Amra Kadri\u0107 je ro\u0111ena 20. januara 1983. godine, u Tuzli. Odrasla je u mjestu Devetak, u op\u0107ini Lukavac. Po zavr\u0161etku Osnovne \u0161kole u Tuzli je upisala Medicinsku \u0161kolu jer je medicina bila njena velika ljubav jo\u0161 od malih nogu. Fasciniralo je pomagati drugima i lije\u010diti ljude. Nakon srednje \u0161kole, umjesto medicinskog, ipak, upisuje Filozofski fakultet, smjer prihologija i pedagogija u Tuzli i zavr\u0161ava ga u roku. Spletom okolnosti, 2006. godine, ljubav je odvodi u Njema\u010dku, u grad Neckarsulm gdje i danas \u017eivi.<\/p>\n
Po\u010detak je bio te\u017eak<\/strong><\/p>\n – Po\u010detak je bio zaista te\u017eak, pri\u010da gospo\u0111a Kadri\u0107. “Potpuno nova sredina, nepoznavanje jezika. Krenula sam od nule. Nemogu\u0107nost komuniciranja na tako zvu\u010dnom i komplikovanom njema\u010dkom jeziku utjecalo je da se \u010desto osje\u0107am kao tek ro\u0111ena beba. U meni je proradio prkos i po\u010dela sam i\u0107i na kurs jezika. Uporedo sam radila po nekoliko sati u jednoj slasti\u010darni s ciljem da to \u0161to na kursu nau\u010dim primijenim u svakodnevnici. Ubrzo je iskrslo veliko razo\u010darenje. Moja diploma nije u potpunosti priznata u Njema\u010dkoj, pa \u010dak i ako nau\u010dim jezik, to nije dovoljno. Morala bih da upi\u0161em razliku predmeta u Heidelbergu ili Stuttgartu.<\/p>\n MojaBiH<\/em><\/strong>: Me\u0111u prvima ste se uklju\u010dili u projekat O\u010duvanje maternjeg jezika i identiteta djece gra\u0111ana BiH u dijaspori kroz dopunske \u0161kole BiH i kulturne djelatnosti. \u0160ta jo\u0161 radite?<\/p>\n AMRA KADRI\u0106<\/strong><\/em>: Nakon \u0161to sam prije deset godina dobila k\u0107erku Saru, posvetila sam se njoj. Uporedo se javila ideja o pokretanju nastave bosanskog jezika. Po\u010deci su bili te\u0161ki i morala sam kucati na mnoga vrata. U to vrijeme jedina Bosanska \u0161kola u okolini postojala je u Manheimu i nastava se odvijala u prostorijama kluba Ljiljani. Moja nastojanja su bila organizovati nastavu u prostoriji njema\u010dke \u0161kole u Neckarsulmu, imati pravi razred sa redovnim \u010dasovima. I tako, uz pomo\u0107 Generalnog konzulata BiH u Stuttgartu i tada\u0161njeg generalnog konzula Harisa Halilovi\u0107a, osnovali smo \u0161kolu, i nastava na bosanskom jeziku po\u010dela je i u Neckarsulmu. Bosanska \u0161kola u Neckarsulmu je bila jedna od prvih u Baden-W\u00fcrttembergu. Moj razred brojao je na po\u010detku 36 u\u010denika. Bilo je to, zaista, lijepo i korisno dru\u017eenje. Veliki broj u\u010denika je poha\u0111ao sva 4 razreda i tokom tog perioda nau\u010dili su puno o bosanskom jeziku, gramatici kao i kulturi, geografiji i historiji na\u0161e Bosne i Hercegovine. Tokom vremena djeca su porasla, a sve manji interes je bio od strane roditelja, jer te\u0161ko je dijete dovoditi petkom u Bosansku \u0161kolu, jer petkom je i fudbal i druge aktivnosti, bili su neki od izgovora. Poslije 8 godina, zbog nedovoljnog broja djece, \u0161kola je \u201ena \u010dekanju\u201c. Ja i ovom prilikom apelujem na roditelje iz Heilbrona i okoline da upi\u0161u svoju djecu u bosansku \u0161kolu. Osim agra\u017eovanja u Savezu dopunskih \u0161kola BiH, trenutno radim u jednom centru za dijalizu i uporedo studiram psihoterapiju. Od 2010. godine aktivna sam \u010dlanica Ureda za integraciju grada Neckarsulm.<\/p>\n \u017divimo u neko \u010dudno, brzo vrijeme, vrijeme otu\u0111enosti i svakodnevnih izazova. Po zanimanju ste pedagog-psiholog. Koliko je dana\u0161njem \u010dovjeku potrebna pomo\u0107 stru\u010dnjaka poput vas?<\/strong><\/em><\/p>\n – Psiholog nam je potreban kada sami ne znamo kako da se suo\u010dimo sa stresom, tugom, emocijama, gubicima, i \u010desto ne mo\u017eemo da se obratimo porodici ili prijateljima. Problemi psihi\u010dke prirode mogu da izazovu neravnote\u017eu u vi\u0161e oblasti \u017eivota. Zato je bitno na vrijeme potra\u017eiti stru\u010dnu pomo\u0107. To je svugdje u svijetu sasvim normalno.<\/p>\n U SR Njema\u010dkoj \u017eivi vi\u0161e od 200.000 gra\u0111ana iz BiH ili porijeklom iz BiH. Kako su se sna\u0161li, kako su organizovani, prijeti li im asimilacija?<\/strong><\/em><\/p>\n – Na\u0161i gra\u0111ani u ovoj dr\u017eavi su se adaptirali i djelimi\u010dno asimilirali. Mnogi imaju mi\u0161ljenje da nam Bosna i Hercegovina vi\u0161e ne treba kao dr\u017eava i da na\u0161 bosanski jezik nije va\u017ean za na\u0161u djecu. Mnogi su ubije\u0111eni da je njema\u010dki jezik maternji jezik na\u0161e djece. Mene to boli. Mladima i djeci govorim, pa maternji jezik ti je onaj kojim ti mati govori.<\/p>\n Na\u0161i gra\u0111ani rade puno, ne dru\u017ee se dovoljno jedni sa drugima i sve vi\u0161e su otu\u0111eni. Govorim o regiji Heilbronn u kojoj \u017eivi i radi oko 2.000 gra\u0111ana iz Bosne i Hercegovine.<\/p>\n Mislim da je na\u0161a obaveza i du\u017enost kao roditelja prenijeti na\u0161oj djeci tu ljubav prema domovini, spasiti ih asimilacije i nau\u010diti o ljepotama i radostima rodnih krajeva u kojima smo odrasli. Bitno je na\u0161oj djeci prenijeti na\u0161 jezik jer je on odlika na\u0161eg li\u010dnog identiteta. Jezik je preduslov da se ja\u010da veza mladih nara\u0161taja u dijaspori sa familijom u domovini. Bez jezika se gubi ta spona.<\/p>\n Bili smo sretnija djeca<\/strong><\/p>\n A kakvi su Nijemci kao doma\u0107ini, kom\u0161ije, kolege?<\/strong><\/em><\/p>\n –\u00a0O Nijemcima se \u0161iri neka negativna slika, ali ja ih po\u0161tujem i nerijetko im se divim. Nijemci su marljivi, disciplinovani, dobro organizivani i tolerantni ljudi. Kao kom\u0161ije su malo rezervisani, ali to nije ni \u010dudo kad se toliko razli\u010ditih nacija i kultura sudara. Nijemci stimuli\u0161u integraciju u dru\u0161tvo, u rad, \u0161kolovanje, sport i kulturu.<\/p>\n Pratite li situaciju u BiH i kako dijaspora mo\u017ee pomo\u0107i njenom razvoju?<\/strong><\/em><\/p>\n – \u010cesto pratim situaciju u Bosni i Hercegovini i ocjenjujem je jako zabrinjavaju\u0107om. Politi\u010dka nesigurnost dovodi do toga da mladi odlaze iz BiH. Stagnaciju i egzodus mladih pripisujem \u010dinjenici da se politi\u010dari fokusiraju samo na etni\u010dka i nacionalna pitanja umjesto da rje\u0161avaju istinske probleme. Na\u017ealost, ne vidim nikakvu koaliciju politi\u010dara koji su spremni osigurati gra\u0111anima ono \u0161to im, zaista, treba. Bilo bi idealno da se fokus stavi na osiguranje politi\u010dke stabilnosti, vi\u0161e radnih mjesta, boljih plata, boljeg zdravstva i borbe protiv korupcije. S obzirom na to da oko polovina gra\u0111ana BiH danas \u017eivi u dijaspori, moja poruka bi bila da ne zaboravimo na\u0161u domovinu, da ja\u010damo zajedni\u010dku budu\u0107nost i\u00a0prosperitet dr\u017eave, da se registrujemo za izbore i biramo ljude koji nemaju li\u010dne interese i, naravno, da pomognemo u ekonomskom razvoju Bosne i Hercegovine.<\/p>\n Koliko \u010desto idete u domovinu i \u0161ta vam posebno nedostaje?<\/strong><\/em><\/p>\n – Domovinu posje\u0107ujem dva-tri puta godi\u0161nje. Moji roditelji, tako\u0111er, \u010desto dolaze kod mene. Bosna mi nedostaje posebno u vrijeme praznika. Rado se sje\u0107am djetinjstva u Bosni i \u010desto upore\u0111ujem svoje djetinjstvo sa djetinjstvom svoje k\u0107erke i sve djece danas. Smatram da smo mi kao djeca bili dosta bezbri\u017eniji i sretniji nego dana\u0161nja djeca. Nedostaje mi mahala, mirisi i dragi ljudi, onaj osje\u0107aj da sam kod ku\u0107e i da je to moje.<\/p>\n MojaBiH<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Amra Kadri\u0107 je ro\u0111ena 20. januara 1983. godine, u Tuzli. Odrasla je u mjestu Devetak, u op\u0107ini Lukavac. Po zavr\u0161etku Osnovne \u0161kole u Tuzli je upisala Medicinsku \u0161kolu jer je medicina bila njena velika ljubav jo\u0161 od malih nogu. Fasciniralo je pomagati drugima i lije\u010diti ljude. Nakon srednje \u0161kole, umjesto medicinskog, ipak, upisuje Filozofski fakultet, […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":13688,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[39],"tags":[],"class_list":{"0":"post-13682","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-dijaspora"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/13682","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=13682"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/13682\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13689,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/13682\/revisions\/13689"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/13688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=13682"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=13682"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=13682"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}