Ru\u0161enje Starog mosta u Mostaru 9. novembra 1993. godine je bila \u0161okantna vijest koja je odjeknula u svjetskoj javnosti izazvav\u0161i sablazan. Nakon 26 godina, u gradu na Neretvi to je tema koja budi bolna sje\u0107anja, ali i ponos \u0161to je most jedinstvene arhitekture uz pomo\u0107 cijeloga svijeta obnovljen i postao simbol pomirenja, javlja Anadolu Agency (AA).<\/p>\n
Ratni i prvi poslijeratni gradona\u010delnik Mostara Safet Oru\u010devi\u0107 9. novembra 1993. godine pamti kao jedan od najtu\u017enijih trenutaka u povijesti Mostara.<\/p>\n
– Gledali granatiranje Starog mosta –<\/strong><\/p>\n Ru\u0161enje, odnosno granatiranje Starog mosta, gledao je s nekoliko \u010dlanova komande 4. korpusa Armije BiH s trijema Koski Mehmed-Pa\u0161ine d\u017eamije, koja se nalazi u neposrednoj blizini.<\/p>\n \u201eNas nekoliko bilo je tu sakriveno, jer je snajper ga\u0111ao sa Huma i nismo mogli da se normalno kre\u0107emo. Gledali smo granatiranje i zadnji trenutak pada Starog mosta ja nisam li\u010dno vidio, vidio je jedan moj prijatelj u blizini, ali smo \u010duli taj huk i ve\u0107 smo vidjeli tamnu vodu, svi smo jauknuli. Svi smo po\u010deli plakati od muke, \u010dak, mogu re\u0107i, neki bijes se pojavio u nama, inat. Taj inat je bio jo\u0161 ve\u0107i motiv u odbrani ovog dijela grada. Ovaj mali dio, komadi\u0107 zemlje sudaren s dvije strane, trebao je po svakoj vojnoj logici da padne i njega je samo odbranila hrabrost koju su imali ljudi. Stari most i njegovo ru\u0161enje bio je jedan od zadnjih poku\u0161aja da se sru\u0161i moral, a u stvari je suprotan efekat postignut. Dobili smo jo\u0161 ve\u0107i moral i odbranili se\u201c, pri\u010da Oru\u010devi\u0107 s gor\u010dinom se sje\u0107aju\u0107i tog trenutka.<\/p>\n Kada je do\u0161ao trenutak primirja, kako isti\u010de, Stari most je ponu\u0111en kao most mira i zajedni\u010dki projekt u koji je bio uklju\u010den cijeli svijet.<\/p>\n Od momenta koji je progla\u0161en najte\u017eim momentom u historiji Mostara, kako isti\u010de, stvoren je trenutak mira. Isti\u010de kako se dr\u017eao izreke Nelsona Mandele da se zajedni\u010dkim poslom neprijatelja treba pretvoriti u saradnika, pa je \u017eelio zapo\u010deti gradnju Starog mosta sa Hrvatima i sa \u010ditavim svijetom.<\/p>\n – Zajedni\u010dka obnova –<\/strong><\/p>\n \u201eU jednom historijskom trenutku mi smo mogli zajedno sa Turskom napraviti Stari most. Ovdje je do\u0161ao tada\u0161nji predsjednik Demirel i rekao da Turska \u017eeli da napravi Stari most. Ja sam rekao da taj plan ne\u0107e mo\u0107i pro\u0107i (bio je to malo nezgodan trenutak na pres-konferenciji), nego da \u017eelim da cijeli svijet gradi Stari most, zajedno sa UNESCO-om, Svjetskom bankom i Gradom Mostarom i da Turska bude prvi graditelj. Poslije je ta ideja jako dobro prihva\u0107ena i kod predsjednika Demirela (nakon toga smo postali prijatelji) i u cijelom svijetu, da se jedan simbol mr\u017enje i razaranja pretvori u jedan simbol mira i zajedni\u010dkog \u017eivota\u201c, kazuje Oru\u010devi\u0107.<\/p>\n Stari most je danas u svijetu poznat kao takav i nagla\u0161ava da je va\u017eno da ga svi vole jednako.<\/p>\n \u201eVole ga i Hrvati i Srbi i svi normalni ljudi, a oni koji ga ne vole, oni i ne trebaju da ga vole, to su oni koji podr\u017eavaju zlo\u010dine, to su oni koji su bili spremni na najgora ru\u0161enja, ali njih je sve manje. Oni svakako nestaju i sa politi\u010dke i svake druge scene, a ostat \u0107e samo oni koji su bili za mir i zajedni\u010dki \u017eivot\u201c, isti\u010de samouvjereno Oru\u010devi\u0107.<\/p>\n Na godi\u0161nju ru\u0161enja Starog mosta, kad mu se vra\u0107aju slike i sje\u0107anja, osje\u0107a se, ka\u017ee, kao da jo\u0161 \u010deka neko osvje\u0161tenje i da oni koji su \u010dinili zlo\u010dine, prihvate da su to radili uzaludno.<\/p>\n “Polako ljudi komuniciraju, ljudi se dru\u017ee, imaju prijateljstva, ljudi sklapaju brakove u gradu Mostaru, raznih nacionalnosti. Po\u010dinje da se vra\u0107a \u017eivot devedesetih, prije rata. Vjerovali ili ne, prepoznaju se isti trendovi, dakle neuni\u0161tiv je multietni\u010dki \u017eivot\u201c, ka\u017ee Oru\u010devi\u0107.<\/p>\n Nagla\u0161ava da Stari most povezuje sve ljude svijeta, \u0161to pokazuju dolasci milijuna turista, koji se dive jedinstvenoj arhitekturi, fotografiraju se i doznaju zna\u010daj Starog mosta u Mostaru, ali ne zato \u0161to je to simbol jednog naroda, nego \u0161to je to simbol cijelog svijeta i zato \u0161to ga je priznao UNESCO.<\/p>\n Prisjetio se kako je tada\u0161nji direktor UNESCO-a Federico Mayor kazao prilikom potpisivanja ugovora o obnovi Starog mosta, da je to jedan od najve\u0107ih projekta koji potpisuje, a da sumnja da \u0107e uspjeti.<\/p>\n \u201eOn je na kraju rekao, ovo je uspjelo, mi smo pobijedili, svi zajedno, cijeli svijet, pogotovo kad je Hrvatska prihvatila izgradnju Mosta, kad su oni, kao zvani\u010dna vojska koja je djelovala na ru\u0161enju Mosta, do\u0161li i zajedni\u010dki s nama gradili taj Most\u201c, govori Oru\u010devi\u0107 kojeg smo na\u0161li na mjestu s kojeg je 1993. gledao ru\u0161enje Starog mosta. S istog mjesta je, kako isti\u010de, ru\u0161evine Mosta pokazivao visokim du\u017enosnicima i s njima slao poruke pomirenja.<\/p>\n \u201eOvdje je dolazio Demirel (Sulejman Demirel, nekada\u0161nji predsjednik Turske, op.a.), ovdje je Tu\u0111man (Franjo Tu\u0111man, nekada\u0161nji predsjednik Hrvatske, op.a.) bio zajedno sa predsjednikom Izetbegovi\u0107em (Alija Izetbegovi\u0107, tada\u0161nji predsjednik Predsjedni\u0161tva BiH,op.a.), odavde smo poslali prve mirovne poruke da \u0107e i\u0107i Washingtonski sporazum, da \u0107e se pomiriti ova dva naroda. Sve se to dogodilo na mjestu na kojem mi sada stojimo\u201c, poja\u0161njava Oru\u010devi\u0107.<\/p>\n Nakon 26 godina od ru\u0161enja simbola Mostara, koji je postao simbol pomirenja, podsje\u0107a da je sama ideja mosta i Mostara vi\u0161estruka.<\/p>\n \u201eIdeja cijele Bosne i Hercegovine se prelama u Mostaru, zato ide sporo, jer nije rije\u0161ena jo\u0161 cijela BiH onakva kakva treba da bude i kakvu \u017eivimo, i sve se prelama u Mostaru. Ova jedna mala kamena ta\u010dka je samo simbolika svega toga\u201c, poru\u010dio je Oru\u010devi\u0107.<\/p>\n – Sje\u0107anje na zlo\u010dina\u010dki \u010din –<\/strong><\/p>\n Zagovaraju\u0107i ideju su\u017eivota i okretanja budu\u0107nosti kako bi se mladim generacijama \u0161to bolji uvjeti ostavili u naslje\u0111u, novinar i publicista Zlatko Serdarevi\u0107 isti\u010de da se dan ru\u0161enja Starog mosta mora obilje\u017eavati uz podsjetnik na ono \u0161to je Mostar zadesilo, kako se ne\u0161to takvo nikada vi\u0161e ne bi ponovilo.<\/p>\n \u201eGubitak Starog mosta 1993. godine bio je nemjerljivo velik\u201c, isti\u010de Serdarevi\u0107 sje\u0107aju\u0107i se dana kad je u ratnom studiju Radija Mostar, gdje je radio, stigla stravi\u010dna vijest da je Stari most sru\u0161en.<\/p>\n \u201eMi smo taj \u0161ok do\u017eivjeli na taj na\u010din \u0161to su mnogi zaplakali, mnogi su to progutali u sebi, ali i u tom momentu smo svi osje\u0107ali da gubimo i dio sebe\u201c, isti\u010de Serdarevi\u0107.<\/p>\n Podsje\u0107a kako je tada Stari most, prije svega, bio simbol, koji i mostarski biskup ima u svom grbu, a da bi ne\u0161to postalo simbol, kako nagla\u0161ava, mora da zadovolji mnoge reference.<\/p>\n Mostar je tada izgubio svoj simbol, a Stari most, ne samo da je gra\u0111evinski arhitektonski objekat, nego je i umjetni\u010dko djelo po svemu, \u0161to svjedo\u010de stru\u010dnjaci i milijunski posjeti turista.<\/p>\n \u201eJednostavno smo bili u \u0161oku, a taj \u0161ok do\u017eivljavate tako da ste nijemi. Nema tu pri\u010de, samo \u0161utite, jednostavno osjetite da nema ne\u010dega \u0161to vam je jako blisko. Kolone ljudi su dolazile i gledale, jer je tada stala paljba i moglo se tada posmatrati ta rupa koja je nastala. \u0160ta da ka\u017eem, gubite ono \u0161to volite, a sve \u0161to volite izaziva osje\u0107aj tuge koji dugo traje\u201c, ka\u017ee Serdarevi\u0107.<\/p>\n Vijest o ru\u0161enju Starog mosta pogodila je i novinara “Ve\u010dernjeg lista” Zorana Kre\u0161i\u0107a, koji je u to vrijeme radio na Radiju Herceg-Bosne.<\/p>\n – Pokazatelj da \u017eivot pobje\u0111uje smrt –<\/strong><\/p>\n \u201eRu\u0161enje Starog mosta za mene je bio vrhunac besmisla posljednjeg rata, jednog nasilnoga rata u kojem su stradale brojne obitelji i brojne zgrade i \u010dini mi se da je vrhunac svega toga bilo upravo ru\u0161enje Starog mosta. Unato\u010d tome \u0161to je Haa\u0161ki tribunal \u010dak presudio da Stari most nije bio ne\u0161to \u0161to se nije moglo ga\u0111ati i da je bio legitimna vojna meta, mislim da je i u tome dijelu Haa\u0161ki tribunal proma\u0161io. Apsolutno je bio zlo\u010din po\u010diniti ono to se dogodilo Starom mostu. Njegova obnova i ono kasnije priznanje, koje se dogodilo u okviru UNESCO-a, najbolji je pokazatelj da \u017eivot uvijek pobje\u0111uje smrt, da pobje\u0111uje nasilje i da pobje\u0111uje sve ratove\u201c, rekao je Kre\u0161i\u0107.<\/p>\n Nagla\u0161ava kako danas Stari most, ne samo u simboli\u010dkom smislu, nego i u pravom \u017eivotnome smislu povezuje Mostar, \u010dini ga jedinstvenim, ne samo na podru\u010dju regije Hercegovine ili Bosne i Hercegovine, nego i jedinstven prizor u svijetu.<\/p>\n Stari most u Mostaru, koji povezuje obale rijeke Neretve, kada je izgra\u0111en bio je najve\u0107a lu\u010dna konstrukcija na svijetu. Dao ga je sagraditi 1566. godine Sulejman Veli\u010danstveni, a graditelj je bio Mimar Hajrudin. Sru\u0161en je tijekom rata u Bosni i Hercegovini 9. novembra 1993. godine. Obnova Starog mosta po\u010dela je 2000. godine, a za javnost 23. jula 2004. rekonstruirani most je otvoren. Sljede\u0107e godine Stari je uvr\u0161ten na UNESCO-ov popis za\u0161ti\u0107enih spomenika kulture.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ru\u0161enje Starog mosta u Mostaru 9. novembra 1993. godine je bila \u0161okantna vijest koja je odjeknula u svjetskoj javnosti izazvav\u0161i sablazan. Nakon 26 godina, u gradu na Neretvi to je tema koja budi bolna sje\u0107anja, ali i ponos \u0161to je most jedinstvene arhitekture uz pomo\u0107 cijeloga svijeta obnovljen i postao simbol pomirenja, javlja Anadolu Agency […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":14957,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[47,46],"tags":[],"class_list":{"0":"post-14953","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-historija","8":"category-kultura"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/14953","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=14953"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/14953\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14962,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/14953\/revisions\/14962"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/14957"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=14953"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=14953"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=14953"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}