1961., po\u010dela je gradnja Berlinskog zida, visine 3,6 metara, koji \u0107e kasnije biti nazvan “zidom srama”.<\/p>\n

Izgradnja, odr\u017eavanje i nadziranje zida i \u0161irokog “pojasa smrti” uz njega, gra\u0111evine koja je u zavr\u0161noj fazi bila duga\u010dka oko 160 kilometara, bilo je vrlo skupo, te je predstavljalo znatan teret za isto\u010dnonjema\u010dku ekonomiju. Kroz Berlin su prolazila 44 kilometra zida.<\/p>\n

Izme\u0111u isto\u010dnog i zapadnog Berlina formirano je osam grani\u010dnih prijelaza.<\/p>\n

Checkpoint Charlie je bio jedan od najpoznatijih grani\u010dnih prijelaza izme\u0111u isto\u010dnog i zapadnog Berlina izme\u0111u 1945. i 1990. Nalazio se ulici Friedrichstrase, izme\u0111u ameri\u010dkog i sovjetskog sektora, kao i izme\u0111u gradskih \u010detvrti Centar u isto\u010dnom Berlinu i Kreuzberga u zapadnom Berlinu.<\/p>\n

Tada\u0161nji ameri\u010dki predsjednik Ronald Regan je prilikom posjete Zapadnom Berlinu 1987. godine uputio poziv tada\u0161njem ruskom lideru Mihailu Gorba\u010dovu da sru\u0161i zid.<\/p>\n

Dugogodi\u0161nji vladar DDR-a Erich Honecker u januaru 1989. godine javno je davao prognoze da \u0107e Berlinski zid stajati jo\u0161 50 do 100 godina, no slijed doga\u0111aja, koji je poslije prepoznat kao mirna revolucija u DDR-u 1989. godine, ga je demantirao.<\/p>\n

– Ru\u0161enje zida –<\/strong><\/p>\n

U septembru 1989. godine su izbile demonstracije \u0161irom Isto\u010dne Njema\u010dke. Ispo\u010detka su demonstranti bili uglavnom ljudi koji su \u017eeljeli emigrirati na Zapad, te su uzvikivali parolu “Wir wollen raus” (\u017delimo van). Demonstracije su potrajale i postajale sve masovnije. Njihov vrhunac bio je 4. novembra, kada se oko pola miliona demonstranata okupilo na trgu Alexanderplatz u Isto\u010dnom Berlinu.<\/p>\n

Ve\u0107 9. novembra 1989. godine su ljudi samoinicijativno po\u010deli fizi\u010dki razbijati dijelove zida, a 13. novembra je isto\u010dnonjema\u010dka vojska po\u010dela sa organiziranim uklanjanjem nekih njegovih dijelova. Dr\u017eavljanima DDR-a je bilo odmah omogu\u0107eno da prelaze iz isto\u010dnog u zapadni Berlin, me\u0111utim pograni\u010dna slu\u017eba do 23. novembra 1989. godine ograni\u010davala je ulazak zapadnonjema\u010dkih dr\u017eavljanima u isto\u010dni Berlin. Slu\u017ebeno ujedinjenje Njema\u010dke je nastupilo 3. oktobra 1990. godine.<\/p>\n

U razdoblju od 1961. do 1989. godine isto\u010dnonjema\u010dki grani\u010dari ubili su najmanje 138 osoba koje su poku\u0161avale pobje\u0107i preko zida. Uspje\u0161nih bjegunaca preko zida zabilje\u017eeno je 5.075, od toga 574 iz redova vojnika \u010diji je zadatak bio da \u010duvaju Berlinski zid. Prve dvije osobe koje su izgubile \u017eivot u poku\u0161aju prelaska Berlinskog zida su Ida Siekmann i Gunter Liftin.<\/p>\n

Zid je bio i oli\u010denje Hladnog rata pa je ru\u0161enje Berlinskog zida ozna\u010dilo po\u010detak osloba\u0111anja od komunisti\u010dke ideologije i struktura, ne samo u Isto\u010dnoj Njema\u010dkoj nego u ve\u0107ini do tada socijalisti\u010dkih dr\u017eava u Evropi.<\/p>\n

Zanimljivo je da povratak u doba biv\u0161e Demokratske Republike Njema\u010dke, odnosno DDR-a, pri\u017eeljkuje deset do petnaest posto od onih 16 miliona gra\u0111ana koji su \u017eivjeli u ne\u010demu \u0161to se mo\u017ee nazvati poku\u0161ajem uspostave socijalisti\u010dke dr\u017eave.<\/p>\n

Ipak, posljednje ankete pokazuju da se velika ve\u0107ina raduje tome \u0161to \u017eivi u ujedinjenoj i ekonomski mo\u0107noj Njema\u010dkoj gdje mo\u017ee u\u017eivati u mnogo ve\u0107em blagostanju i slobodama nego u biv\u0161em DDR-u koji je postojao od 1949. do 1990. godine. Njema\u010dka je dugi niz godina, a posebno nakon ujedinjenja, najve\u0107a ekonomska sila u Evropi i me\u0111u vode\u0107im u svijetu.<\/p>\n

Svakog 9. novembra organizuje se skromno obilje\u017eavanje godi\u0161njice ru\u0161enja Berlinskog zida kada se prisutni prisje\u0107aju i onih koji su izgubili \u017eivote.<\/p>\n

Predsjednik Njema\u010dke Frank Walter Steinmeier je na ceremoniji povodom obilje\u017eavanja 30 godina od ru\u0161enja Berlinskog zida kazao kako se ovaj datum kod velikog broja ljudi danas ne slavi na onaj na\u010din kako je to bio slu\u010daj ranije.<\/p>\n

“Podjele u dru\u0161tvu se i dalje produbljuju, a to se vrlo jasno odra\u017eava i na izborne rezultate. Ujedinjenje Njema\u010dke je veliko djelo. Od ljudi je tra\u017eilo veliku po\u017ertvovanost”, poru\u010dio je Steinmeier.<\/p>\n

Njema\u010dka savezna kancelarka Angela Merkel, u povodu 25. godi\u0161nice pada zida, nazvala je ru\u0161enje zida “epskim udarcem tiraniji”.<\/p>\n

\"\"<\/b><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u0160irom Njema\u010dke danas, 9. novembra, obilje\u017eava se 30. godi\u0161njica ru\u0161enja Berlinskog zida, simbola Hladnog rata koji je vi\u0161e od dvije decenije dijelio Isto\u010dnu i Zapadnu Njema\u010dku, pi\u0161e Anadolu Agency (AA). Nakon sloma nacisti\u010dke Njema\u010dke, saveznici su zemlju i glavni grad Berlin podijelili na \u010detiri okupacijske zone: ameri\u010dku, britansku, francusku i sovjetsku. Njema\u010dke regije koje su […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":15014,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[47],"tags":[],"class_list":{"0":"post-15013","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-historija"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/15013","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=15013"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/15013\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15016,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/15013\/revisions\/15016"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/15014"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=15013"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=15013"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=15013"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}