Akta.ba ve\u0107 ranije pisala<\/a>.<\/strong><\/p>\nPodsjetimo, Bosna i Hercegovina, ni formalno ni pravno, nikada nije dala saglasnost Srbiji za kori\u0161tenje svojih prirodnih resursa. Na taj na\u010din joj je uzurpiran dio prirodnog bogatstva te ga drugi ve\u0107 decenijama koriste bez ikakve nadokande.<\/p>\n
Du\u017eina glavnog vodotoka rijeke Drine je 346 km, od \u0160\u0107epan polja du u\u0161\u0107a u rijeku Savu.\u00a0Ukupan hidropotencijal sliva rijeke Drine, uz mogu\u0107nost izgradnje 26 velikih hidroelektrana na glavnom vodotoku i pritokama, je procjenjen na oko 3300 MW i 12100 GWh.<\/p>\n
Sada\u0161nja iskori\u0161tenost ovog potencijala je svega oko 40 posto, 1322 MW u snazi i 42 posto, 5131 GWh u proizvodnji.<\/p>\n
Na slivu rijeke Drine izgra\u0111eno je samo\u00a0 osam hidroelektrana i to na podru\u010dju Crne Gore HE Piva, podru\u010dju Srbije HE Sjenica, HE Kokin Brod, HE Bistrica i HE Potpre\u0107, na grani\u010dnom podru\u010dju izme\u0111u BiH i Srbije, na glavnom toku rijeke Drine, HE Zvornik i HE Bajina Ba\u0161ta i na podru\u010dju BiH HE Vi\u0161egrad.<\/p>\n
Na preostalom neizgra\u0111enom potencijalu je planirana izgradnja 18 hidroeletkrana, od \u010dega je pet hidroelektrana na grani\u010dnom podru\u010dju BiH i Srbije HE Tegare, HE Kozluk i HEDrina I, II i III, a tri hidroelektrane na zajedni\u010dkom podru\u010dju BiH i Crne Gore HE Buk Bijela, HE Bijeli Brijeg i HE Viko\u010d.<\/p>\n
Ovih osam hidroelektrana pokrivaju oko 70 posto neiskori\u0161tenog potencijala rijeke Drine.<\/p>\n
Na osnovu dokumentacije koju posjeduje na\u0161 portal hidroenergetski potencijal svih slivova sa prostora biv\u0161e dr\u017eave Jugoslavija je 17,5 posto. Ukupan potencijal procjenjen na 3300 MW i 12100 GWh\/godi\u0161nje, do danas je izgra\u0111eno 1322 MW i 5131GWh\/god.<\/p>\n
Na prostalih 60 posto potencijala mogu\u0107e je izgraditi 18 novih hidroelktrana.\u00a0Od izgra\u0111enih velikih hidroelektrana jedino su sporne HE Zvornik i HE Bajina Ba\u0161ta.<\/p>\n
Naime, radi se o hidroelektranama na zajedni\u010dkom dijelu sliva, ali se na\u017ealost obje elektrane od momenta pu\u0161tanja u pogon (HE Zvornik 1957, HE B.Ba\u0161ta 1968. godine) koriste u potponosti od strane Republike Srbije. Kako se radi u prirodnom resursu, koji podlije\u017ee normama pravednog vi\u0161enamjenoskog kori\u0161tenja zajedni\u010dkih vodotoka, stru\u010dnjaci smatraju da se radi o odre\u0111enom vidu uzurpacije potencijala i neuva\u017eavanjem suvereniteta i prava svih gra\u0111ana Bosne i Hercegovine na dio prirodnog resursa, koji joj po svim normativima, bilo doma\u0107im ili stranim, pripadaju.<\/p>\n
ZANEMARENE KONCESIONE NAKNADE<\/strong><\/p>\nPoznato je da se po me\u0111unarodnom pravu koncesije za ovakve objekte daju na period od 30. godina, s tim da se po modelu DBOT, kada je u pitanju inostrani investitor, nakon isteka koncesionog perioda, isti objekat vra\u0107a u posjed i kori\u0161tenje dr\u017eave.<\/p>\n
Najdu\u017ei period u praksi, u svijetu, je maksimalno 50. godina, primjera radi HE Zvornik se koristi du\u017ee od 60. godina, samo od jedne strane.<\/p>\n
Ukupno ostvarena proizvodnja HE Zvornik (1957-2017) je 31,500 GWh, a ostvarena proizvodnja HE B.Ba\u0161ta (1968-2017) je 79.625 GWh.<\/p>\n
Njihovo kori\u0161tenje je u potpunosti na strani Srbije, dio proizvodnje koji je trebala da prezume BiH sa obje elektrane iznosio bi 69.041,2 GWh, \u0161to predstavlja 62,13 posto (53,351,2 GWh sa HE B.Ba\u0161ta; 15,690 GWh sa HE Zvornik).<\/p>\n
Uva\u017eavaju\u0107i granice koje su priznate od strane dr\u017eave SFRJ, BiH je vlasnik 50 posto vodotoka na potezu od u\u0161\u0107a rijeke Drine do 12,5 km iznad Bajine Ba\u0161te, ali i kompletnog vodotoka glavnog rijeke Drine od te ta\u010dke 10-15 km do u\u0161\u0107a Pive i Tare u Drinu\u00a0 gdje je granica sa Srbijom.<\/p>\n
U dokumentaciji se navodi da\u00a0kada je rije\u010d o doprinosima koji su se trebali pla\u0107ati lokalnim zajednicama po osnovu potopljenog zemlji\u0161ta, bez obzira na zakonom propisane obaveze i na visoku ostvarenu dobit, nisu ispla\u0107ivane lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini. Nije poznato da li je isto ra\u0111eno za zajednice na podru\u010dju Srbije.<\/p>\n
U ovom slu\u010daju nije bilo nikakvih koncesionih davanja, time Srbija u\u017eiva punu finansijsku zaradu od prodaje elekti\u010dne energije sa ovih objekata, bez ikakvih odoborenjai ovla\u0161tenja od strane nadle\u017enih organa BiH za ovu oblast.<\/p>\n
Radi se o hidroelektranama koje imaju raspolo\u017eivu instalisane snagu od 550 MW i varijabilnu proizvodnju elekti\u010dne energije koja se mo\u017ee upotrebiti za efikasno upravljanje hidroenergetskim sistemima te na osnovu istih \u00a0ostvariti dodatne benefite i zarade za kori\u0161teni period, uklju\u010duju\u0107i i hitne isporuke havarijske energije na tr\u017ei\u0161tu Jugoisto\u010dne Evrope.<\/p>\n
Mo\u017ee se sigurno tvrditi, a \u0161to je navedeno i u dokumentaciji, da je taj benefit ve\u0107i 10 posto od ukupne vrijednosti prosje\u010dnih kWh sa ovih objekata.<\/p>\n
Isti problem uzurpacije hidropotencijala BiH ima i s Hrvatskom i kori\u0161tenjem HE Dubrovnik.<\/p>\n
Stru\u010dna javnost se zala\u017ee za hitno rje\u0161avanje ovih problema, jer najvi\u0161e gubi Bosna i Hercegovina. Za na\u0161 portal navode da pravedna uspostava raspodjele vode zavisi od niza faktora koji se moraju rije\u0161iti strukturno a odnosili bi se za svaki od pojedina\u010dnih objekata.<\/p>\n
Ukoliko se BiH vrati pravo na pravednu raspodjelu vode, gra\u0111ani i privreda \u0107e pored uve\u0107ane dobiti od preko 250 miliona eura godi\u0161nje, imati na raspolaganju jeftiniju cijenu elektri\u010dne energije koja \u0107e ju u\u010diniti fleksibilnijom za napredak i sprovo\u0111enje novih projekata i investicija.<\/p>\n
akta.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Bosna i Hercegovina sa samo \u010detiri hidroelektrane gubi preko 270 miliona eura godi\u0161nje, a sve zbog nemarnosti vlasti koja ne daje nikakav zna\u010daj vrijednostima koje ima te ih prepu\u0161ta i daje drugima u bescjenje. Da sve druge zemlje vide dobru priliku u kori\u0161tenju vodnog potencijala na\u0161e zemlje, i koriste ga bez ikakvih naknada, pokazuje i […]<\/p>\n","protected":false},"author":59,"featured_media":11746,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[43,42],"tags":[],"class_list":{"0":"post-11745","1":"post","2":"type-post","3":"status-publish","4":"format-standard","5":"has-post-thumbnail","7":"category-bih","8":"category-ekonomija"},"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/11745","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/users\/59"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/comments?post=11745"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/11745\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35588,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/posts\/11745\/revisions\/35588"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media\/11746"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/media?parent=11745"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/categories?post=11745"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/tvsensor.com\/api\/wp\/v2\/tags?post=11745"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}