Krajem septembra objavljen je Evropski izvje\u0161taj o islamofobiji za 2018. godinu u izdanju fondacije SETA iz Austrije. Autorica izvje\u0161taja za \u010ce\u0161ku je Selma Muhi\u0107 Dizdarevi\u0107, predava\u010dica na Karlovom univerzitetu u Pragu, na Katedri studija gra\u0111anskog dru\u0161tva gdje predaje Teorije gra\u0111anskog dru\u0161tva, Javnu i socijalnu politiku i Historiju ljudskih prava.<\/p>\n
Muhi\u0107 Dizdarevi\u0107 je u Prag doselila 1992. godine iz Beograda. Nakon kra\u0107eg perioda rada u privatnom sektoru i dva porodiljska odsustva, po\u010dela je raditi u \u010ce\u0161kom helsin\u0161kom odboru. Svoje \u0161kolovanje nastavila je na Karlovom univerzitetu gdje predaje Teoriju gra\u0111anskog dru\u0161tva, Javnu i socijalnu politiku i Historiju ljudskih prava.<\/p>\n
Ugovori izme\u0111u SFRJ i \u010cehoslova\u010dke su joj omogu\u0107ili nostrifikaciju diplome tako da joj je priznat magistarski studij iz filozofije iz koje je diplomirala na Beogradskom univerzitetu 1992. godine.<\/p>\n
\u201cPrijavila sam se na konkurs Karlovog univerziteta, Fakulteta humanisti\u010dkih studija, gdje sam po\u010dela da radim 2002. godine. Doktorirala sam 2009. godine na istom Univerzitetu, na Fakultetu dru\u0161tvenih nauka, na Katedri javne i socijalne politike. Od 2003. godine predajem i bavim se istra\u017eivanjima na Katedri studija gra\u0111anskog dru\u0161tva. Moje glavne teme vezane su za sociologiju gra\u0111anskog dru\u0161tva, naro\u010dito za njegove marginalne grupe i nevladine organizacije koje se njima bave\u201d, ka\u017ee na po\u010detku razgovora dr. Muhi\u0107 Dizdarevi\u0107.<\/p>\n
– Politi\u010dari generatori islamofobije –<\/strong><\/p>\n Marginalnost je relativna stvar i zavisi od toga o kojem identitetu i njegovoj poziciji u dru\u0161tvu je rije\u010d. Predmet njenog interesovanja su: nacionalne manjine, naro\u010dito Romi i \u017eene, posebno kad se njihov pol ukr\u0161tava sa identitetom nacionalne manjine, migracije, socijalne isklju\u010denosti (\u017eene bez ku\u0107e), manjinske religije (muslimani) ili diskriminacije na tr\u017ei\u0161tu rada, imigranti, posebno organizacije gra\u0111anskog dru\u0161tva koje se bave imigrantima, osobe bez doma i uop\u0161te ranjive osobe u opasnosti od socijalne isklju\u010denosti i organizacije i inicijative koje se njima bave, te oblast ljudskih prava, kako teorijski tako i u pogledu implementacije.<\/p>\n Iako je muslimanska zajednica u \u010ce\u0161koj vrlo mala i ova dr\u017eava je primila mali broj migranata, u javnosti i na politi\u010dkoj sceni su islamofobija i ksenofobija prisutne.<\/p>\n \u201cOvakvo stanje stru\u010dnjaci opisuju sintagmom ‘islamofobija bez muslimana’. Broj muslimana u \u010ce\u0161koj je zaista mali, manji od 0,1% populacije. Uz to se radi o muslimanima koji pripadaju veoma razli\u010ditim kulturama. Mnogi su se doselili jo\u0161 u biv\u0161em re\u017eimu gdje su u \u010ce\u0161ku dolazili da studiraju. Oni imaju visoko obrazovanje i rade stru\u010dne poslove. Ostali su \u010desto zaposleni u biznisu svoje etni\u010dke grupe, \u0161to zna\u010di da ne konkuri\u0161u \u010de\u0161kim gra\u0111anima na tr\u017ei\u0161tu rada. Uprkos svemu tome, islamofobija i ksenofobija bujaju i to od samog vrha dr\u017eave (predsjednik \u010ce\u0161ke Milo\u0161 Zeman nazvao je islamske zemlje anticivilizacijom) preko lokalnih politi\u010dara do gra\u0111ana\u201d, dodaje Muhi\u0107 Dizdarevi\u0107.<\/p>\n – Posttotalitarno naslije\u0111e –<\/strong><\/p>\n Nakon Roma, muslimani su grupa koju bi najmanji broj anketiranih gra\u0111ana \u010ce\u0161ke \u017eelio da ima za svoje susjede.<\/p>\n \u201cIslamofobi i ksenofobi sebi obja\u0161njavanju ovu ekstremnu reakciju kroz strah da se ne dogodi situacija kao na Zapadu, koji \u010desto opisuju kao dru\u0161tvo u stanju raspada ili okupacije od strane muslimana i stranaca. Faktori koji doprinose ovakvom odnosu prema muslimanima, ali i drugim grupama (npr. Arapima kr\u0161\u0107anima ili subsaharskim Afrikancima) vezani su za totalitarno i posttotalitarno naslije\u0111e u zemljama tzv. Vi\u0161egradske \u010detvorke (\u010ce\u0161ka, Slova\u010dka, Poljska, Ma\u0111arska), a to su, prije svega, odsustvo imigracije u periodu nakon Drugog svjetskog rata, neiskustvo u sferi demokratskih mehanizama za rje\u0161enje konflikta, posttotalitni blues (nezadovoljstvo \u017ertava tzv. demokratske transformacije nakon pada real-socijalizma) i strah od gubljenja nacionalnog identiteta. U \u010ce\u0161koj igra ulogu i faktor odre\u0111enog antiteizma, nesno\u0161ljivost prema bilo kojoj vrsti religije, koja se onda intenzivno prenosi na islam. \u010cesi su bliski Zapadu kada se radi o visokom procentu ljudi bez religije, toleranciji prema pravu na abortus ili seksualnoj orijentaciji, ali ‘sele’ se u isto\u010dni blok Evrope kada se radi o nedostatku tolerancije prema Romima, strancima i ljudima ne-bijele boje ko\u017ee\u201d, poja\u0161njava Muhi\u0107 Dizdarevi\u0107.<\/p>\n Na\u0161a sagovornica je autorica izvje\u0161taja o islamofobiji u \u010ce\u0161koj za 2018. godinu. Kroz istra\u017eivanja do\u0161la je do zaklju\u010dka da je islamofobija postala op\u0107edru\u0161tveno prihvatljiva praksa.<\/p>\n \u201cKroz ovakve izvje\u0161taje mo\u017ee se utvrditi da dolazi do tzv. mainstreaminga islamofobije. To zna\u010di da se islamofobija normalizuje, da njeno ispoljavanje u javnosti nikoga ni\u0161ta ne ko\u0161ta, da se uzima kao prihvatljivo da javne li\u010dnosti, pogotovu politi\u010dari na funkcijama, vrije\u0111aju muslimane, ugro\u017eavaju ih tvrdnjama da njihova kultura nije kompatibilna sa \u010de\u0161kom kulturom, da su svi muslimani i njihova vjera i kultura opasni i u potpunosti strani \u010de\u0161kom dru\u0161tvu. Muslimani se ne mogu integrisati i njihov cilj nije integracija nego dominacija i istrebljenje domicilnog stanovni\u0161tva\u201d, dodaje Muhi\u0107 Dizdarevi\u0107.<\/p>\n Jedan od zaklju\u010daka u njenom izve\u0161taju je i bujanje islamofobije, naro\u010dito na internetu. Takav intenzitet mr\u017enje, pozivi na nasilje, poni\u017eavanje, stavljaju \u010ditavo \u010de\u0161ko dru\u0161tvo pred dilemu gdje su granice slobode govora, a gdje po\u010dinje govor mr\u017enje i opasnost od prerastanja u fizi\u010dko nasilje ili ekstremne politike istrebljenja, \u0161to je krajnja konsekvenca politike mr\u017enje.<\/p>\n \u201cU \u010ce\u0161koj je tako pala prva presuda za terorizam, i to nad \u010de\u0161kim penzionerom, koji je, ne mogav\u0161i da do\u010deka invaziju muslimana koja \u0107e probuditi \u010de\u0161ki narod, obarao stabla na prugu i time ugrozio sigurnost putnika. Nakon obaranja, ostavljao je letke na kvazi-arapskom koji su trebali da izazovu dojam da se radi o islamskom terorizmu\u201d ka\u017ee Muhi\u0107 Dizdarevi\u0107.<\/p>\n – Otpor islamofobiji –<\/strong><\/p>\n Bez obzira na ovako te\u0161ko stanje, u \u010de\u0161kom dru\u0161tvu djeluju pojedinci i grupe gra\u0111ana koji se bore protiv ksenofobije i islamofobije i poma\u017eu migrantima.<\/p>\n \u201cOtpor postoji, kako me\u0111u nevladinim organizacijama, tako i me\u0111u neformalnim inicijativama i pojedincima. Projekat \u010de\u0161ke vlade Hatefree culture demantuje dezinformacije, la\u017ene vijesti i istovremeno poku\u0161ava da ponudi informacije o muslimanima, islamu i time normalizuje \u017eivot muslimana u \u010ce\u0161koj. Drugi projekat je neformalna, potpuno dobrovoljna incijativa Glavna \u017eeljeni\u010dka stanica. Radi se o grupi gra\u0111ana koji poma\u017eu migrante i migrantkinje pu\u0161tene iz tzv. centara za detenciju. To su migranti kojima je oduzeta sva imovina (i mobilni telefoni koji migrantima slu\u017ee za orjentaciju) i onda su pu\u0161teni na slobodu s naredbom za deportaciju. Aktivisti u okviru ove inicijative migrante, \u010desto i porodice, sa\u010dekuju na Glavnoj \u017eeljeni\u010dkoj stanici, nabavljaju im hranu, mobilne telefone i osiguravaju privremeni smje\u0161taj. Skoro svi takvi migranti nastavljaju put za Njema\u010dku i Austriju. I sama sam u\u010destvovala u ovoj inicijativi\u201d, poru\u010duje Muhi\u0107 Dizdarevi\u0107.<\/p>\n \u010ce\u0161ki volonteri su nagra\u0111ivani za pomo\u0107 u izbjegli\u010dkim logorima u Srbiji, Ma\u0111arskoj i Gr\u010dkoj.<\/p>\n \u201cGra\u0111ani su poklanjali odje\u0107u, obu\u0107u, novac za hranu, a volonteri su prevozili i distribuirali pomo\u0107. Iincijative se zovu ‘\u010cesi poma\u017eu’ i ‘Poma\u017eemo izbjeglicama’ i jo\u0161 uvijek traju. Brojne su i nevladine organizacije koje stalno nude programe upoznavanja muslimana, njihove kulture i hrane, poma\u017eu sa nala\u017eenjem posla, pru\u017eaju informacije, psiholo\u0161ko i socijalno savjetovanje\u201d, navodi Muhi\u0107 Dizdarevi\u0107.<\/p>\n – Pozitivna percepcija muslimana sa Balkana –<\/strong><\/p>\n Zanimljivo je da su osobe iz biv\u0161e Jugoslavije u blago privilegovanom polo\u017eaju u odnosu na druge strance u \u010de\u0161kom dru\u0161tvu.<\/p>\n \u201cKao prvo, mnogi jo\u0161 uvijek ne razlikuju sve zemlje i narode iz biv\u0161e Jugoslavije, a ako ih razlikuju, \u010desto su blagonakloni. To ima veze sa putovanjima, prije svega, u Hrvatsku, ali i u druge zemlje ex-YU, ali i sa historijskim iskustvom iseljavanja iz \u010cSSR preko Jugoslavije. Ako ve\u0107 znaju za Bosnu i Bo\u0161njake ili ih gledaju kroz optiku odre\u0111ene blagonaklonosti i simpatija, a ako je odnos negativan, ima dvije forme, ili ‘vi ste dobri muslimani’, ‘vi ste bijeli’, ‘vi ste iz Evrope’, a ne kao ovi zli, tamni i strani muslimani koje ne volimo, ili je prisutno preno\u0161enje kolektivne mr\u017enje, gdje slijede propagandu koja nam je poznata iz Srbije i Hrvatske, da se u ratu u BiH radilo o zaustavljanju \u0161irenja islama, borbi protiv terorizma, do ekstremnih izjava da je ‘\u0161teta \u0161to Ratko Mladi\u0107 nije zavr\u0161io posao’. Iako negiranje genocida nad Bo\u0161njacima nekada dolazi od visoko pozicioniranih politi\u010dara, \u010dlanova parlamenta, mo\u017ee se re\u0107i da je relativno rijetko iz navedenih razloga\u201d, zaklju\u010duje na kraju razgovora Muhi\u0107 Dizdarevi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Krajem septembra objavljen je Evropski izvje\u0161taj o islamofobiji za 2018. godinu u izdanju fondacije SETA iz Austrije. Autorica izvje\u0161taja za \u010ce\u0161ku je Selma Muhi\u0107 Dizdarevi\u0107, predava\u010dica na Karlovom univerzitetu u Pragu, na Katedri studija gra\u0111anskog dru\u0161tva gdje predaje Teorije gra\u0111anskog dru\u0161tva, Javnu i socijalnu politiku i Historiju ljudskih prava. Muhi\u0107 Dizdarevi\u0107 je u Prag doselila […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":14487,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[52],"tags":[],"class_list":{"0":"post-14486","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-obrazovanje"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/14486","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=14486"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/14486\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14488,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/14486\/revisions\/14488"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/14487"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=14486"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=14486"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=14486"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}