{"id":12903,"date":"2019-09-15T18:23:07","date_gmt":"2019-09-15T18:23:07","guid":{"rendered":"https:\/\/senzor.ba\/?p=12903"},"modified":"2024-01-15T21:45:38","modified_gmt":"2024-01-15T20:45:38","slug":"lakonoga-film-o-prvom-djetetu-ubijenom-u-opkoljenom-sarajevu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/tvsensor.com\/clanak\/lakonoga-film-o-prvom-djetetu-ubijenom-u-opkoljenom-sarajevu\/","title":{"rendered":"&#8216;Lakonoga&#8217; &#8211; film o prvom djetetu ubijenom u opkoljenom Sarajevu"},"content":{"rendered":"<p>Baziran na \u017eivotnoj pri\u010di pisca za djecu i omladinu Fahrudina Ku\u010duka film Lakonoga bosanskohercegova\u010dke autorice Lejle Zvizdi\u0107 zapis je o li\u010dnoj tragediji \u010dovjeka koji je uspio podnijeti gubitak supruge i k\u0107erke.<\/p>\n<p>Ostav\u0161i sam nakon iznenadne smrti supruge Fahrudin Ku\u010duk do\u010dekuje rat u Sarajevu k\u0107erkom Aidom. Ne slutiv\u0161i da \u0107e odlazak u sarajevsko naselje Grbavica biti sudbonosan i koban.<\/p>\n<p>U mete\u017eu prvih dana opsade Sarajeva Fahrudin Ku\u010duk gubi k\u0107erku a film govori o njegovom nastojanju da se izbori sa tim stra\u0161nim gubitkom.<\/p>\n<p>Autorica filma Lejla Zvizdi\u0107 dugogodi\u0161nja je novinarka i TV voditeljica. Film\u00a0<em>Lakonoga<\/em>\u00a0bi\u0107e prikazan na ovogodi\u0161njem AJB DOC festivalu.<\/p>\n<div class=\"media media-element-container media-article_670px\">\n<div class=\"ds-1col file file-image file-image-png view-mode-article_670px clearfix\">\n<figure style=\"width: 770px\" class=\"wp-caption alignnone\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"media-element file-article-670px img-responsive\" src=\"http:\/\/balkans.aljazeera.net\/sites\/default\/files\/styles\/d8\/public\/lakonoga_tekst.png?itok=eOjuieho\" alt=\"\" width=\"770\" height=\"433\" \/><figcaption class=\"wp-caption-text\">Fahrudin Ku\u010duk poznati je bh. pisac za djecu i omladinu<\/figcaption><\/figure>\n<\/div>\n<\/div>\n<ul>\n<li><strong>Praviti dokumentarni film o prvom djetetu ubijenom u opkoljenom Sarajevu zna\u010di \u201eispripovijedati\u201c pri\u010du o ratu. Film i po\u010dinje isticanjem kontrasta izme\u0111u mirnodopskog \u017eivota u kojem su se po\u0161tovali neki izgubljeni lijepi doga\u0111aji. Koliko je rat uni\u0161tio taj svijet i da li je mogu\u0107e da se on ikada vi\u0161e obnovi?<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Dokumentarni film\u00a0<em>Lakonoga<\/em>\u00a0nam sve vrijeme komparira krajnosti i na\u010din na koji se glavni akter filma Fahrudin Ku\u010duk suo\u010dava sa serijom tragedija u svom \u017eivotu. Najte\u017ea i nemjerljiva je, dakako, ona u kojoj njegova k\u0107erka Aida postaje prvo ubijeno dijete u opkoljenom Sarajevu, ali i tada bira krajnost&#8230; Umjesto mr\u017enje, srce je obojio ljubavlju i vlastitu traumu pretvorio u nadu, ljubav, misiju usre\u0107ivanja djece. Na kraju filma nam, vrlo bolno i pou\u010dno, obja\u0161njava za\u0161to je takvu tragediju pogre\u0161no nazivati gubitkom.<\/p>\n<p>Gospodin Ku\u010duk danas i pi\u0161e i di\u0161e za djecu, jedan je od najpriznatijih dje\u010dijih pisaca, po njegovim tekstovima se rade dje\u010dije predstave, ve\u0107 nekoliko godina organizira FEDU (Festival dje\u010dije umjetnosti) &#8230; dakle svakim svojim uzdahom i otkucajem \u017eivi i radi za djecu. Ne znam koliko vam je poznat ovaj detalj, jednu od nagrada FEDU-a, onu za najbolje spisateljsko pero, je nazvao po k\u0107erkici \u201eAIDA\u201c i \u010dini mi se da je ovo na\u010din na koji je dr\u017ei \u017eivom. I nju i sebe i onaj premali broj godina koji su proveli zagrljeni.<\/p>\n<p>Da, film po\u010dinje prikazom nekog lijepog mirnodopskog vremena, mira vol 1. Pri tome mislim na mir prije rata, ovaj nakon rata je vol 2. Film nas, naracijom glavnog aktera, podsje\u0107a na izgubljene univerzalne vrijednosti, za koje nisam sigurna da \u0107e ih ikada obnoviti postratni mir. Ljudi su se udaljili, izgubila se empati\u010dnost, briga, radost i pomaganje bez razloga i bez povoda.<\/p>\n<p>Dakle, rat je sam po sebi ne\u0161to najdestruktivnije u ljudskom pona\u0161anju, ali uz sve tragedije, fizi\u010dke i emotivne rane, nikada nije uni\u0161tio nadu i volju za bolje sutra.<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Sudbina Fahrudina Ku\u010duka je tragi\u010dna jer je izgubio suprugu i k\u0107erku, ali je uspio sa\u010duvati pozitivan odnos prema \u017eivotu. Koliko \u010dovjek mora imati unutra\u0161nje snage da izdr\u017ei takve \u017eivotne drame?<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Pitala sam se to nekoliko puta. Dok smo snimali intervju gledala sam u \u017eivopisno plave o\u010di tog \u010dovjeka i poku\u0161avala shvatiti koliko je uistinu \u017eivota u njemu, kako je nositi toliku utkanu tugu. Odgovor ne znam, ali znam da je nadrealno prebroditi sve te katastrofe. I divim se snazi sa kojom je krenuo dalje. I \u017eivotu, punom praznina i o\u017eiljaka, dao novu dimenziju i smisao. Upravo njegova \u017eivotna pri\u010da je kompatibilna motivu 2. AJB DOC-a: Change\/Promjena.<\/p>\n<p>Sigurna sam da najve\u0107u ulogu i zaslugu u Fahrudinovoj promjeni i suo\u010davanju sa pro\u0161lo\u0161\u0107u ima supruga Indira, koja se u njegovom \u017eivotu pojavila netom nakon tragedije sa Aidom i sa puta mraka ga usmjerila na put svjetla.<\/p>\n<p>Otkrit \u0107u jedan detalj iz samih priprema za snimanje&#8230; Indira je bila prva osoba koju sam kontaktirala oko ideje da snimim ovaj film, ne Fahrudin. Kako sam imala ljudsku i moralnu dilemu da li, uprkos osje\u0107aju obaveze da ispri\u010dam ovu pri\u010du, trebam \u201ekopati\u201c po Fahrudinovim ranama, je li on spreman pri\u010dati o tome, koliko ga smijem \u201eogoliti\u201c pitanjima&#8230; znala sam da \u0107e mi najbolji odgovor dati Indira, jer ga ona poznaje najbolje.<\/p>\n<p>I tada mi je ispri\u010dala kako su se upoznali upravo u vrijeme kada su oboje bili traumatizirani i sa bremenom najte\u017eih porodi\u010dnih tragedija. Naime, Indirina sestra Dada je pred sami rat ubijena u prometnoj nesre\u0107i u Zagrebu, sa 18. godina starosti, ali ubica nikada nije procesuiran (do dana\u0161njeg dana). I ono \u0161to je privuklo Fahrudinu bila je upravo bol i golgota koju je i sama nosila u sebi. Fascinantno mi je bilo sa koliko ljubavi pri\u010da o prvoj Fahrudinovoj supruzi i u prvom licu mno\u017eine \u201ena\u0161a Nermina\u201c.<\/p>\n<p>Dakle, ako postoji snaga i pokreta\u010d koji je gospodina Ku\u010duka usmjerio na put nade, tada tvrdim da je to Indira. I meni je bila vjetar u le\u0111a&#8230; Rekla mi je da sam sa istom idejom do\u0161la prije nekoliko godina, da bi mi sigurno sugerisala da ne radim taj film, jer Fahro nije bio spreman. No danas je u stanju artikulisati svoje emocije, te da ga slobodno pozovem i iznesem zamisao.<\/p>\n<p>I evo ga &#8230; o\u010dekujemo premijeru. Najve\u0107u tremu imam zbog Fahrudina. Na premijeri \u0107e biti prvi put da gleda film.<\/p>\n<div class=\"media media-element-container media-article_670px\">\n<div class=\"ds-1col file file-image file-image-png view-mode-article_670px clearfix\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"media-element file-article-670px img-responsive\" src=\"http:\/\/balkans.aljazeera.net\/sites\/default\/files\/styles\/d8\/public\/lakonoga_teks_2.png?itok=G7gbWfP0\" alt=\"\" width=\"770\" height=\"433\" \/><span class=\"field-name-field-text\">Fahrudin Ku\u010duk u trenucima dok pi\u0161e\u00a0<\/span><span class=\"field-name-field-credit\"><span class=\"field-item\">Ustupljeno Al Jazeeri<\/span><\/span><\/div>\n<\/div>\n<ul>\n<li><strong>U drugom dijelu filma obnavljate slike sa po\u010detka rata u Sarajevu. Koliko su pri\u010de poput ove Fahrudina Ku\u010duka va\u017ene da se ne zaboravi u\u017eas kroz koji je ova zemlja nedavno pro\u0161la?<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Su\u0161tinski, u filmu nema ratnih snimaka, izuzev dva kadra maskiranih vojnika koje Fahrudin gleda u postratnom periodu. Naime, htjela sam pri\u010du prezentovati kroz konkretniji, ljudski faktor, kroz pojedinca. Na taj na\u010din ostaje upe\u010datljiva poruka i ja\u010di dojam o u\u017easu koji ne smije i ne\u0107e biti zaboravljen. Ovo je film u kojem slika ne govori vi\u0161e od 1.000 rije\u010di, nego ja\u010dina rije\u010di vizualizira sav taj u\u017easni prizor.<\/p>\n<p>Taj 2. maj 1992. godine ve\u0107 vi\u0161e od 20 godina pamtim kao jednu od najve\u0107ih \u017eivotnih trauma&#8230; dan u kojem sam gledala kako se moj grad gasi, dan koji je ozna\u010dio po\u010detak agonije bez hrane, vode, struje, po\u010detak opsade koja \u0107e potrajati narednih 1.460 dana, dan u kojem je zarobljen predsjednik Alija Izetbegovi\u0107, a sa njim i njegova k\u0107erka&#8230;<\/p>\n<p>U istom danu, u isto vrijeme, je Fahrudin ostao bez svoje k\u0107erkice. Od sada, 2. maj\u00a0pamtim i po tome.<\/p>\n<p>Tog dana je sa\u010duvana BiH, ali ne i \u017eivot djevoj\u010dice. Dakle, od krucijalne je va\u017enosti da o tome pri\u010damo. Jer dok pri\u010damo, \u017eivi istina i \u017eive sje\u0107anja. Pozdravljam u tom kontekstu i nedavnu odluku Vlade Kantona Sarajevo da se 5. maj ubudu\u0107e obilje\u017eava kao Dan sje\u0107anja na ubijenu djecu Sarajeva.<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Posebno su potresni dijelovi gdje se opisuju okolnosti ranjavanja i smrti Aide Ku\u010duk, koji su se desili u sarajevskom naselju Grbavica. Koliko je Grbavica zapravo paradigma rata u BiH, u kojem stradaju nevini zbog svoje naivnosti i prostodu\u0161nosti?<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Nije samo Grbavica paradigma rata u BiH. Ona je jedna od hiljade naselja, gradova, sela u BiH koji su tako do\u010dekali po\u010detak rata. Krajnje nespremno i naivno.<\/p>\n<p>Da, momenti u kojem se opisuju okolnosti ranjavanja i smrti malene Aide jesu najpotresniji dijelovi filmova, ali takve tragedije niti mo\u017eete ubla\u017eiti (izuzev izbje\u0107i neke dijelove ispovijesti), niti imate pravo na to. I koliko je za oca Fahrudina ovo bila tragedija, toliko je bila trauma i za tetku i tetka Admiru i Gorana Ve\u017ei\u0107a, sa kojom je malena Aida provodila godine \u017eivote, pa i one posljednje trenutke.<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Koliko je izazovno i te\u0161ko Vama kao autoru bilo suo\u010davati Ku\u010duka sa tragedijom njegovog \u017eivota. Posebno je upe\u010datljiv detalj kada opisuje mjesto i na\u010din na kojem je prepoznao mrtvo tijelo svoje k\u0107erke. Kako se s tim nositi ne na profesionalnoj nego na ljudskoj dimenziji?<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Izuzetno te\u0161ko. Najprije sam imala nedoumice: \u201eOK, te\u0161ka je pri\u010da, profesionalno izazovna, kao djetetu iz rata obavezuju\u0107a da pri\u010da i podsje\u0107a, ali&#8230; Je li moralno potpuno otvoriti rane gospodina Ku\u010duka\u201c? Sve su to bila pitanja koja sam sebi postavljala. I onda sam shvatila&#8230; Najnemoralnije je znati, a \u0161utjeti i upravo moralna obaveza je govoriti, ma kako te\u0161ko i potresno bilo. Samo mi je bilo va\u017eno da je Fahrudin na to spreman, a nisam ra\u010dunala jesam li ja. U na\u0161em preliminarnom razgovoru nisam htjela da uop\u0107e pri\u010damo o detaljima pogibije njegove k\u0107erke Aide, tako da sam suo\u010davanje s tragedijom prvi put pro\u0161la na filmskom setu. \u010cesto smo prekidali snimanje.<\/p>\n<p>Ne zbog Fahrudina koji je sve vrijeme dostojanstveno i uzdignute glave pri\u010dao i opisivao svoje najgore \u017eivotne trenutke, nego zbog mene. To su trenuci u kojima prestajete biti stalo\u017eeni profesionalac sa stoi\u010dkim dr\u017eanjem. Iz vas progovori obi\u010dan \u010dovjek, roditelj, pitanja zamijene suze &#8230; Ovo mi je najte\u017ei i najpotresniji zadatak za 23 godine karijere, a bivala sam u masovnim grobnicama, na identifikacijama, u hladnja\u010di zatvorena sa hiljadama kostiju NN osoba. No, istovremeno sam ponosna \u0161to smo uspjeli napraviti film koji \u010duva od zaborava, podsje\u0107a, budi na razmi\u0161ljanje i na dostojanstven na\u010din opominje na besmisao rata. Sa porukama ljubavi na krilima tuge.<\/p>\n<ul>\n<li><strong>Vjerovatno Vam je poznato da je nakon svih tragedija Fahrudin Ku\u010duk postao jedan od najcjenjenijih pisaca za djecu i omladinu. Kako obja\u0161njavate \u010dinjenicu da je osoba sa takvom \u201e\u017eivotnom pri\u010dom\u201c postala stvaralac koji uveseljava djecu i razvija njihovu ma\u0161tu?<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>Da, to i jeste bio jedan od light motiva ovog filma&#8230;.da je li\u010dna tragedija u mnogome odredila njegov put u dje\u010dijem spisateljstvu. Fahrudin je danas istaknuti bh. knji\u017eevnik, bajkopisac i autor, objavio je vi\u0161e od 10 romana, zbirki pjesama i pripovjedaka, slikovnica, nekoliko tekstova po kojima su ura\u0111ene pozori\u0161ne predstave poput jedne od najizvo\u0111enijih\u00a0<em>Lakonoga u \u010carobnoj \u0161umi<\/em>. Otuda i naziv filma&#8230; Zahvaljuju\u0107i ustupljenim privatnim snimcima tetka Admire, u filmu vidimo Aidu kako pjeva&#8230; razdraganu, razigranu, lakonogu u pokretu. Punu \u017eivota.<\/p>\n<p>Fahrudin je i dobitnik brojnih nagrada, organizuje i Festival dje\u010dije umjetnosti. Do sada dva puta nominiran za presti\u017enu svjetsku nagradu \u201eAstrid Lindgren\u201c koja se dodjeljuje u \u010dast slavne \u0161vedske autorice romana\u00a0<em>Pipi Duga \u010carapa<\/em>. Dakle, \u010dovjek sa serijom najte\u017eih tragedija je, uz suprugu, opstao i kroz takav stvarala\u010dki rad. Njegove tragedije su ujedno i njegovo \u201estvarala\u010dko gorivo\u201c koje ga tjera da, iz dana u dan, u\u010dini ne\u0161to ljep\u0161e i bolje za odrastanje djece.<\/p>\n<p>Odrastanje koje on nije imao priliku do\u017eivjeti kod svog djeteta. Danas bi imala 33.<\/p>\n<p><em>Izvor: Al Jazeera<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Baziran na \u017eivotnoj pri\u010di pisca za djecu i omladinu Fahrudina Ku\u010duka film Lakonoga bosanskohercegova\u010dke autorice Lejle Zvizdi\u0107 zapis je o li\u010dnoj tragediji \u010dovjeka koji je uspio podnijeti gubitak supruge i k\u0107erke. Ostav\u0161i sam nakon iznenadne smrti supruge Fahrudin Ku\u010duk do\u010dekuje rat u Sarajevu k\u0107erkom Aidom. Ne slutiv\u0161i da \u0107e odlazak u sarajevsko naselje Grbavica biti [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":12904,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[46],"tags":[],"class_list":{"0":"post-12903","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-kultura"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/12903","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=12903"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/12903\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12905,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/12903\/revisions\/12905"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/12904"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=12903"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=12903"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=12903"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}