Osmi\u0107<\/strong><\/em>: Prvo bih rekao da \u010dinjenice govore o kakvom se zanemarivanju situacije, podataka i posljedica radi. Naprimjer, BiH je1991. godine imala 4,3 miliona stanovnika a 3,5 miliona na popisu 2013. Ratna razaranja, ogromna stradanja stanovnika, prisilne migracije od 1992. do 1995. dovele su do stra\u0161nih posljedica, koje su nakon rata, uvjetovane lo\u0161om ekonomskom i socijalnom situacijom, samo intenzivirane.<\/p>\n Ilustrativni su i podaci o gusto\u0107i naseljenosti podru\u010dja. BiH je imala 1991. godine 85,5 stanovnika po kilometru kvadratnom. 2013. to je ve\u0107 smanjeno na 68,9. Za 22 godine izgubljeno je oko 17 stanovnika po kilometru kvadratnom. Od ukupno 6.141 bh. naselja, u njih 5.108 zabilje\u017een je pad broja stanovnika, a to je 83 posto od njihovog ukupnog broja. BiH se suo\u010dava s velikim problemom depopulacije, \u0161to se najbolje ogleda u \u010dinjenici da se ra\u0111a mnogo manje djece, vi\u0161e osoba umire a da mladi u sve ve\u0107em broju, kao najaktivnija populacija i u najboljem reproduktivnom dobu, odlaze.<\/p>\n Nevladine organizacije i odre\u0111eni broj stru\u010dnjaka upozoravaju na katastrofalne posljedice, ali to nije dovoljno. Nedostaje dr\u017eavna politika s kratkoro\u010dnim i dugoro\u010dnim strategijama koje se \u0107e boriti protiv smanjenja broja stanovnika.<\/p>\n Zbog vrlo komplikovanog ure\u0111enja dr\u017eave, mjere koje su se do sada donosile bile su lokalnog nivoa a problem o kojem govorimo mora biti dr\u017eavni, jer je jednako prisutan u svim dijelovima BiH, poga\u0111a sve grupe bez obzira na njihovu etni\u010dku ili drugu pripadnost.<\/p>\n Nagla\u0161avam, neophodna je jedinstvena, dr\u017eavna strategija koja ima za cilj da ohrabri ljude da ostanu i da uputi nedvosmislene signale da \u0107e se ne\u0161to promijeniti, prvenstveno u ekonomskoj sigurnosti, u zapo\u0161ljavanju, u stambenom zbrinjavanju i osamostaljivanju mladih. I tu smo na dnu evropske ljestvice po vremenu kada oni odlaze iz roditeljskog doma, a to je s 30-32 godine.<\/p>\n Nedostaju i poticaji za roditelje, posebno za one koji imaju troje i vi\u0161e djece. Za rje\u0161avanje ovih problema klju\u010dna je dr\u017eavna strategija koja \u0107e vratiti osje\u0107aj, prvenstveno mladim ljudima da su potrebni i da neko u ovoj dr\u017eavi vodi politiku u njihovu korist.<\/p>\n Do 2050. BiH \u0107e igubiti 20 odsto stanovni\u0161tva<\/strong><\/p>\n RSE: Ako dr\u017eava BiH nema podatke o odlasku stanovni\u0161tva i smanjenju broja nakon popisa iz 2013. godine, postoje procjene me\u0111unarodnih organizacija i izvje\u0161taji, prije svega Ujedinjenih nacija o kretanjima u demografskoj strukturi. \u0160ta oni govore?<\/p>\n – Procjene odre\u0111enih internacionalnih organizacija za BiH su pora\u017eavaju\u0107e. Recimo, UN procjenjuje da, ukoliko se ovaj trend nastavi, BiH \u0107e najkasnije do 2050. godine izgubiti 20 posto stanovnika – govorimo o svakom petom stanovniku koji \u0107e naprosto nestati. UN su procijenile da je u periodu od devet posljednjih godina, od 2010. do 2019. BiH izgubila deset posto svoje populacije. Velika je vjerovatno\u0107a da \u0107e BiH do 2050. godine, uzimaju\u0107i u obzir sve postoje\u0107e trendove, ukupno imati manje od 2,5 miliona stanovnika. Analiza PEW istra\u017eiva\u010dkog centra, koji je koristiopodatke UN-a procjenjuje da \u0107e 2100. godine, dakle za 81 godinu, \u0161to je prosje\u010dno trajanje ljudskog \u017eivota, \u010detiri zemlje Zapadnog Balkana – Albanija, Srbija, Hrvatska i Bosna i Hercegovina, izgubiti pola svog stanovni\u0161tva, odnosno oko 50 posto.<\/p>\n To bi zna\u010dilo da bi BiH mogla imati, za osam decenija, oko 1.750.000 stanovnika, starije dobi koji \u0107e ovdje boraviti na osnovu mirovina koje su uglavnom stekli negdje vani, gdje \u0107e i dalje biti njihova djeca.<\/p>\n RSE<\/strong>: Ko \u0107e ih lije\u010diti, proizvoditi hranu, vr\u0161iti razli\u010dite zanatske usluge?<\/p>\n Osmi\u0107: Alarm za uzbunu \u0161to se ti\u010de demografske slike je prisutan u BiH s jasnim projekcijama ve\u0107 od 2000. godine samo \u0161to to sada vidi svaki gra\u0111anin jer ima nekog bliskog ko je napustio zemlju. Klju\u010dni problem koji ima BiH se mo\u017ee objasniti putem domino efekta koji se prije odnosi na mlado stanovni\u0161tvo u reproduktivnom periodu, ono koje bi trebalo pove\u0107ati broj stanovnika. Preko 90 posto gra\u0111ana koji odlaze nisu stariji od 40 godina.<\/p>\n U BiH je ve\u0107 sada stanovni\u0161tvo znatno starije nego u vrijeme popisa i prema nekim procjenama prosje\u010dna starost bi se mogla kretati od 43 – 44 godine u odnosu na malo vi\u0161e od 39, \u0161to je pokazao popis prije \u0161est godina. To zna\u010di da smo rapidno ostarili i da \u0107emo rapidno stariti.<\/p>\n \u0160ta taj domino efekat radi? On poga\u0111a sve pore bh. dru\u0161tva. Ako se ra\u0111a manje djece, manje \u0107e ih biti upisano u \u0161kole. Ve\u0107 sada se to osjeti u nekim krajevima, naprimjer Tuzla i Unsko-sanski kanton, gdje je za samo deset godina broj upisane djece smanjen za jednu petinu ili za 20 posto. Starije stanovni\u0161tvo automatski optere\u0107uje zdravstveni sistem, sporiji je ekonomski rast – jer ne\u0107e biti dovoljno kvalificirane radne snage.<\/p>\n Dr\u017eava da poka\u017ee mladima da ih se nije odrekla<\/strong><\/p>\n RSE: Mo\u017ee li se govoriti o kvalifikacionoj ili obrazovnoj strukturi onih koji napu\u0161taju BiH?<\/p>\n Osmi\u0107: Uo\u010davam trend da odlaze oni koji mogu. Liberalizacijom radnog prostora i nedostatkom radne snage u Evropskoj uniji (EU) posebno u Njema\u010dkoj (prema jednom istra\u017eivanju preko dvije tre\u0107ine mladih \u017eele oti\u0107i u tu, za njih obe\u0107anu zemlju). Upravo ta kvalificirana radna snaga najbr\u017ee dolazi do ugovora o radu i prava da \u017eivi i radi u SR Njema\u010dkoj. Uzmemo li u obzir da se za termin za radnu dozvolu u ambasadi Njema\u010dke \u010deka godinu, godinu i po, mo\u017eemo samo zamisliti koliko je duga lista \u010dekanja. I tu imamo domino efekat koji direktno uti\u010de na ekonomsku, socijalnu, dru\u0161tvenu, zdravstvenu dimenziju i zna\u010dajno se umanjuje standard \u017eivota onih koji ostaju.<\/p>\n Nedostatkom kvalificirane radne snage kompanije imaju manje izgleda da napreduju. Odlazak i nebriga za stru\u010dnjake dovodi do smanjene kvalitete obrazovanja, zdravstva i drugih djelatnosti. Me\u0111utim, tu vidim i jednu povoljnu okolnost za one koji ostaju, jer se mo\u017ee o\u010dekivati sve intenzivnija borba kompanija za kvalificiranom radnom snagom. O\u010dekujem da \u0107e nuditi bolje uslove rada, ve\u0107e pla\u0107e i beneficije o kojim se sada mo\u017ee samo sanajati – slu\u017ebeni automobil i telefon, trinaesta plata, itd…<\/p>\n RSE<\/strong>: \u0160ta mo\u017ee u\u010diniti dr\u017eava BiH da mlade,ali i sve druge, sprije\u010di u razmi\u0161ljanju o odlasku?<\/p>\n Osmi\u0107: Mlada generacija, \u010dak i ona koja je sada u osnovnom obrazovanju mora dobiti jasan signal da se dr\u017eava njih nije odrekla. Nu\u017eno je ulagati u obrazovanje i pratiti svjetske trendove, reformirati obrazovni sistem i vidjeti mogu\u0107nosti prije svega dualnog obrazovanja. Ne treba izmi\u0161ljati toplu vodu jer u Njema\u010dkoj imamo uspje\u0161ne primjere dualnog obrazovanja \u0161to dobro funkcioni\u0161e.<\/p>\n Treba posvetiti pa\u017enju “steam” sistemu obrazovanja – to je na\u010din obrazovanja koji inspiri\u0161e i motivi\u0161e u\u010denike na izu\u010davanje i usavr\u0161avanje u oblastima koje su esencijalne za razvoj dru\u0161tva i konkurentsnosti, \u0161to ih dovodi do presti\u017enih i dobro pla\u0107enih profesija i poslova. Znanje i vje\u0161tine iz tih “steam” polja mogu pomo\u0107i mladim u rje\u0161avanju raznovrsnih problema i izazova iz svakodnevnog \u017eivota.<\/p>\n Potreban je multidisciplinarni pristup obrazovanju, baziran na tehnolo\u0161kim dostignu\u0107ima<\/strong><\/p>\n Vidimo da na\u0161i mladi imaju obrazovni sistem koji im daje odre\u0111ene informacije ali kada trebaju rije\u0161iti neki problem iz \u017eivota, to se poka\u017ee nedovoljnim. Potreban je multidisciplinarni pristup obrazovanju, baziran na najnovijim tehnolo\u0161kim dostignu\u0107ima. Moramo biti konkurentni, ne na svjetskom tr\u017ei\u0161tu, nego u na\u0161oj regiji, na prostoru Zapadnog Balkana. Potrebno je dati nadu mladim ljudima, da se ovdje ne\u0161to rje\u0161ava, radi i ula\u017ee, kako bi oni rekli – ostajemo. Ali, i u tome smo u zaostatku.<\/p>\n Presjek se desio od 2010. do 2012. koji je iznimno va\u017ean. Po\u0161to je na\u0161e dru\u0161tvo generalno orijentirano prema porodici, mnogi mladi ljudi su slu\u0161ali savjete roditelja – \u010dekaj, bi\u0107e bolje, ne idi, budi strpljiv. Onda se desila 2010 – 2012. gdje su roditelji shvatili da nema promjena onom dinamikom koju su \u017eeljeli. I sve se preokrenulo – sada imamo roditelje kao aktivne motivatore da njihova djeca odlaze. To treba sprje\u010davati uz kvalitetne katkoro\u010dne a zatim i dugoro\u010dne strategije, koje \u0107e se vezati za narednih 50 ili 100 godina. To bi bio spas za budu\u0107nost BiH.<\/p>\n MojaBiH<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Bosna i Hercegovina nema strategiju za zadr\u017eavanje mladih ali i drugih koji sve masovnije napu\u0161taju zemlju, niti postoje zvani\u010dni podaci o broju onih koji su ve\u0107 oti\u0161li, a oni koji ostaju sve su stariji, isti\u010de dr Amer Osmi\u0107, docent na Odsjeku za sociologiju Fakulteta politi\u010dkih nauka u Sarajevu. On isti\u010de da su promjene nastale i […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":12070,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[67],"tags":[],"class_list":{"0":"post-12069","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-blog"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/12069","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=12069"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/12069\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35580,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/12069\/revisions\/35580"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/12070"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=12069"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=12069"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=12069"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"image\"](\"https:\/\/mbapi.oslobodjenje.ba\/storage\/images\/b328\/326a\/3037\/CD7D7E89-B9D8-4985-B6C2-90A32DABDCAB_w1023_r1_s.jpg\")
<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n