{"id":13243,"date":"2019-09-27T10:01:06","date_gmt":"2019-09-27T10:01:06","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=13243"},"modified":"2024-01-15T21:45:25","modified_gmt":"2024-01-15T20:45:25","slug":"jacques-chirac-drzavnik-koji-je-odbio-karadziceve-ucjene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/jacques-chirac-drzavnik-koji-je-odbio-karadziceve-ucjene\/","title":{"rendered":"Jacques Chirac, dr\u017eavnik koji je odbio Karad\u017ei\u0107eve ucjene"},"content":{"rendered":"<p>Uloga biv\u0161eg francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca u raspletu balkanske krize bila je ogromna, po ocjeni glavnog ameri\u010dkog mirovnog pregovara\u010da Richarda Holbrookea, vjerovatno i klju\u010dna.<\/p>\n<p>U svojoj knjizi pod naslovom \u201eKako zavr\u0161iti rat\u201c Holbrooke pi\u0161e da je Chirac na po\u010detku svog predsjedni\u010dkog mandata, 1995., shvatio da je stanje u Bosni i Hercegovini, ali i Balkanu, do\u0161lo do mrtve ta\u010dke i da zapadne sile moraju odustati od politike srednjeg puta.<\/p>\n<p>Britanci su razmi\u0161ljali o povla\u010denju svojih vojnika \u0161to bi Francusku dovelo u nemogu\u0107 polo\u017eaj. Da bi zadr\u017eao Britance bitan mu je bio ameri\u010dki anga\u017eman.<\/p>\n<p>\u201eChirac je tako doveo Administraciju u \u0161kripac, koji je bio veoma va\u017ean da bi nas podstakao da se suo\u010dimo sa stvarno\u0161\u0107u \u2013 SAD na ovaj ili na onaj na\u010din vi\u0161e ne mo\u017ee ostati po strani\u201c \u201c napisao je Holbrooke.<\/p>\n<h4>Odlu\u010dnost u rje\u0161avanju konflikata<\/h4>\n<p>Za razliku od njegovog prethodnika Fransoisa Mitteranda, koji je, prema tvrdnji ameri\u010dkog diplomate, gajio prosrpske osje\u0107aje, Chirac je bio druga\u010diji po su\u0161tini i stilu. Mitterand \u0107e u sje\u0107anju Sarajlija ostati upam\u0107en kao osoba koja je svojim dolaskom u opsjednuti grad, slijetanjem na ve\u0107 od snaga Jugoslovenske vojske zauzeti aerodrom, poslala svijetu la\u017enu sliku o gradu u koji se nesmetano mo\u017ee do\u0107i i oti\u0107i.<\/p>\n<p>Taj Mitterandov ustupak snagama bosanskih Srba ko\u0161tat \u0107e Sarajevo i Sarajlije patnje pre\u017eivljavanja u gradu \u010dija je opsada trajala najdu\u017ee u povijesti modernog ratovanja. U znak zahvalnosti za promjenu politike i senzibilitet prema patnjama stanovnika Sarajeva, Chirac je 2011. progla\u0161en po\u010dasnim gra\u0111aninom glavnog grada BiH.<\/p>\n<p>Biv\u0161i francuski predsjednik koristio je sva sredstva kako bi pokazao odlu\u010dnost u pristupu rje\u0161avanju konflikta na Balkanu. Dvadeset sedmog maja 1995. godine, pripadnici srpskih formacija, maskirani u uniforme pripadnika UNPROFOR-a, zauzeli su\u00a0most Vrbanja i time gotovo u potpunosti paralizirali Sarajevo. Francuska vrhovna komanda, uz podr\u0161ku tada\u0161njeg predsjednika, izdala je nare\u0111enje svojim trupama, tada stacioniranim u Sarajevu, da po svaku cijenu oslobode most. U ovoj akciji poginula su dvojica, a te\u0161ko je ranjeno 17 francuskih vojnika.<\/p>\n<h4>Tajna diplomatija<\/h4>\n<p>Kada nije uspijevala zvani\u010dna, Chiracu nije bila nepoznata ni tajna diplomatija. Tako je 4. juna 1995., nakon \u0161to su snage bosanskih Srba u znak odmazde zbog bombardovanja njihovih polo\u017eaja oko Sarajeva uzele za taoce preko 350 vojnika UNPROFOR-a, me\u0111u kojima je ve\u0107ina bila francuskih, na pregovore sa zapovjednikom srpskih snaga, kasnije ha\u0161kim osu\u0111enikom, Ratkom Mladi\u0107em poslao generala Bernarda Janviera. Sadr\u017eaj tih pregovora nikad nije objavljen, ali su vojnici mirovnih snaga u etapama oslobo\u0111eni.<\/p>\n<p>Chirac je nakon saznanja da su snage bosanskih Srba u\u0161le u Srebrenicu i potisnule iz grada i okoline preko 30 hiljada izbjeglica prema malom prostoru u Poto\u010darima tra\u017eio brzu, \u010dvrstu i odlu\u010dnu reakciju. I\u0161ao je dotle da je ameri\u010dkom predsjedniku Billu Clintonu predlagao da se vojnom silom u Srebrenici vrati stanje kakvo je bilo prije 11. jula.<\/p>\n<p>U tim kontaktima Chirac je upozoravao Clintona da \u0107e kompletna misija UN-a biti dovedena u pitanje ukoliko Amerikanci ne podr\u017ee ideju o vojnoj intervenciji. Klju\u010dni argument je bio da Francuska pod njegovim vodstvom ne \u017eeli biti sau\u010desnik u toj situaciji. U knjizi \u201eKrv real-politike, afera Srebrenica\u201c francuska novinarska Florence Hartmann citira dio Chiracovog telefonskog razgovora s Clintonom:<\/p>\n<p>\u201eCivilizirane nacije moraju se suprotstaviti fa\u0161izmu. Ne mo\u017eemo stajati po strani dok se na\u010dela humanizma i demokratije gaze. Ukoliko se Francuska, SAD, Velika Britanija i Njema\u010dka ne slo\u017ee o ograni\u010denoj zajedni\u010dkoj vojnoj operaciji da se povrati Srebrenica\u2026 na\u0161e vode\u0107e demokratije opredijelit \u0107e\u00a0se za politiku napu\u0161tanja sli\u010dnu onoj koja je dovela do Drugog svjetskog rata.\u201c<\/p>\n<h4>Pozivao Izetbegovi\u0107a na dr\u017eavni\u010dke odluke<\/h4>\n<p>Volje, snage, htijenja da se u\u010dini korak ka spa\u0161avanju na\u010dela humanizma nije bilo i dogodio se genocid.<\/p>\n<p>Nije se libio upotrijebiti svoj autoritet i vr\u0161iti pritisak na sve u\u010desnike pregovora u Dejtonu kako bi sporna pitanja bila rije\u0161ena. U prijelomnim trenucima telefonom je zvao Aliju Izetbegovi\u0107a i pozivao ga na dr\u017eavni\u010dke odluke koje \u0107e BiH i Sarajevo voditi od rata ka miru. Kada je mirovni dogovor bio na pragu ameri\u010dkom predsjedniku je poslao pismo u kojem je predlagao uvo\u0111enje posebnih mjera za spre\u010davanje odlaska Srba iz Sarajeva koje je prema Sporazumu pripalo Federaciji BiH.<\/p>\n<p>Odbio je Karad\u017ei\u0107eve ucjene kojima je poku\u0161ao osigurati svoje u\u010de\u0161\u0107e u pregovara\u010dkom procesu u zamjenu za osloba\u0111anje dvojice francuskih pilota oborenih iznad Pala krajem augusta 1995. \u010cak je zaprijetio krahom Pariske konferencije koja je trebala dovesti do potpisivanja parafiranih dijelova mirovnih sporazuma u Dejtonu.<\/p>\n<p>Piloti su oslobo\u0111eni samo dva dana prije ceremonije u Parizu 14. decembra 1995. Francuska inicijativa, koja nije mogla biti bez uticaja i podr\u0161ke Chiraca, bila je i sporazum o me\u0111usobnom priznanju Bosne i Hercegovine i Savezne Republike Jugoslavije.<\/p>\n<h4>Nije stavio veto na udare na Srbiju<\/h4>\n<p>Ulagao je napore za mirovno rje\u0161nje rata na Kosovu. Stavio je na raspolaganje dvorac u Rambujeu kako bi se odr\u017eali mirovni pregovori predstavnika Srba i Albanaca. Kao doma\u0107in otvorio je tu konferenciju. Pregovori nisu uspjeli, a NATO je bombardovao Srbiju, Chirac nije stavio veto na odluku o zra\u010dnim udarima i francuski avioni u\u010destvovali su u tim napadima Alijanse. Zalagao se tada, prema tvrdnjama francuskih izvora, za isklju\u010divo ga\u0111anje vojnih ciljeva.<\/p>\n<p>Na samitu u Rigi 2006. pozvao je na prijem zemalja-kandidata za \u010dlanstvo u NATO-u na Zapadnom Balkanu kad one za to budu spremne.<\/p>\n<p>Ukazivao je na to da NATO predstavlja garanciju kolektivne sigurnosti zemalja \u010dlanica, kao \u201ebedema na kojem Evropljani i Amerikanci mogu udru\u017eivati snage u slu\u017ebi mira\u201c.<\/p>\n<p>Kako je Chirac vidio Bosnu i Hercegovinu u Europi danas svjedo\u010di njegovo pismo koje je uputio \u010delnicima Centra za mir iz Mostara koji mu je dodijelio Povelju mira 2016. Chirac je tada napisao:<\/p>\n<p>\u201eStari Most u Mostaru mora prona\u0107i svoju simboli\u010dku stranu luka koji pribli\u017eava narode koji samo zajedno \u010dine Bosnu i Hercegovinu. Jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu, multikulturalnu, demokratsku, koja potpuno zauzima svoje mjesto u regiji koja se postepno stabilizuje, a kojoj Evropa treba pru\u017eiti ruku\u2026 \u2026 Bosna i Hercegovina je stolje\u0107ima bila primjer tolerancije u raznolikosti. Ona mo\u017ee i treba to ponovo postati! To je bila njena pro\u0161lost. To je, ubije\u0111en sam, i njena budu\u0107nost. To je budu\u0107nost i cijele Evrope.\u201d<\/p>\n<h4>Sklonost ideji\u00a0komunizma<\/h4>\n<p>Francuzi \u0107e Chiraca pamtiti kao odli\u010dnog gradona\u010delnika Pariza i predsjednika dr\u017eave koji se borio za njen ugled i tradicionalne vrijednosti francuskog dru\u0161tva. Balkanci, ako se otarase sitno\u0161i\u0107arskog navija\u010dkog mentaliteta, po\u0161tovat \u0107e njegove napore da se na ovom trusnom podru\u010dju uspostavi \u0161to trajniji mir.<\/p>\n<p>Posebno \u0107e po\u0161tovati njegov osje\u0107aj za pravdu i brigu za obi\u010dne ljude. Antiratne stavove stekao je kao oficir francuske vojske koji je u\u010destvovao u ratu za nezavisnost Al\u017eira. Politi\u010dku zrelost I impresivnu karijeru postigao je kao konzervativac, ali je u mladosti pokazivao sklonost ka ideji komunizma. Valjda od tada poti\u010de i njegova osjetljivost prema obespravljenima i ugnjetavanima.<\/p>\n<p>Vrijeme \u0107e u\u010diniti da o stvarima i doga\u0111ajima u kojima je u\u010destvovao i donosio odluke Jacques Chirac, a koji danas nisu poznati javnosti sudi povijest. O kalkulacijama, politi\u010dkim dogovorima, sukobljenim interesima, skrivenim namjerama, nemo\u0107i, neodlu\u010dnosti i uskogrudosti mo\u0107i \u0107e se govoriti tek kad se otvore tajni arhivi i skinu oznake tajnosti sa dokumenata o \u010dijim sadr\u017eajima jo\u0161 ne znamo, a sigurno postoje.<\/p>\n<p><em>Izvor: Al Jazeera<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Uloga biv\u0161eg francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca u raspletu balkanske krize bila je ogromna, po ocjeni glavnog ameri\u010dkog mirovnog pregovara\u010da Richarda Holbrookea, vjerovatno i klju\u010dna. U svojoj knjizi pod naslovom \u201eKako zavr\u0161iti rat\u201c Holbrooke pi\u0161e da je Chirac na po\u010detku svog predsjedni\u010dkog mandata, 1995., shvatio da je stanje u Bosni i Hercegovini, ali i Balkanu, do\u0161lo [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":13245,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[76],"tags":[],"class_list":{"0":"post-13243","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-kolumne"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/13243","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=13243"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/13243\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13247,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/13243\/revisions\/13247"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/13245"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=13243"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=13243"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=13243"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}