Ova podr\u0161ka uklju\u010duje osiguravanja skloni\u0161ta, hrane, vode, sanitarija, odje\u0107e, psiho-socijalne pomo\u0107i te pristup obrazovanju i zdravstvenim ustanovama u pet prijemnih centara u BiH, kao i osiguravanju opreme Slu\u017ebi za poslove sa strancima, Grani\u010dnoj policiji BiH, Sektoru za azil, policiji Unsko-sanskog kantona i drugim institucijama u zemlji.<\/p>\n
Sveukupno, od 2007. godine Evropska unija osigurala je pomo\u0107 Bosni i Hercegovini u vrijednosti od 44,8 miliona eura u oblasti migracija i upravljanja granicama, navodi se u izvje\u0161taju Delegacije EU.<\/p>\n
\u2018Nastavit \u0107emo pru\u017eati podr\u0161ku\u2019 Prema podacima EU, koja se poziva na procjene vlasti u BiH, vi\u0161e od 33.300 izbjeglica i migranata u\u0161lo je u Bosnu i Hercegovinu od januara 2018. godine, dok ih je sada u zemlji pribli\u017eno 8.000, ve\u0107inom u Unsko-sanskom kantonu.<\/p>\n Sredstvima koja donira EU osigurava se smje\u0161taj za oko 5.000 izbjeglica, tra\u017eitelja azila i migranata, dok se od tog novca pru\u017ea pomo\u0107 i onima koji borave izvan prihvatnih centara.<\/p>\n Komesar policije Unsko-sanskog kantona Mujo Kori\u010di\u0107 rekao je da im je u januaru Delegacija EU odobrila 500 hiljada eura za kupovinu vozila i opreme neophodne za rad da migrantima.<\/p>\n \u201eTra\u017eili su od nas da im dostavimo podatke o tome \u0161ta nam treba u vrijednosti od 500 hiljada eura. Poru\u010dili smo tri kombija za specijalnu policiju, devet marica za privo\u0111enje, za\u0161titnu oprema za policiju, i jo\u0161 neku opremu koja nam je potrebna\u201c, ka\u017ee Kori\u010di\u0107.<\/em><\/p>\n Osim novca Evropske unije, pomo\u0107 u borbi protiv migrantske krize u BiH \u0161alju i druge me\u0111unarodne institucije ili humanitarne organizacije, poput Me\u0111unarodne federacije dru\u0161tava Crvenog kri\u017ea i Crvenog polumjeseca.<\/p>\n Uloga IOM-a Ve\u0107ina novca kojeg Evropska unija odobri za pomo\u0107 rje\u0161avanja migrantske krize u BiH implementira se uz pomo\u0107 UN-ove Me\u0111unarodne organizacije za migracije (IOM).<\/p>\n Vode\u0107a me\u0111unarodna organizacija u podru\u010dju migracija, utemeljena 1951. godine, danas sara\u0111uje sa vladinim, nevladinim i me\u0111unarodnim partnerima u skoro svim zemljama svijeta. Na oficijelnoj stranci te organizacije iom.int stoji da imaju 155 zemalja \u010dlanica, i jo\u0161 11 dr\u017eava sa statusom promatra\u010da, dok urede imaju u vi\u0161e od 100 zemalja. Glavna uloga im je promovisanje humanije i regularnije migracije. Kada je Evropska unija u junu 2019. izvijestila da \u0107e izdvojiti 14,8 miliona eura za migrante i izbjeglice u Bosni i Hercegovini, saop\u0107eno je da \u0107e 13 miliona eura biti dodijeljeno IOM-u kao podr\u0161ka za upravljanje tim migracijama.<\/p>\n Raspodjela novca bez znanja BiH Dr\u017eavni ministara sigurnosti Dragan Mekti\u0107 ve\u0107 neko vrijeme tra\u017ei da se prekine sa praskom zaobila\u017eenja dr\u017eavnih institucija kada je u pitanju raspodjela novca za potrebe migranata i izbjeglica u zemlji.<\/p>\n \u201ePo\u0161to se novac implementira preko Me\u0111unarodne organizacije za migracije mi za sada nemamo pravog uvida u na\u010din tro\u0161enja tog novca i koliko ga je uop\u0107e stiglo i potro\u0161eno\u201d, rekao je Mekti\u0107. On je poru\u010dio da BiH \u017eeli da bude samostalnija i, prakti\u010dno, da upravlja novcem onako kako najbolje odgovara njenoj procjeni o \u0161irini migrantske krize, \u201ejer ovdje najbolje poznaje situciju\u201c.<\/em><\/p>\n Zoran Ivan\u010di\u0107 iz Centra za zastupanje gra\u0111anskih interesa tako\u0111er je skepti\u010dan kada govori o vi\u0161emilionskim iznosima koji se izdvajaju za potrebe saniranja migrantske krize u BiH.<\/p>\n On ka\u017ee da je dosada\u0161nja praksa pokazala da najve\u0107i dio novca koji u zemlje ulazi preko velikih me\u0111unarodnih organizacija bude potro\u0161en na funkciniranje samih tih organizacija \u2013 na skupe d\u017eipove, njihove urede i dnevnice, dok prakti\u010dno najmanje novca bude utro\u0161eno na one stvari zbog kojih te organizacije i postoje.<\/p>\n \u201eTe organizacije vole davati novac same sebi\u201c, smatra Ivan\u010di\u0107.<\/em><\/p>\n \u201eSumnjam u dvije stvari \u2013 u efikasnost tih organizacija, i u to da li su dovoljno kontrolirani, jer nas je tome povijest nau\u010dila. Re\u010deno nam je da je Bosna nakon rata dobila 17 milijardi (\u2026), ili koliko ve\u0107, to se mo\u017ee provjeriti\u2026 Onda je napravljena jedna parlamentarna komisija koja je istra\u017eivala dvije-tri godine, i nisu uspjeli ni\u0161ta istra\u017eiti\u201c, zaklju\u010duje Ivan\u010di\u0107.<\/em><\/p>\n Jedan od nejasnih poteza Delegacije Evropske unije u vezi migrantske krize u BiH desio se kada je EU odbila finansirati smje\u0161taj migranata u prostorije Agrokomerca u Velikoj Kladu\u0161i, koje su vlasni\u0161tvo Federacije BiH, a kao razlog su naveli da su objekti Agrokomerca preblizu granice sa Hrvatskom \u2013 odnosno sa granicom Evropske unije.<\/p>\n Nakon toga, migranti su smje\u0161teni u prostorije privatnog preduze\u0107a Miral, premda se objekti Mirala nalaze neposredno uz Agrokomercove objekte.<\/p>\n \u2018Nisu imali drugog izbora\u2019 On ka\u017ee da doma\u0107e vlasti ve\u0107 nekoliko godina ne uspijevaju uspostaviti efikasan mehanizam u borbi protiv migrantske krize, ne postoji jasna strategija u tom polju dok izostaje i me\u0111usobna koordinacija izme\u0111u institucija u BiH, zbog \u010dega su me\u0111unarodne institucije koje se bave pitanjima migrantskih kriza, ocjenjuje Had\u017eovi\u0107, bile primorane presko\u010diti vlasti u BiH i u rje\u0161avanje ovog problema uklju\u010diti se preko IOM-a, Crvenog kri\u017ea ili drugih tijela.<\/p>\n \u201eJedino \u0161to nam ostaje je da vjerujemo da IOM taj posao radi transparentno\u201c, ka\u017ee Had\u017eovi\u0107.<\/em><\/p>\n Izvor: Al Jazeera<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ova podr\u0161ka uklju\u010duje osiguravanja skloni\u0161ta, hrane, vode, sanitarija, odje\u0107e, psiho-socijalne pomo\u0107i te pristup obrazovanju i zdravstvenim ustanovama u pet prijemnih centara u BiH, kao i osiguravanju opreme Slu\u017ebi za poslove sa strancima, Grani\u010dnoj policiji BiH, Sektoru za azil, policiji Unsko-sanskog kantona i drugim institucijama u zemlji. Sveukupno, od 2007. godine Evropska unija osigurala je pomo\u0107 […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":14186,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[284],"tags":[],"class_list":{"0":"post-14184","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-izdvojeno"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/14184","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=14184"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/14184\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14187,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/14184\/revisions\/14187"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/14186"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=14184"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=14184"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=14184"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\n<\/strong>
\n\u201eEU \u0107e nastaviti pru\u017eati podr\u0161ku za unaprje\u0111enje kapaciteta vlasti u BiH kako bi se suo\u010dili sa izazovima migracija, ali tako\u0111er o\u010dekujemo od svih vlasti u zemlji da zajedno i u dobroj namjeri rade na iznala\u017eenju na\u010dina za podjelu odgovornosti\u201c, poruka je iz Delegacije Evropske unije u BiH.<\/em><\/p>\n
\n<\/strong>
\nPremda se u BiH slije dosta novca za potrebe rje\u0161avanja migrantske krize, nevladine organizacije kao i sami migranti upozoravaju da neki od migranata jo\u0161 uvijek \u017eive u krajnje lo\u0161im uslovima. Najte\u017ea situacija je u kampu Vu\u010djak kod Biha\u0107a, \u010dije zatvaranje je zbog nehumanih uslova zatra\u017eila i Delegacija EU u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n
\nOrganizacija je u Bosni i Hercegovini prisutna od 1992. godine, nakon \u0161to je u zemlji izbio rat.<\/p>\n
\n<\/strong>
\nVlasti Bosne i Hercegovine ne sla\u017eu se kada EU novac za ubla\u017eavanje posljedica migrantske krize u zemlji tro\u0161i bez znanja institucija BiH.<\/p>\n
\n<\/strong>
\nDenis Had\u017eovi\u0107 iz Centra za sigurnosne studije poku\u0161ava razumjeti me\u0111unarodnu zajednicu i njihov odnos prema migrantskoj krizi u Bosni i Hercegovini.<\/p>\n