Globalno dru\u0161tvo, u kojem je multikulturalizam relativno nov fenomen, od Bosne i Hercegovine mo\u017ee mnogo toga nau\u010diti, kako bi se bolje suo\u010dilo sa promjenama koje do\u017eivljava, izjavio je \u010dlan Predsjedni\u0161tva Bosne i Hercegovine \u0160efik D\u017eaferovi\u0107 obra\u0107aju\u0107i se na TRT World Forumu, koji se odr\u017eava u Istanbulu, javlja Anadolu Agency (AA).<\/p>\n
D\u017eaferovi\u0107 se obratio u\u010desnicima Foruma kao centralni govornik u okviru panela \u201cPrijetnja ekstremizma krajnje desnice: Rat protiv terorizma 2.0?\u201d.<\/p>\n
On je u po\u010detku obra\u0107anja ukazao na porast ekstremizma i njime inspirisanog terorizma. Podsjetio je da je na nedavnu odluku \u0160vedske akademije da Nobelovu nagradu za knji\u017eevnost dodijeli austrijskom knji\u017eevniku Peteru Handkeu.<\/p>\n
Kako je kazao, takva odluka je uznemirila me\u0111unarodnu javnost, posebno \u017ertve genocida, a razlog je, kazao je D\u017eaferovi\u0107, taj \u0161to je Handke podr\u017eavao politiku Slobodana Milo\u0161evi\u0107a i njegovih sljedbenika Ratka Mladi\u0107a i Radovana Karad\u017ei\u0107a, koje je Me\u0111unarodni sud u Hagu osudio za genocid i druge masovne zlo\u010dine.<\/p>\n
“Moja zemlja, BiH, se suo\u010dava s te\u0161kim posljedicama tih zlo\u010dina. Vi\u0161e od 100.000 ljudi ubijeno, preko milion je protjerano. Ratne traume i o\u017eiljci jo\u0161 uvijek nisu zalije\u010deni. Zbog podjela i opstrukcija koje su posljedica zlo\u010dina\u010dke politika BiH je sprije\u010dena da br\u017ee napreduje. Ljudi jo\u0161 uvijek strahuju za svoju budu\u0107nost”, poru\u010dio je D\u017eaferovi\u0107.<\/p>\n
Podsjetio je na masakr iz 2011. godine u Norve\u0161koj, kada je Anders Breivik usmrtio 77 osoba. Kako je kazao, Breivik je prije zlo\u010dina objavio manifest kojim je definisao svoju ekstremisti\u010dku ideologiju, a kao neprijatelje odredio pored ostalog islam i feminizam te priznao da mu je politi\u010dki uzor bio Radovan Karad\u017ei\u0107.<\/p>\n
“Kao i ovogodi\u0161nji dobitnik Nobelove nagrade za knji\u017eevnost Handke i Breivik je u svom manifestu podr\u017eao Milo\u0161evi\u0107evu ratnu politiku te osudio NATO interenciju kojom je ona zaustavljena. Svjedo\u010dimo svojevrsnom paradoksu. Anders Breivik je danas zatvoru, a nagra\u0111eni Peter Handke \u0107e u Stockholmu uz najvi\u0161e po\u010dasti dobiti priliku da promovira svoje stavove”, rekao je D\u017eaferovi\u0107.<\/p>\n
\u010clan Predsjedni\u0161tva BiH je podsjetio i na napad na Novom Zelandu kada je ekstremista Brenton Tarrant, tako\u0111e inspirisan Breivikom i Karad\u017ei\u0107em, u napadu na d\u017eamiju i islamski centar u gradu Christchurch, ubio 51 \u010dovjeka. A osvrnuo se i na nedavni napad na sinagogu u Njema\u010dkoj.<\/p>\n
“Njihov kr\u0161\u0107anski, evropski identitet ih nije mogao za\u0161tititi od zla i mr\u017enje. \u017divimo u svijetu, u kojem su zastarjeli nekada\u0161nji pojmovi geografske distance. Komunikacija je pojavom novih tehnologija i dru\u0161tvenih mre\u017ea znatno ubrzana. Ovo veliko dostignu\u0107e je pored brojnih dobrobiti proizvelo i nove rizike. Kao \u0161to mo\u017eemo vidjeti, zlo\u010din ili mr\u017enja u Njema\u010dkoj ili Bosni i Hercegovini za\u010das mo\u017ee postati inspiracija za zlo\u010din u Norve\u0161koj ili na Novom Zelandu. I obratno. Htjeli ili ne, upu\u0107eni smo jedni na druge. Svi smo \u010dlanovi jednog svijeta, jednog globalnog dru\u0161tva. Na\u0161e brige su zajedni\u010dke. S njima se mo\u017eemo suo\u010diti na pravi na\u010din samo ako sara\u0111ujemo\u201d, poru\u010dio je D\u017eaferovi\u0107.<\/p>\n
Dodao je da ne postoji \u010dovjek na svijetu koji se mo\u017ee smatrati za\u0161ti\u0107enim, samo na temelju svog identiteta.<\/p>\n
“Na\u0161 identitet nas ne mo\u017ee za\u0161tititi od opasnosti ekstremizma. Jedino nas mo\u017ee za\u0161tititi na\u0161 zajedni\u010dki i efikasan odgovor. Koji je na\u0161 politi\u010dki i institucionalni odgovor na ovu prijetnju? Najprije, to je pitanje za sigurnosne agencije svake dr\u017eave, ali pravog odgovora ne mo\u017ee biti ukoliko nema saradnje izme\u0111u dr\u017eava”, poru\u010dio je D\u017eaferovi\u0107.<\/p>\n
Istakao je da je potpuno pogre\u0161no terorizam svoditi samo na psihi\u010dke poreme\u0107aje njegovih izvr\u0161ilaca, jer je terorizam neodvojiv od ekstremisti\u010dkih ideologija koje ga inspiriraju. Zato, smatra D\u017eaferovi\u0107, punu odgovornost nosi svako ko promovira takve ideologije, bilo da se radi o anonimnim online aktivistima, laureatima Nobelove nagrade ili politi\u010darima.<\/p>\n
Istakao je da posebno zabrinjava porast desni\u010darskih, antiimigrantskih pokreta i njihove militantne retorike, koja se temelji na ksenofobiji te da se politi\u010dki lideri sve \u010de\u0161\u0107e koriste populisti\u010dkom retorikom.<\/p>\n
“Za mene je populizam dobrim dijelom i uvod u neku vrstu ekstremizma. Klju\u010dna borba na\u0161eg vremena je borba protiv populizma, i borba za politi\u010dku odgovornost. Po\u0111imo od toga kako imenujemo stvari. Ne zaboravimo da sve po\u010dinje od rije\u010di. Svaki \u010dovjek ima odgovornost za to, a naro\u010dito ljudi koji imaju politi\u010dku mo\u0107”, kazao je D\u017eaferovi\u0107.<\/p>\n
Pozvao je da se teroristi i njihove ideje ne poistovje\u0107uju na bilo koji na\u010din sa vjerama, rasama ili kulturama kojima pripadaju milijarde drugih ljudi.<\/p>\n
“Svaki put kada se u javnosti pojavi takav na\u010din imenovanja stvari, to zna\u010di da su teroristi uspjeli, jer njihov cilj i jeste da se pravi razdor izme\u0111u civilizacija, vjera i kultura. Pogledajte samo njihove manifeste, i razmislite o razlozima za\u0161to ih objavljuju. Oni se obra\u0107aju milionima ljudi, u nadi da \u0107e posijati strah i razdor, i da \u0107e pripadnike najve\u0107ih vjera ili rasa svijeta okrenuti jedne protiv drugih. Oni ne vjeruju da razli\u010dite vjere, kulture, rase i civilizacije mogu \u017eivjeti zajedno, u miru i saradnji. Oni vjeruju samo u konflikt i rat do istrebljenja”, rekao je D\u017eaferovi\u0107.<\/p>\n
Dodao je da nijedna svjetska religija sama po sebi nije radikalna, te da ne postoji radikalni islam ili radikalno kr\u0161\u0107anstvo, ve\u0107 postoje pojedinci i pokreti koji zloupotrebljavaju i religiju, i rasu i nacionalni identitet, i mnoge druge identitete, za ostvarenje svojih ciljeva.<\/p>\n
“Ne trebamo govoriti ‘kr\u0161\u0107anski terorizam’, ni ‘bjela\u010dki terorizam’ u slu\u010daju napada na Novom Zelandu ili Norve\u0161koj, jer krivci nisu niti kr\u0161\u0107anstvo, niti bijela rasa. Ja kao Evropljanin i pripadnik bijele rase ne mogu biti kriv za masovna ubistva koja vr\u0161e ti teroristi, \u010dak i ako to vr\u0161e zloupotrebljavaju\u0107i moju rasu i pripadnost evropskoj kulturi. Ne trebamo govoriti ni ‘islamski terorizam’, u slu\u010daju poput napada na dvoranu Bataclan, jer krivac nije islam. Ja kao musliman ne mogu biti kriv za masovna ubistva koja vr\u0161e teroristi, \u010dak i ako to vr\u0161e zloupotrebljavaju\u0107i moju vjeru”, rekao je D\u017eaferovi\u0107.<\/p>\n
Istakao je da je obaveza politi\u010dkih lidera da stanu u za\u0161titu \u017ertava, i solidari\u0161u se s njima, posebno ukoliko su napadnute samo zbog svog identiteta.<\/p>\n
“Ako su ljudi napadnuti samo zato \u0161to su muslimani, ili samo zato \u0161to su Jevreji, ili samo zato \u0161to su kr\u0161\u0107ani, ili bilo kojeg drugog identiteta, va\u017eno je stati u za\u0161titu njihovog prava da budu to \u0161to jesu. To je klju\u010dna odlika demokratskog i pluralisti\u010dkog dru\u0161tva”, rekao je D\u017eaferovi\u0107.<\/p>\n
Podvukao je da klju\u010dni politi\u010dki odgovor mora biti \u0161irenje ideje da ljudi razli\u010ditih vjera, kultura, rasa i civilizacija mogu \u017eivjeti zajedno, u miru i koegzistenciji.<\/p>\n
“Dolazim iz zemlje koju su u periodu 1992. -1995. godine ekstremisti poku\u0161ali uni\u0161titi, upravo zato \u0161to ne vjeruju u mogu\u0107nost zajedni\u010dkog \u017eivota ljudi razli\u010ditih identiteta. Ono \u0161to se desilo na norve\u0161kom otoku ili novozelandskom gradu bila je svakodnevica tokom \u010detiri godine agresije na Bosnu i Hercegovinu. Zamislite zemlju u kojoj skoro svaki grad ima iskustvo Christchurcha, a svako selo ima iskustvo Utoye, pa \u010dak i vi\u0161e od toga. Za samo nekoliko dana u Srebrenici, snage pod komandom Radovana Karad\u017ei\u0107a i Ratka Mladi\u0107a pobile su vi\u0161e od osam hiljada mu\u0161karaca i dje\u010daka. Tokom \u010detiri godine opsade glavnog grada Bosne i Hercegovine, Sarajeva, ubijeno je 11.541 civil”, podsjetio je D\u017eaferovi\u0107.<\/p>\n
Kazao je da je polazna ta\u010dka ljudi koji su to u\u010dinili bila je ekstremisti\u010dka ideja da narode, koji su stolje\u0107ima \u017eivjeli jedni s drugima u Bosni i Hercegovini, treba nasilno razdvojiti, a samu zemlju podijeliti, na etni\u010dki \u010diste teritorije.<\/p>\n
O tradiciji i kulturi zajedni\u010dkog \u017eivota razli\u010ditosti, vjerno svjedo\u010de i \u010detiri bogomolje u Sarajevu, kazao je D\u017eaferovi\u0107. Istkao je da je bh. prijestolnica najzapadnija ta\u010dka islamskog i pravoslavnog civilizacijskog kruga najisto\u010dnija ta\u010dka katoli\u010dkog civilizacijskog kruga.<\/p>\n
“Stolje\u0107ima prije globalizacije i savremenih migracija, kada je u mnogim zemljama bilo nezamislivo da u jednom gradu zajedno \u017eive i muslimani i kr\u0161\u0107ani, u Bosni i Hercegovini je to bila prirodna stvar. To su znali i Jevreji sefardi, kada su 1492. bili protjerani iz \u0160paniji. Svoj novi dom prona\u0161li su upravo u takvoj Bosni i Hercegovini, dopuniv\u0161i njen multikonfesionalni mozaik. Uslijed globalizacije i modernih migracija, dio savremenih dru\u0161tava danas postaju multikulturalna. Pred njima je da u\u010de kako da upravljaju razli\u010ditostima. S druge strane, Bosna i Hercegovina ima vi\u0161estoljetnu multietni\u010dku tradiciju, u kojoj je prirodno da poznajete obi\u010daje i tradiciju svojih kom\u0161ija, koji pripadaju drugoj kulturi ili vjeri. U savremenom svijetu nije dovoljno poznavati samo svoje obi\u010daje i tradiciju, jer se tako ne mo\u017eete sna\u0107i u multikulturalnom okru\u017eenju. Mi u Bosni i Hercegovini, imamo sre\u0107u da je me\u0111usobno poznavanje jedan od temelja na\u0161e tradicije”, kazao je D\u017eaferovi\u0107.<\/p>\n
Okupljenim u\u010desnicima Foruma poru\u010dio da je Bosna i Hercegovina teritorijalno i demografski mala zemlja, ali je po svojoj ideji velika i zna\u010dajna i u svjetskim okvirima.<\/p>\n
“Globalno dru\u0161tvo, u kojem je multikulturalizam relativno nov fenomen, od Bosne i Hercegovine mo\u017ee mnogo toga nau\u010diti, kako bi se bolje suo\u010dilo sa promjenama koje do\u017eivljava. Vi\u0161estoljetno iskustvo Bosne i Hercegovine, predstavlja dokaz da je ipak mogu\u0107e da razli\u010ditosti \u017eive zajedno, i da su one zapravo bogatstvo. Bosna i Hercegovina je, kao dr\u017eava, po svojoj samoj su\u0161tini anti-ekstremisti\u010dka. \u0160to vi\u0161e ima ekstremizma, to je manje Bosne i Hercegovine, i obratno. Zato mi koji volimo Bosnu i Hercegovinu i \u017eelimo je sa\u010duvati, nemamo alternativu nego da nastavljamo borbu za su\u017eivot i demokratsko dru\u0161tvo, koje \u0107e se inkluzivno odnositi prema razli\u010ditostima”, poru\u010dio je D\u017eaferovi\u0107.<\/p>\n
Napomenuo je da ideje etni\u010dkih podjela nemaju svoje izvori\u0161te u samoj BiH, nego su uvezene iz politi\u010dkih centara izvan BiH, koji joj ne \u017eele dobro.<\/p>\n
“Svaki ekstremizam, ne samo ekstremizam krajnje desnice, jeste prijetnja ideji pluralizma, demokratije i zajedni\u010dkog \u017eivota razli\u010ditosti. Korijen ekstremizma je u neprihvatanju i nerazumijevanju drugog i druga\u010dijeg. Ekstremizam je po svojoj prirodi isklju\u010div, a svijetu trebaju inkluzivna, pluralisti\u010dka dru\u0161tva i dr\u017eave”, rekao je \u010dlan Predsjedni\u0161tva BiH koji je obra\u0107anje zaklju\u010dio rije\u010dima iz Kur'ana:<\/p>\n
“U suri El-Hud\u017eurat, u 13 ajetu, Bog Sveznaju\u0107i ka\u017ee: ‘Ljudi, Mi smo vas stvorili od mu\u0161karca i \u017eene i u\u010dinili vas narodima i plemenima da biste se upoznavali’. Da je Gospodar htio, on bi u\u010dinio sve ljude istim, pripadnicima jednog naroda, rase ili kulture. Raznolikost ljudi i nacija jeste Bo\u017eija volja i rezultat savr\u0161enstva stvaranja, a smisao koji stoji iza toga jeste plemenit: stvoreni smo da bismo se me\u0111usobno upoznavali, uva\u017eavali se i sara\u0111ivali, a ne mrzili, ratovali i jedni druge ubijali zbog razlike u boji ko\u017ee i narodnoj pripadnosti. Po\u0161tujmo ove uzvi\u0161ene rije\u010di i po\u0161tujmo jedni druge”, poru\u010dio je D\u017eaferovi\u0107.<\/p>\n
\u010clan Predsjedni\u0161tva je ju\u010der zajedno s predsjednikom Republike Turske Recepom Tayyipom Erdoganom prisustvovao otvaranju Foruma, koji se ove godine odr\u017eava pod nazivom \u201eGlobalizacija u povla\u010denju: Rizici i prilike\u201c.<\/p>\n
D\u017eaferovi\u0107 i turski predsjednik Erdogan odr\u017eali su sastanak na marginama Foruma i razgovarali o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i Turskoj.<\/p>\n
Dvodnevni TRT Svjetski forum okupio je lidere javnog mnijenja, politi\u010dare, intelektualce i novinare iz mnogih zemalja \u0161irom svijeta.<\/p>\n
Tokom Foruma \u0107e biti odr\u017eano vi\u0161e od 10 sesija na kojima \u0107e se raspravljati o pitanjima koja zauzimaju svjetsku agendu poput desni\u010darskog terorizma, porasta populizma i nacionalizma, budu\u0107nosti Bliskog istoka, trgovinskih ratova, budu\u0107nosti Evropske unije i saradnja sila u nastajanju.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Globalno dru\u0161tvo, u kojem je multikulturalizam relativno nov fenomen, od Bosne i Hercegovine mo\u017ee mnogo toga nau\u010diti, kako bi se bolje suo\u010dilo sa promjenama koje do\u017eivljava, izjavio je \u010dlan Predsjedni\u0161tva Bosne i Hercegovine \u0160efik D\u017eaferovi\u0107 obra\u0107aju\u0107i se na TRT World Forumu, koji se odr\u017eava u Istanbulu, javlja Anadolu Agency (AA). D\u017eaferovi\u0107 se obratio u\u010desnicima Foruma […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":14221,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[41],"tags":[],"class_list":{"0":"post-14214","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-svijet"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/14214","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=14214"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/14214\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14222,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/14214\/revisions\/14222"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/14221"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=14214"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=14214"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=14214"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}